ORaH: "Kako osigurati veći integritet ministara"

Stranka ORaH u srijedu je predstavila zakonske izmjene koje bi onemogućile da se imenuju ministri koji imaju bilo kakav dug prema tijelima javne vlasti, čime bi se, smatraju, smanjio rizik od korupcije i povećalo povjerenje u rad tijela javne vlasti, posebno Vlade.

“Smatramo da nam je svima u cilju da Vlada bude stabilna, da radi neopterećeno i da se može baviti svojim poslom, a ne sa skandalima u koje su uključeni ministri”, rekao je na konferenciji za medije predsjednik stranke Održivi razvoj Hrvatske (ORaH) Zorislav Antun Petrović.

Konkretno, u stranci su mišljenja da bi se kod budućeg izbora ministara u Vladi trebalo paziti da nitko od njih nema dugovanja prema tijelima javne vlasti, bez obzira radi li se o središnjem državnom proračunu, proračunima lokalne samouprave ili paraproračunskim fondovima poput fonda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili mirovinskog fonda.

“Svaka uređena država ima vrlo odgovoran odnos prema svojim poreznim prihodima i smatramo da je ovo sjajna prilika za Vladu da napravi iskorak sad, kod ovog imenovanja, jednostavnim primjenom ovog načela”, poručio je Petrović. 

U lobiranje za izmjene Zakona o Vladi kreću s namjerom da se to načelo primijeni što prije i da se već na prvoj rujanskoj sjednici Sabora pretoči u propis. Petrović ne sumnja da će biti dovoljno zainteresiranih stranaka da podrže ovakvu inicijativu, a siguran je da će i u Saboru biti dovoljno zastupnika koji će inzistirati na tome da ne postoje porezna dugovanja potencijalnih ministrica i ministara i da se tako poveća vjerodostojnost Vlade i olakša njezin rad.

Istaknuo je da takva odredba, kada je riječ o primanju u javnu službu, nije novost u hrvatskim zakonima jer Statut Grada Rijeke iz 1530. godine propisuje slične odredbe. 

Hrvatska ima nisku političku kulturu

Pravni savjetnik ORaH-a Dinko Kulaš istaknuo je da izmjene zakona prije svega traže jer je Hrvatska zemlja s vrlo niskom političkom kulturom. 

“Ovakve se stvari u većini zemalja zapadne demokracije podrazumijevaju. Podrazumijeva se da kada nekog ulove s poreznim dugovanjima i malverzacijama, da automatski daje ostavku jer je to moralni čin. Nažalost, kod nas je praktički nemoguće natjerati nekoga da da ostavku bez da mediji o tome ne pišu tjednima”, ocijenio je Kulaš. 

Detaljnije, prijedlog dopuna Zakona o Vladi jest da se onemogući predlaganje za člana Vlade osobe koja osobno ili kao vlasnik trgovačkih društava ima dugovanja starija od šest mjeseci osnovom poreza, prireza ili doprinosa, kao i dugovanja prema radnicima u svojim trgovačkim društvima. Također, to bi uključivalo i osobe koje su u razdoblju od 10 godina prije imenovanja na dužnost provodile likvidaciju ili stečaj svojih trgovačkih društava, a ostali su dužni, kao i osobe koje su direktori dugujućih trgovačkih društava u vlasništvu bračnog druga, roditelja ili potomka. 

Kulaš je naglasio da izmjene zakona koje se tiču dugovanja mogu biti primijenjene samo prema dužnosnicima koji se predlažu za članove Vlade jer zbog Ustava ne bi mogle biti proširene na sve dužnosnike, poput onih koji ulaze u Sabor, jer bi to ugrozilo opće biračko pravo. Ipak, smatra da bi se u Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika trebala vratiti glava koja je određivala njihove obaveze jer u ovom trenutku Zakon ima isključivo njihova prava, dok su obaveze brisane, a dio ih je prebačen u Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

Uz to, tvrdi da bi se trebala proširiti lista kaznenih djela koje onemogućuju obavljanje dužnosničkih poslova na djela kod kojih je došlo do zlouporabe prava i ovlasti te na djela koruptivne prirode.