Okrugli stol o nacrtu prijedloga ovršnog zakona

Generalni konsenzus okruglog stola o Nacrtu prijedloga ovršnog zakona održanog u utorak bio je da on ima pozitivne i negativne strane, da se dugovi moraju platiti, ali da, uz pomoć države, treba naći način kako da ih građani najlakše plate.

 Okrugli stol organizirao je saborski zastupnik i predsjednik HSLS-a Darinko Kosor jer smatra da je tema važna za građane i njihove obitelji. “I dužnici i vjerovnici su nezadovoljni, a zakon mora biti u interesu i jednih i drugih”, poručio je na početku okruglog stola. 

Broj ovrha pao je ispod 700 tisuća

 Prijedlog zakona u fazi javnog savjetozpvanja dobio je oko 400 primjedbi, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković  na početku rasprave poručio da su u Ministarstvu otvoreni za sva dobra rješenja. 
 Naglasio je da je blokiranih bilo više od 320 tisuća te da su već 60 tisuća građana uspjeli izvaditi iz blokade kroz mjere dva zakona iz Ministarstva financija i novim Zakonom o stečaju potrošača. Nada se da će novi zakon prepoloviti broj blokiranih.  
 Broj ovrha 2017. godine iznosio je oko 1.2 milijuna, 2018. pao je ispod 700 tisuća, a Bošnjaković očekuje daljnji pad. 
 Ključne promjene koje bi novi zakon donio odnose se na brži, efikasniji i društveno osjetljiviji ovršni proces, a postigle bi se sudskom nadležnošću nad ovrhama, digitalizacijom, zaštitom dužnika, ukidanjem fiducije, manjim troškovima postupka, zabranom deložacije u zimskom razdoblju i proširenim primanjima izuzetih od ovrhe. 

Hrga: Ograničiti visinu kamata

Savjetnica Predsjednice Hrvatske Mirjana Hrga kazala je kako predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović problem blokiranih smatra jednim od najvećih državnih i društvenih problema koji dovodi do velike socijalne napetosti, osjećaja bespomoćnosti i uvjerenja da Hrvatska ne vodi odgovarajuću brigu o zaštiti interesa vlastitih građana protiv siromaštva. 
 Dodala je da su beskonačne blokade besmislene i štetne te da treba razmisliti o dijelovima predloženog zakona. Predložila je da se iz postupka ovrhe izuzme minimalni zaštićeni dio prihoda, ali ne u iznosu od tri četvrtine prihoda, već tri četvrtine prosječne plaće i mirovine u Hrvatskoj, ako su ukupni prihodi dužnika jednaki ili manji od prosječne plaće, te da se ograniči visina kamata na visinu glavnice jer trenutačno kamata kod starih dugovanja nerijetko višestruko premašuje iznos same glavnice, što je, ističe, apsolutno neprihvatljivo. 

Sokol: Opasnost od “kontraefekta”

Predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin ocijenila je kako se novi zakon mora donijeti na osnovi analize i procjena učinaka prošlih, da nije dobro što se novi zakon neće primjenjivati na već blokirane, da digitalizacija predstavlja prepreku za velik broj građana koji se aktivno ne koriste internetom te inzistira da se uvedu još veće zaštite dužnika. 
 Predsjednik Kluba HDZ-a Tomislav Sokol upozorio je na opasnost od “kontraefekta”  ako se u potpunosti zabrani ovrha jedine nekretnine, gdje u slučaju kredita hipoteka neće predstavljati sredstvo osiguranja te će banke tražiti druge instrumente osiguranja poput jamaca i sudužnika. 
Smatra da su kod ovrha jedan od problema bili pravna i financijska nepismenost građana jer ljudi vrlo često nisu shvaćali ozbiljnost i posljedice rješenja o ovrsi koja su dolazila te poručio da treba raditi na tome da se pomogne ljudima kako da ostvare svoja prava. 
 Zbog toga je došlo do verbalnog sukoba između Kervatin i Sokola, u što su se uključili i Mario Strinavić iz Blokiranih i saborski zastupnik Marin Škibola, koji je bio prozvan zbog pada njegovog Zakona o ništetnosti na sudu EU, zbog čega će, smatra Kervatin, ona postati beskućnica. 
“Nisam mogla slušati gluposti saborskog zastupnika HDZ-a koji optužuje narod za nepismenost dok je očiti dokaz da su nepismeni upravo oni”, rekla je Kervatin nakon završetka okruglog stola. 

Struka upozorila na manjkavosti 

 Prema mišljenju Hrvatske javnobilježničke komore, tekst nacrta prijedloga zakona koji predviđa vraćanje ovrhe na sudove predstavljao bi nepotrebno opterećenje sudova, dok bi i digitalizacija, smatra javni bilježnik Mladen Ježek, mogla dovesti do određenih problema zbog velikog broja informatički nepismenih građana. 
 Odvjetnik Mićo Ljubenko iz Odvjetničke komore upozorio je da na okruglom stolu nedostaje predstavnik vjerovnika jer su sve ostale strane dobro reprezentirane, a predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović kazao je da se govori o unaprjeđenju tehnologije provođenja ovrha, bez da je čuo kako suzbiti uzroke stvaranja “vojske blokiranih i ovršenika”. 
 Predložio je da svaka strana u ovršnom postupku snosi vlastite troškove, što će odmah izbrisati pokretanje postupaka jer se to vjerovnicima ne bi isplatilo, da se onemogući provođenje ovrha na dug ispod tisuću kuna, da vjerovnik prije prodaje potraživanja to isto mora ponuditi dužniku po cijeni koji ponudi prvi zainteresirani na tržištu te da kamate ne smiju premašiti iznos glavnice jer su od ukupno 40 milijardi kuna duga, pola kamate. 
 “Pozivam vas da uvrstite ove za građane konkretne prijedloge. Javnost vidi i čuje. Hoćete li ove dobre prijedloge unijeti u nacrt zakona ili nećete, govorit će o vašim pravim namjerama”, poručio je, uz ostalo, Lovrinović.  

Zastupnik Živog zida Branimir Bunjac ovršni zakon nazvao je najgorim zakonom te pozvao da se poštuje načelo razmjernosti u vrijednosti, odnosno da se za mali iznos ne može oduzeti nečija kuća jer nemaju jednaku vrijednost. 

Konsenzus: Dugovi se moraju platiti

Generalni konsenzus bio je da se dugovi moraju platiti, ali da se treba naći način kako da ih građani najlakše plate i da im država pomogne u tome. 
 Ministar Bošnjaković zaključno je rekao kako će se o zakonu i prijedlozima još raspravljati, među ostalim i o ostanku javnih bilježnika u ovršnom procesu jer su oni ključni za rasterećenje pravosuđa, ali da konačno rješenje mora biti balansirano. 
 Otvoreni su za raspravu i o kamatama te naglasio da već sada postoji mogućnost da sud zaustavi ovrhu. Što se tiče zaštite jedne nekretnine, rekao je da su već povećali limit tražbine do 40 tisuća kuna i da to ovisno o situaciji može biti i više.  Trenutnu odredbu o zaštiti prihoda ocijenio je dobrom te najavio da će se još razmotriti neizvršenje ovrhe za manje iznose.