Okrugli stol "Unaprjeđenje obrazovanja učenika migrantskog porijekla"

Hrvatski odgojno-obrazovni sustav nije pripremljen za kvalitetan prihvat i uključivanje u nastavu djece tražitelja međunarodne zaštite, istaknuto je u utorak na okruglom stolu pod nazivom “Unaprjeđenje obrazovanja učenika migrantskog porijekla”.

Mnoge škole, njihovo profesionalno i stručno osoblje, imaju znanja i volje integrirati dijete u razred na za njega odgovarajući način, ali trebaju podršku sustava, upozoreno je.

Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije navela je da je istraživanje koje su 2016. proveli Centar za mirovne studije, Inicijativa dobrodošli i Good inicijativa o uključivanju djece tražitelja azila u osnovne i srednje škole u Zagrebu i Kutini, pokazalo nekoliko problema poput uključivanja u obrazovanje s odgodom od nekoliko mjeseci, neusustavljeno testiranje o psihofizičkoj spremnosti i znanju te oneomogućavanje regularnog upisa u škole, s obzirom na to da djeca čiji roditelji ne posjeduju identifikacijske dokumente nisu u mogućnosti dobiti OIB.

Također, istaknula je, kasni provedba pripremne i dopunske nastave, u koju se djeca uključuju tek u drugom polugodištu ili nikako kroz duži period te izostaje osiguravanje udžbenika i lokalnog prijevoza za učenike, a ne postoji ni podrška i stručno usavršavanje nastavnika i učitelja te stručnih službi škola.

Stoga nevladine organizacije koje su provele istraživanje među preporukama ističu nužnost uključivanja u odgojno-obrazovni proces odmah po podnošenju zahtjeva za azilom, najkasnije 30 dana od podnošenja zahtjeva te razvijanje sustava praćenja i procjene djece tražitelja azila koja se uključuju u nastavni proces. Takav sustav, poručila je Bužinkić, ne smije biti rigidan, treba biti fleksibilan i utemeljen na stručnom pedagoško-psihološkom pristupu, uvažavajući dijete koje se procjenjuje – njegovo porijeklo, životna iskustva, prethodno obrazovanje, znanja i vještine te druge karakteristike.

Bužinkić je naglasila da sve škole trebaju, uz promptnu podršku jedinica lokalne samouprave i Ministarstva obrazovanja i znanosti, provoditi redovitu pripremnu i dopunsku nastavu te da je nužno omogućiti upis djece međunarodne zaštite u e-maticu, zbog čega institucije trebaju što hitnije riješiti prijepore u vezi identifikacijskog broja i ukloniti tehničke prepreke za to.

“Potrebno je osigurati udžbenike i druge materijale za učenje za svu djecu tražitelje međunarodne zaštite iz državnog proračuna s obzirom da se radi o posebno ranjivoj skupini čiji roditelji nemaju i nisu u mogućnosti stjecati ikakve prihode za vrijeme trajanja postupka traženja azila. Važno je osigurati uspješne načine komunikacije roditelja i škole kao i redovitu i integrativnu psihološku podršku djeci i roditeljima tražiteljima azila u nadvladavanju traume i što kvalitetnijem procesu integracije u hrvatsko društvo”, poručila je Bužinkić na okruglom stolu koji je organizirao Forum za slobodu odgoja.

Ajsa Korbar iz nevladine udruge “Are you Syrious?” važnim je ocijenila i osnaživanje roditelja za participaciju u odgojno-obrazovnom procesu. “Ljude treba naučiti kako sustav funkcionira i što je za njih moguće i koja su to područja u kojima oni mogu sudjelovati”, kazala je.

Korbar je naglasila i da je svakom odgojno-obrazovnom djelatniku nužna kompetencija poučavanja hrvatskog jezika kao drugog stranog jezika. “To je kompetencija koja treba svakom odgojno-obrazovnom djelatniku zbog toga što se trebaju identificirati ciljevi s obzirom na usvajanje hrvatskog jezika i obrazovni ishodi za to dijete. To nije lak zadatak i to je ekspertiza i komeptencija koja nam nedostaje i područje u kojem svim stručnjacima nedostaje podrške”, kazala je.