Povezite se

Vijesti

PULA Održana komemoracija i obilježena 100. obljetnica završetka Prvog svjetskog rata

Objavljeno

-

Prestanak postojanja c. i kr. Mornarice i potonuće broda „Viribus Unitis“

Danas na Dušni dan u Puli je održana komemoracija i obilježavanja 100. obljetnice završetka Prvog svjetskog rata, prestanka postojanja C. i kr. mornarice i potonuća broda “Viribus unitis” u pulskoj luci 1. 11. 1918. godine. Organizatori navedenih aktivnosti su bili Društvo „Viribus Unitis“ Pula i Österreichischer Marine-Verband (Ö.M.V.; (Austrijski savez mornaričkih udruga). Osim brojnih stranih i domaćih uzvanika kao i udruga,komemoraciji su nazočili umirovljeni pukovnici Valentino Rajković(HVIDR-a NZI-NZZ) i Nikola Tominac(Udruga 1914-1918) u ime Povjerenstava za obilježavanje 100.Godišnjice I.Svjetskog rata Grada Zagreba i svojih udruga.

Obilježavanje je započelo misom u Mornaričkoj crkvi, a zatim komemoracija za poginule u Prvom svjetskom ratu na Mornaričkom groblju u Puli. U popodnevnim satima otvorena je prostorna instalacija u spomen na poginule članove posade bojnog broda „Viribus Unitis“ na obali pored Riječkoga gata. Shodno poznatom vremenu potonuća broda“Viribus Unitis“ iz 1918.godine, upriličena je vožnja brodom HRM do mjesta potonuća bojnog broda gdje su položeni vijenci u spomen na sve poginule članove posade broda „Viribus Unitis“. Obilježavanje obljetnice završetka I. svjetskog rata nastaviti će se u subotu, kada će biti održan Međunarodni skup o zbivanjima u Puli krajem listopada i početkom studenog 1918. godine. Izlagatelji će obraditi slijedeće teme: Dieter Winkler: Zbivanja 31. 10. 1918. i nakon toga; Franz Mittermayr: Sudbine brodova u posljednjoj ratnoj godini 1918.; Krunoslav Zubčić: Predstavljanje rezultata istraživanja ostataka potonulog austrougarskog bojnog broda „Viribus Unitis“; Nikolaus August Sifferlinger : 120 godina radiotelegrafije u Puli. Radiokomunikacije do kraja rata 1918. Ostaci bivših radiopostaja Fort Muzil; Bruno Dobrić: Pula, jesen 1918.: Izgubljeni zavičaj.

Posebna je počast odana Janku pl. Vukoviću- Podkapelskom (Jezerane,Općina Brinje,rođen.27.rujna 1871,poginuo 1.studenog 1918.),hrvatskom mornaričkom časniku u austro-ugarskoj mornarici i kasnije kontraadmiralu Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Vojnopomorsku akademiju završio je u Rijeci. Kao kadet na korveti Fasana (Fažana) oplovio je sva svjetska mora. Čin zastavnika bojnoga broda stekao je 1893., poručnika bojnoga broda 1899., kapetana korvete 1910. te kapetana fregate 1912. U čin kapetana bojnoga broda promaknut je 1915., kada je odlikovan za zasluge pri potapanju talijanskog razarača Turbine. Bio je zapovjednik više velikih ratnih brodova, među kojima bojnih brodova Babenberg i Monarch, razarača Csepel, te lake krstarice Admiral Spaun. Istaknuo se u bitkama kod Pelagosa i pred talijanskim poluotokom Garganom te u akciji zauzimanja Palagruže (1915). Preuzeo je 1918. zapovjedništvo nad zastavnim brodom Viribus Unitis, najvećim brodom mornarice. Uoči sloma Austro-Ugarske, taj je bojni brod došao 31. X. 1918. pod vlast Narodnoga vijeća Države SHS, koje je Podkapelskog istodobno imenovalo kontraadmiralom i postavilo za zapovjednika flote. Već idućega jutra talijanski diverzanti minirali su ratni brod koji je potonuo u pulskoj luci. Poginulo je nekoliko stotina mornara te kapetan Vuković Podkapelski koji nije htio napustiti brod. Potapanje broda Viribus Unitis i Vukovićeva junačka smrt teme su dvaju romana hrvatskih književnika, Admiralski stijeg Ivana Katušića (1986) i Admiral za vječnost Stjepana Vukušića (2003).

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Politika

Plenković: Plan Europske komisije osigurava Hrvatskoj 10 milijardi eura

Published

on

Hrvatska može biti veoma zadovoljna planom gospodarskog oporavka koji je izradila Europska komisija, kazao je u srijedu predsjednik vlade Andrej Plenković, dodajući da je za Hrvatsku predviđeno 10 milijardi eura što bi trebalo pomoći u gospodarskom oporavku nakon krize prouzročene pandemijom.

Plenković je na konferenciji za novinstvo u Banskim dvorima kazao kako su dokumenti što ih je ranije tijekom dana predstavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a posebice plan gospodarskog oporavka Unije, važni za sve države članice pa tako i za Hrvatsku.

“Posljedice ove krize su bez presedana i to pokazuje koliko je važna europska solidarnost, zajedništvo i vodstvo”, kazao je Plenković, dodajući kako je i za sve one koji u to sumnjaju ovo dokaz koliko je dobro biti članicom Europske unije u situacijama poput sadašnje.

Europska komisija predstavila je plan pod nazivom “EU sljedeće generacije” koji ima planiranih 750 milijardi eura potpore članicama, a izaći će i s prijedlogom za alociranje 1100 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.

“Za Hrvatsku je predviđeno nešto više od 10 milijardi eura od čega su 7,3 milijarde bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi su mogući zajmovi”, potvrdio je Plenković, pojašnjavajući kako je riječ o novcu namijenjenom oporavku hrvatskog gospodarstva u iduće četiri godine.

Najavio je kako će Komisija predložiti višegodišnji financijski okvir u kojemu će alokacija za Hrvatsku biti “znatno bolja i izdašnija” od prijedloga koji je bio na stolu u veljači.

Kazao je kako je to rezultat kvalitetnog komuniciranja s Komisijom pa se došlo do “vrlo izdašnih sredstava”.

“Želim poručiti hrvatskoj javnosti da u vremenu krize vidimo značaj članstva u EU-u i značaj koliko nam europska sredstva pomažu da se što brže vratimo na put gospodarskog oporavka”, izjavio je hrvatski premijer obećavši kako će u narednim danima vlada osigurati detaljnije informacije o tome koliko je točno sredstava predviđeno za različita područja.

Na pitanje vjeruje li da će sve države-članice EU-a dati svoju suglasnost na prijedloge Europske komisije, Plenković je odgovorio potvrdno dodajući kako je to već prije “testirano”.

Bespovratna sredstva, kako je pojasnio, ići će uobičajenom metodom a zajmovi, ovisno o potrebama, bit će povoljniji jer se odobravaju na razini EU-a, a ne za svaku državu pojedinačno.

Plenković smatra kako će pomoć EU-a dodatno ojačati i financijsku reputaciju Hrvatske pred međunarodnim financijskim institucijama.

Ucitavanje vijesti

Politika

Demokrati: Restart koalicija daje izborna obećanja koja ne može ostvariti

Published

on

Predsjednik Demokrata Mirando Mrsić  ocijenio je u srijedu da će Restart koaliciji trebati magična torba jer, kako je istaknuo, ni čarobni štapić neće biti dovoljan za ostvarenje svih izbornih obećanja koja su najavili.

“Iako tvrde drugačije, koalicija na čelu s SDP-om ne nudi ništa novo, već najavljuju hrpetinu šarenih izbornih obećanja građankama i građanima, i to bez imalo odgovornosti. Nažalost, to je na tragu načina ponašanja predsjednika SDP-a Davora Bernardića koji kontinuirano obećava, ali su mu jako dvojbene isporuke, što je i pokazao kroz svoj politički put”, ističe se u priopćenju Demokrata.

Stranka smatra da ‘nabrijavanje’ izbornih obećanja nije realno niti odgovorno. “SDP je na čelu s Bernardićem bio nejak i u Saboru jer su bez ikakvog zdravorazumskog propitkivanja podržali HDZ-ov način upravljanja krizom, za koji su čak i znali koliko je destruktivan”, ocijenili su Demokrati.

Restart koaliciji zamjeraju što zaboravljaju osobe s invaliditetom “kojima su zajedno s HDZ-om oteli 450 milijuna kuna”, od “očuvanja radnih mjesta” ne vide radnike, a HDZ-u su omogućili i nerazumno raspuštanje Sabora, bez izglasavanja Zakona o obnovi Grada Zagreba nakon potresa.  

“Politička odgovornost je upoznati građanke i građane sa stvarnim stanjem i pružiti moguće scenarije djelovanja i taktike, i za suočavanje s potencijalno drugim valom koronakrize koji nas može sustići i prije jeseni. Buduća vlada mora osigurati program koji ima odgovornost, snagu i fleksibilnost u djelovanju inače nećemo moći pratiti i ublažiti učinke ekonomske krize”, poručio je Mrsić. 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić odluku Podgorice o zatvaranju granice za državljane Srbije nazvao političkom

Published

on

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je u srijedu “političkom” odluku crnogorskih vlasti da u postkorona periodu zabrane ulazak državljanima Srbije zbog epidemiološke situacije, ustvrdivši kako je to “bilo jasno od prvog trenutka”.

Vučić je u izjavi novinarima u Smederevskoj Palanci, gdje je nazočio obilježavanju početka gradnje tvornice elektrodijelova, naglasio kako vjeruje da će Podgorica promijeniti tu odluku, “ne zato što crnogorske vlasti vole Srbiju, nego iz interesa”, aludirajući na skori početak ljetne sezone i činjenicu da mnogi državljani Srbije ljetuju na crnogorskom primorju.

On je istodobno poručio da  Srbija “neće ulaziti u to blato”, niti će protumjerom zabraniti ulazak crnogorskim državljanima.

Vlada u Crnoj Gori priopćila je ranije ovog tjedna da će, kao “korona free” država, sukladno odgovarajućoj procjeni, u prvim danima lipnja otvoriti granice sa zemljama koje ispunjavaju kriterije Instituta za javno zdravlje, među kojima su Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Poljska, Češka, Mađarska, Albanija, Grčka, ali ne i Srbija.

U međuvremenu je nacionalni Direktorat civilnog zrakoplovstva u Beogradu donio odluku da zabrani slijetanje zrakoplova Montenegro Airlinesa u beogradsku zračnu luku, kao recipročnu mjeru što Air Serbia ne može slijetati u Podgoricu i Tivat.

Komentirajući tu odluku, Vučić ju je nazvao “logičnom”. Ako je u Crnu Goru zabranjen ulazak državljanima Srbije, onda bi se prilikom ukrcavanja u zrakoplove “morala brojati  krvna zrnca”, rekao je Vučić.

“Kako bismo mi razdvajali ljude – vi možete, vi ne možete ući, u skladu s odlukom Vlade Crne Gore”, ocijenio je srbijanski predsjednik.

Crnogorski premijer Duško Marković je, u povodu zabrane slijetanja Montenegro Airlinesa, rekao da je “to odluka Srbije”.

“Poštujemo. Vidjet ćemo što stoji iza toga, koliko će to trajati”, citirali su danas beogradski mediji Markovićevu ocjenu u razgovoru sa zastupnicima u Skupštini Crne Gore.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izjavio je ranije danas da Srbiju ne zanima hegemonija nad Crnom Gorom i da to nije dio razmišljanja službenog Beograda, ocijenivši kako Crna Gora sebi daje prevelik “povijesni značaj”.

“Nitko ovdje ne liježe i ne budi se s pitanjem ‘zašto Crna Gora ode’. Suštinsko pitanje je da li će Srbi i Crnogorci surađivati ili će se sukobljavati”, rekao je Dačić za TV Prva i ocijenio da  “ponašanje Crne Gore vodi u sukobe”.

Komentirajući odluku Podgorice da otvori granice za pojedine zemlje, ali ne i za Srbiju, Dačić je rekao da će ove godine u Crnoj Gori biti manje turista iz Srbije, a za odluku o zabrani slijetanja crnogorskoj aviokompaniji rekao da “to nije pitanje vanjske politike”, te “nema veze s političkom odlukom”. 

“Ako naša aviokompanija ne može letjeti tamo, naravno da se uvode recipročne mjere”, rekao je Dačić i ocijenio kako bi recipročne mjere bile kada bi Srbija zabranila ulazak građanima Crne Gore. On je rekao kako da bi volio da ostane ovakvo stanje sa crnogorskom granicom, “da se naši malo opamete”.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije