Povezite se

Politika

Odbor za Ustav nije prihvatio Vladin prijedlog novog kalendara blagdana

Objavljeno

-

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u četvrtak nije prihvatio Vladin prijedlog  zakona o blagdanima, ‘za’ je bilo pet članova, četvero ih je bilo ‘protiv’, a jedan ‘suzdržan’.

 Nakon dvosatne rasprave zakon nije dobio potreban broj glasova, naime natpolovične većine nije bilo jer na sjednicu nije došla zastupnica vladajuće većine, a jedan zastupnik je bio suzdržan.

 Hrvatski sabor o zakonu će raspravljati u petak, no negativno mišljenje saborskog Odbora ne obvezuje Sabor da mu da istu ocjenu. 
 Vlada je predložila devet izmjena blagdana, spomendana i neradnih dana u Hrvatskoj, od kojih je na sjednici Odbora najviše polemike i rasprave o povijesnom i državnom značaju pojedinih dana izazvalo vraćanje obilježavanja Dana državnosti s 25. lipnja na 30. svibnja i prebacivanje Dana neovisnosti s 8. listopada na 25. lipnja, koji time više ne bi bio državni praznik, već bi postao spomendanom, dok bi pak 8. listopad postao Danom Hrvatskoga sabora i bio bi također spomendan. 

Grbin: Zakon se donosi iz političkih pobuda vezanih uz predstojeće izbore

 Klub zastupnika SDP-a izrazio je neslaganje prijedlogom zakona. “Smatramo da se ovaj zakon donosi isključivo i jedino iz političkih pobuda koje su vezane uz predstojeće izbore, kako predsjedničke, tako parlamentarne. Kako na drugi način objasniti vrijeme u kojem ćemo raspravljati o ovome”, rekao je Peđa Grbin. 
 HDZ-ov Branko Bačić demantirao je da je svrha donošenja zakona predizborna utrka te poručio da je datum 30. svibnja onaj dan koji je omogućio sve kasnije važne događaje. Drži da su se upravo ovim prijedlogom vratili na stavove i razmišljanja prvog predsjednika Republike Franje Tuđmana.
 Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac istaknuo je da su svega dva državna praznika konstitutivne političke prirode, dok su ostali ili crkveni ili komemorativni te upitao kakvu poruku time šaljemo mladima i svijetu. Što se tiče veće važnosti Dana državnosti ili Dana neovisnosti, rekao je da smo državnost tijekom prošlosti uvijek imali u ovom ili onom obliku te da jedino nismo imali punu neovisnost.

Antifašizam ima uporište u hrvatskom Ustavu

 Što se tiče inicijative saborskog Odbora za ratne veterane o ukidanju praznika Dana antifašističke borbe 22. lipnja i njegovog proglašenja spomendanom, Odbor za Ustav na sjednici je bio jasan – antifašizam ima uporište u hrvatskom Ustavu i povijesti i Dan antifašističke borbe treba ostati državni blagdan. 
 Na dnevnome redu bila je i točka zakona o ovlastima Vlade kojim se Vlada ovlašćuje da u razdoblju od dana raspuštanja ili isteka mandata Hrvatskoga sabora pa do dana prvog zasjedanja novoizabranog Sabora, uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora, osim donošenja ili izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu može uređivati samo Sabor. 
 Odbor ga je podržao, no odbacio je SDP-ov prijedlog izmjena zakona o izboru predsjednika Republike, u skladu s pravilom da se izborno zakonodavstvo ne mijenja u izbornoj godini. SDP smatra da je potrebno uvesti višestranačka izborna tijela za sigurnije i bolje provođenje izbora, kao i obvezu potpisivanja birača prilikom preuzimanja glasačkog listića.

Politika

Petir: Škoro želi dobro Hrvatskoj, ali naši ciljevi i programi se ponešto razlikuju

Published

on

Marijana Petit/Izvor: Facebook

Bivša europarlamentarka Marijana Petir istaknula je u utorak da na parlamentarne izbore izlazi kao nezavisna kandidatkinja na listi HDZ-a u 6. izbornoj jedinici te dodala da se na sudu još uvijek bori za stranku HSS iz koje ju je, kako je rekla, izbacio predsjednik Krešo Beljak. 

“Točno je da ću biti kao nezavisna zastupnica na listi HDZ-a u 6. izbornoj jedinici. Na kraju krajeva, ja živim u Sisačko-moslavačkoj županiji i mislim da je to onda i pošten odnos prema mojim biračima jer oni znaju mene, ja znam njih i možemo računati ustvari jedni na druge”, rekla je Petir u Dnevniku HRT-a.  

Potvrdila je da su joj i HDZ i Domovinski pokret ponudili suradnju i da su o tome razgovarali. Rekla je da je sa predsjednikom Domovinskog pokreta Miroslavom Škorom imala konstruktivne i prema budućnosti okrenute razgovore i da on želi dobro Hrvatskoj jednako kao i ona, ali se njihovi putevi kako to ostvariti i ciljevi i programi ipak ponešto u tom dijelu razlikuju. 

Na pitanje što je na kraju presudilo u njezinoj odluci, što joj je ponudio predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, Petir je odgovorila da je s Plenkovićem razgovarala o programima i projektima koji su važni za Hrvatsku, koji se podosta odnose i na sektor koji dugo prati, a to je poljoprivreda i ruralni razvoj. Smatra da u tom segmentu ima još puno posla za napraviti i da Hrvatska svoju poziciju kao države članice EU može tu iskoristiti tako da se, u suradnji s drugim državama, pomogne sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja i cijelom gospodarstvu.

Petir: Ne želim da ljevica dođe na vlast

Mislim da je ovo prijeloman trenutak za Hrvatsku i nikako ne bih željela svojim djelovanjem i svojim izlaskom na izbore pridonijeti da se glasovi od centra prema desno rasipaju. Znamo kakav izborni zakon imamo i da bi ti glasovi na kraju možda završili u rukama onih koje ne želim na vlasti. Mogu otvoreno reći da ne želim da ljevica dođe na vlast, poručila je Petir. 

Na pitanje što se sad promijenilo budući da na izborima za Europski parlament nije htjela biti na listi HDZ-a, Petir je odgovorila da se tada od nje tražilo da se učlani u HDZ, što za nju nije bilo prihvatljivo. 

Rekla je i da se još uvijek bori za HSS i to na Visokom upravnom sudu smatrajući da je sve što je napravio Krešo Beljak “sramotno, pogubno i vodi uništenju jedne od najstarijih stranaka u Hrvatskoj”.

“To je djelo ili nedjelo gospodina Beljaka i njegovog užeg tima koji su ustvari svi do jednog uhljebnici na listi SDP-a. SDP zna da oni ne vrijede sami po sebi ništa jer to vidite po broju glasova koje su osvojili – ja sam sama na europarlamentarnim izborima osvojila 48 tisuća glasova, a oni svi zajedno nisu bili u stanju osvojiti pet tisuća glasova. Dakle, oni SDP-u trebaju jer časno ime HSS-a u kolektivnom pamćenju hrvatskog naroda nešto znači i samo zbog toga dobivaju ta mjesta. Ali, to je izdaja  i prodaja, i to je neoprostivo”, ustvrdila je Petir. 

Nacionalno/Hina

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković: Vlada želi ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske

Published

on

U Slunju je u utorak potpisan ugovor o izgradnji vodoopskrbnih i vodozaštitnih sustava na području Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, a potpisivanju je nazočio i premijer Plenković koji je poručio kako se to oslanja na aktivnosti Vlade koja želi ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske.   

Projekti se odnose na područje Grada Slunja, te općina Cetingrad, Topusko, Generalski Stol i Jasenovac a njihova je ukupna vrijednost 43,72 milijuna kuna bez PDV-a. Hrvatske vode su 2020. osigurale iz svojih izvora gotovo 15 milijuna kuna za te projekte. Premijer Plenković rekao je kako je riječ o ugovorima u kontekstu razvoja vodnoga gospodarstva i svega onoga što će povećati kvalitetu života naših ljudi u ovom dijelu tih dviju županija.

“Mislim da je to jako dobra politika i naslanja se na aktivnosti naše Vlade koja im za cilj pomoći svim krajevima Hrvatske, a osobito onim krajevima kojima je potrebna dodatna pomoć i to je ono što mi radimo kontinuirano”, istaknuo je premijer.

Naglasio je kako se promjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave u Karlovačkoj županiji su prihodi 2017.- 2019., povećani županiji za 30 posto, gradovima za 25 posto i općinama za 29,11 posto. 

Povrh toga, spomenuo je niz aktivnosti koje je Vlada učinila iz državnoga proračuna u pogledu regionalnoga razvoja, s više od 51 milijun kuna. Naglasio je da je iz europskih fondova ugovoreno 2,9 milijardi kuna za Karlovačku županiju, od toga 2,8 u mandatu ove Vlade. 

Spomenuo je i mjere koje je Vlada donijela za očuvanje radnih mjesta u onim djelatnostima koje su bile pogođene zbog restriktivnih mjera te istaknuo kako je do 18. svibnja u Karlovačkoj županiji isplaćeno skoro 65 milijuna kuna naknada za radnike u županiji.

“Niz je primjera a osobito u području gospodarenja vodama gdje smo od 2016. do 2020. ukupno uložili 457 milijuna kuna za projekte vodnoga gospodarstva”, istaknuo je Plenković.

Ravnomjerniji regionalni razvoj

Poručio je da su na tom tragu aktivnosti Vlade koja želi ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske.

“I  mi ćemo iskoristiti razdoblje koje je pred nama, dakle ovih idućih sedam godina novi europski proračun koji će nam donijeti u redovitom smislu više od 10 milijardi kuna za ravnomjerni regionalni razvoj zemlje, za kohezijsku politiku, poljoprivrednu politiku, očuvanje radnih mjesta, digitalizaciju – sve ono što želimo dodatno osnažiti na nacionalnoj razini plus još instrument za gospodarski oporavak sa dodatnih deset milijardi eura”, rekao je premijer. 

“Dakle, Hrvatskoj u idućih sedam godina bit će na raspolaganju više od 20 milijardi eura kako bi se vratila na onaj put ekonomskoga zdravoga rasta kakvog smo ostvarili u manadatu naše Vlade prije ovih gospodarskih posljedica nakon pandemije Covida – 19”, istaknuo je Plenković.

Naglasio je da će u tom pogledu Vlada i dalje biti snažan partner i Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji i svih gradova i općina.   

Premijer Plenković rekao je i kako mu je posebno drago da su danas u Slunju koji sa svojim prirodnim ljepotama a osobito sa svojim vodama predstavlja biser ovoga kraja. 

Uz premijera Plenkovića, na potpisivanju ugovora  bili su i ministri Tomislav Ćorić i Tomo Medved, a zatim su sa županima i slunjskim gradonačelnikom obišli i otvoreno gradilište na obnovi prvog od dvaju starih mostova u Rastokama, u sklopu projekta “Vodene tajne Slunja“.

Samo ista mjerila prema svima

Na pitanje novinara o izjavi predsjednika Milanovića koji je danas rekao da je jučerašnja premijerova izjave kako  “za sve treba imati iste aršine”, opasna i poziv na linč, Plenković je rekao kako bi mu bilo bolje da poštuje Dan državnosti, nego da izmišlja konstrukcije koje ne stoje. “On ima zanimljive logične konstrukcije. Bilo bi mu bolje da poštuje Dan državnosti,  kao predsjednik RH, nego da izmišlja konstrukcije koje ne stoje.”

Odbacio je ocjenu da je njegova jučerašnja izjava kako očekuje da policija i DORH procesuiraju i one koji su vezani uz SDP i npr. provođenje javnih nabava za Europsku prijestolnicu  kulture u Rijeci. Poručio je danas kako samo  treba  imati ista mjerila prema svima, i tu nema pritiska.

Plenković ne smatra da mu je u izbornoj utrci ministar Ćorić “uteg”, kaže da je “šlank” te je najavio da će biti  na listi u 7. izbornoj jedinici.”

Ucitavanje vijesti

Politika

Kajin nositelj liste koalicije Demokrata i Hrvatskih laburista

Published

on

Predsjednik Demokrata Mirando Mrsić u utorak je na konferenciji za novinare u Puli najavio je da će bivši IDS-ov saborski zastupnik Damir Kajin,  kao nezavisni kandidat biti nositelj liste koalicije Demokrata i Hrvatskih laburista u 8. izbornoj jedinici.

Mrsić je istaknuo da će glas za Kajina biti glas za promjene. Upozorio je da Istru i Kvarner čeka teško razdoblje jer su turizam i ugostiteljstvo jako pogođeni pandemijom covida-19 te da će situacija u rujnu biti još teža.

Pitanje je, rekao je. kako će se pomoći turističkom sektoru koji na svojim leđima nosi “nemar korumpiranih političkih elita koje su ubrzali izbore da bi sakrili stvarno stanje u državi”. 

“Premijer Plenković je s ovim mjerama za kvazi očuvanje radnih mjesta i skraćenim radnim vremenom u potpunosti zaboravio na turističke sezonske radnice i radnike koji nemaju posao” – ustvrdio je Mirando Mrsić dodavši kako “Europska unija nije koka koja nese zlatna jaja, jer će se sva sredstva trebati vratiti većom participacijom”. Stoga, smatra on, nužno je oslanjati se na vlastite resurse. 

Nositelj liste koalicije Demokrata i Hrvatskih laburista u osmoj izbornoj jedinici Damir Kajin smatra da je ta koalicija jedina prava socijaldemokratska opcija u ovom trenutku koja će “osigurati da se glas Istre i Kvarnera ponovno čuje u Saboru”.

“Politički sam se ponovno aktivirao jer više ne mogu gledati što se događa u Istri. Ona zaostaje i propada i od regije lider danas postaje regija slučaj. Idem u izbore jer znam da se jedino preko sabora može pomoći Istri i Rijeci. Glas za ovaj današnji IDS je naprosto bačen glas”, naglasio je Kajin, jedan od osnivača IDS-a.

Dodao je da ide u izbore jer “vidi da IDS, ne da nema rješenja za gospodarska pitanja, već je došao u situaciju da više nema ni pitanja”.

Po njegovim riječima, od 2017. godine Istra de facto u državni proračun nije uplatila niti jednu kunu jer, smatra on “sav porezni novac koji se u Istri uprihodovao kroz poreze, doprinose i trošarine i koji je išao prema državnom proračunu u većoj mjeri se vraćao u Istru”.

Odgovarajući na pitanje novinara, Mrsić je rekao kako “priča oko INE i vjetrenjača je vrlo jasna priča kako HDZ funkcionira”.

“To je jedna koruptivna hobotnica i HDZ se unatoč jednom demokratskom imidžu Plenkovića nije promijenio i ostao je isti. Ovo je rezultat svega toga”, izjavio je Mrsić. Na pitanje je li ministar Ćorić u sukobu interesa u slučaju vjetroelektrane, on je ustvrdio kako je on “u sukobu interesa i oko drugih slučajeva” te kako će “iza njega i njegova rada biti velikih repova”.

“Gledajući kako premijer utječe na pravosuđe želeći procesuirati ljude iz lijeve opcije, nisam siguran da će pravosuđe odraditi pravu stvar kada govorimo o ministru Ćoriću. On je direktno u sukobu  interesa, a kada govorimo o vjetrenjačama, tu će otkriti puno stvari, od uloge HNS-a do uloge HDZ-a. Svi su oni umočeni u ovu aferu”, izjavio je Mrsić. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije