Povezite se

Politika

Odbor za Ustav nije prihvatio Vladin prijedlog novog kalendara blagdana

Objavljeno

-

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u četvrtak nije prihvatio Vladin prijedlog  zakona o blagdanima, ‘za’ je bilo pet članova, četvero ih je bilo ‘protiv’, a jedan ‘suzdržan’.

 Nakon dvosatne rasprave zakon nije dobio potreban broj glasova, naime natpolovične većine nije bilo jer na sjednicu nije došla zastupnica vladajuće većine, a jedan zastupnik je bio suzdržan.

 Hrvatski sabor o zakonu će raspravljati u petak, no negativno mišljenje saborskog Odbora ne obvezuje Sabor da mu da istu ocjenu. 
 Vlada je predložila devet izmjena blagdana, spomendana i neradnih dana u Hrvatskoj, od kojih je na sjednici Odbora najviše polemike i rasprave o povijesnom i državnom značaju pojedinih dana izazvalo vraćanje obilježavanja Dana državnosti s 25. lipnja na 30. svibnja i prebacivanje Dana neovisnosti s 8. listopada na 25. lipnja, koji time više ne bi bio državni praznik, već bi postao spomendanom, dok bi pak 8. listopad postao Danom Hrvatskoga sabora i bio bi također spomendan. 

Grbin: Zakon se donosi iz političkih pobuda vezanih uz predstojeće izbore

 Klub zastupnika SDP-a izrazio je neslaganje prijedlogom zakona. “Smatramo da se ovaj zakon donosi isključivo i jedino iz političkih pobuda koje su vezane uz predstojeće izbore, kako predsjedničke, tako parlamentarne. Kako na drugi način objasniti vrijeme u kojem ćemo raspravljati o ovome”, rekao je Peđa Grbin. 
 HDZ-ov Branko Bačić demantirao je da je svrha donošenja zakona predizborna utrka te poručio da je datum 30. svibnja onaj dan koji je omogućio sve kasnije važne događaje. Drži da su se upravo ovim prijedlogom vratili na stavove i razmišljanja prvog predsjednika Republike Franje Tuđmana.
 Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac istaknuo je da su svega dva državna praznika konstitutivne političke prirode, dok su ostali ili crkveni ili komemorativni te upitao kakvu poruku time šaljemo mladima i svijetu. Što se tiče veće važnosti Dana državnosti ili Dana neovisnosti, rekao je da smo državnost tijekom prošlosti uvijek imali u ovom ili onom obliku te da jedino nismo imali punu neovisnost.

Antifašizam ima uporište u hrvatskom Ustavu

 Što se tiče inicijative saborskog Odbora za ratne veterane o ukidanju praznika Dana antifašističke borbe 22. lipnja i njegovog proglašenja spomendanom, Odbor za Ustav na sjednici je bio jasan – antifašizam ima uporište u hrvatskom Ustavu i povijesti i Dan antifašističke borbe treba ostati državni blagdan. 
 Na dnevnome redu bila je i točka zakona o ovlastima Vlade kojim se Vlada ovlašćuje da u razdoblju od dana raspuštanja ili isteka mandata Hrvatskoga sabora pa do dana prvog zasjedanja novoizabranog Sabora, uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora, osim donošenja ili izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu može uređivati samo Sabor. 
 Odbor ga je podržao, no odbacio je SDP-ov prijedlog izmjena zakona o izboru predsjednika Republike, u skladu s pravilom da se izborno zakonodavstvo ne mijenja u izbornoj godini. SDP smatra da je potrebno uvesti višestranačka izborna tijela za sigurnije i bolje provođenje izbora, kao i obvezu potpisivanja birača prilikom preuzimanja glasačkog listića.

Politika

Miro Bulj: “Mesić je kriminalac i krivokletnik”

Published

on

Saborski zastupnik Most-a Miro Bulj oglasio se preko Facebook stranice vezano za odluku splitskog Općinskog suda u slučaju bivšeg predsjednika Stipe Mesića. Miro Bulj nije štedio riječi.

“Sud u Splitu potvrdio da je bivši predsjednik Mesić otuđio čekove koje mu je naša emigracija dala u Australiji za obranu Hrvatske od velikosrpske agresije. Očekujem da se nakon ove presude zbog ratnog profiterstva prema Mesiću usmjere i tijela kaznenog progona.

Ponosan sam što je na inicijativu Mosta, koju sam osobno predložio, ukinut ured ovom kriminalcu i krivokletniku. Nikad neću zaboraviti koliki je otpor tome pružao HDZ na čelu s Tomislavom Karamarkom koji mu je bio u suradnik u Uredu predsjednika”, napisao je Bulj.

Sud u Splitu potvrdio da je bivši predsjednik Mesić otuđio čekove koje mu je naša emigracija dala u Australiji za obranu…

Objavljuje Miro BuljSrijeda, 20. studenoga 2019.

Ucitavanje vijesti

Politika

Gradsko vijeće Kutine – dvojica SDP-ovaca i nezavisna vijećnica ušli u Bandićevu stranku

Published

on

Izvor: Facebook

Prelaskom dvojice vijećnika SDP-a i nezavisne vijećnice u Gradskom vijeću Kutine u  Stranku rada i solidarnosti Milana Bandića, ta je stranka postala najjača u Gradskom vijeću, rečeno je u srijedu navečer na konferenciji za novinare u Kutini na kojoj je bio i Bandić.

 U Stranku rada i solidarnosti prešli su dosadašnji SDP-ovi gradski vijećnici  Miodrag Mišljen i Darko Kousek, te nezavisna vijećnica Marieta di Gallo.

 U Gradskom vijeću Kutine, koje ima 22 člana, na vlasti je koalicija predvođena HDZ-om.

 Damir Petravić, vijećnik Bandićeve Stranke rada i solidarnosti, koja sada u Kutini ima četiri gradska vijećnika, rekao je da se njihova  stranka neće niskim čvrsto povezivati ili koalirati, već će surađivati sa strankama koje podržavaju njihove programe. 

 S obzirom da sada imaju četiri vijećnika i da su postali najbrojnija stranka u kutinskom Gradskom vijeću, napomenuo je da se može očekivati preslagivanje snaga.

 Novim članovima svoje stranke, zagrebački gradonačelnik i predsjednik Stranke rada i solidarnosti Milan Bandić uručio je stranačke majice i prigodne darove. Naglasio je kako je zadovoljan što stranci prilaze mladi jer, dodao je, ‘najbolji je spoj iskustva i mladosti’.

 “Za 4,5 godine koliko stranka djeluje, zadržali smo vlast u Zagrebu, a idemo i dalje. S 11 zastupnika u Hrvatskom saboru smo treća politička opcija u Hrvatskoj. Na sljedećim lokalnim i parlamentarnim izborima očekujemo još bolje rezultate, a imamo i planove za 6. izbornu jedinicu, Sisačko-moslavačku županiju, Sisak i Kutinu. Želimo pomoći drugim gradovima i općinama, kako bi se u njima živjelo kao i u Zagrebu, gdje je stopa nezaposlenosti samo tri posto. Na duge pruge isplati se jedino puno delati, jer 30 posto predstavlja talent, a 70 posto šljakanje”, izjavio je Bandić.

Osvrnuvši se na skorašnje predsjedničke izbore 22. prosinca, Bandić je ponovio da njegova Stranka rada i solidarnosti, koja nema svog kandidata, nije imala veliki izbor, pa su odlučili podržati aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović za još jedan predsjednički mandat.  

Ucitavanje vijesti

EU

Merkel branila hrvatske napore u zaštiti vanjskih granice Unije

Published

on

Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu Schengenskog prostora, rekla je u srijedu kancelarka Angela Merkel u obrani Hrvatske od optužbi za kršenje prava migranata. 

Na konferenciji za novinare kancelarka je odgovarala na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Europska unija živi od toga da ima različite perspektive”, rekla je Merkel nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem održanog na rubu kongresa Europskih pučana (EPP) koji se prvi put održava u Zagrebu.

“Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora”, rekla je Merkel.

Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke kojoj pristup u EU seže u daleku prošlost, kazala je nadalje.

“Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup Schengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila”, rekla je Merkel. 

Njemačka još nije o tome raspravljala, dodala je.

“Ali ću skrenuti pozornost na to što je sve učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome”, kazala je kancelarka Merkel čija zemlja će nakon Hrvatske u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje u drugom polugodištu.

Europska komisija dala je u listopadu zeleno svjetlo ocjenom da je Hrvatska ispunila tehničke kriterije, a konačnu odluku o pristupu donosi Europsko vijeće.

Plenković je o tome ponovio raniju izjavu da nije realno da se o hrvatskom ulasku u Schengen odlučuje upravo u vrijeme hrvatskog predsjedanja.

“No to ne znači da se na operativnoj razini radnih skupina neće razgovarati o izvješću Komisije i kako će ići proces odlučivanja dalje”, rekao je.

Podsjetio je na iskustva Bugarske i Rumunjske koje godinama čekaju na ulazak.

Zato će Hrvatska nakon predsjedanja “učiniti sve da uvjeri europske partnere da Hrvatska zavređuje biti dio Schengenskog područja”, rekao je.

Jugoistočna Europa 

Hrvatska je među prioritete svog predsjedanja uvrstila proširenje na zemlje jugoistočne Europe i Plenković je ponovio ocjenu da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) i zato drži da nisu potrebni “filteri” koje predlaže Francuska.

Kancelarka je ponovila da žali zbog toga “što Albaniji i Sjevernoj Makedoniji nije uspjelo otvoriti pregovore s Europskom unijom o članstvu”.

Rekla je da podupire planove hrvatske vlade i smatra da zemlje zapadnog Balkana trebaju u punom sastavu činiti dio Europske unije.

Bilateralni odnosi

Dvoje premijera razgovaralo je o odnosima Hrvatske i Njemačke za koju je Plenković rekao da je oduvijek “prijateljska država i zemlja koja nas je podupirala u strateškim međunarodnim ciljevima”.

Glavni je vanjskotrgovinski partner i jedna od glavnih zemalja za ulaganja u Hrvatsku, zemlja u kojoj žive brojni Hrvati i zemlja iz koje nam svake godine dolazi veli broj turista.

Nekih 395.000 Hrvata živi u Njemačkoj u dobrom suživotu s domaćim stanovništem, kazala je kancelarka Merkel. 

Želja dvoje premijera je  unaprijediti gospodarsku suradnju, ali i suradnju u svim drugim područjima, rekao je Plenković.

“Smatramo da se gospodarska suradnja još može ojačati”, rekla je kancelarka.

Oboje su istaknuli da su u pogledu europskih tema najbitnije sljedeća faza razgovora o Brexitu nakon izbora u Ujedinjenoj Kraljevini.

“Ovisno o rezultatima poduzimat ćemo korake odmah u siječnju kada Hrvatska preuzme predsjedanje Vijećem EU-a”, rekao je hrvatski premijer.

Druga je tema europski sedmogodišnji proračun od 2021. do 2027., koji je izgledno da postane tema hrvatskog predsjedanja.

Izrazito je važno da Hrvatska i Njemačka usuglašavaju stavove da pokušamo pronaći zajednički nazivnik, prvo o tome koliki će biti proračun, a onda koliko će se i na koje politike alocirati sredstva, smatra Plenković.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije