Povezite se

Vijesti

Odbijena tužba protiv lokacijske dozvole za plutajući LNG terminal; načelnica Omišlja najavljuje žalbu

Objavljeno

-

Načelnica Općine Omišlja Mirela Ahmetović rekla je u srijedu u povodu nepravomoćne presude Upravnog suda, kojom je odbijena tužba te općine zbog ocjene zakonitosti izdavanja prve izmjene i dopune lokacijske dozvole za realizaciju projekta plutajućega LNG terminala, da će se ta općina i njezini stanovnici usmjeriti prema europskim pravosudnim tijelima i institucijama.

Načelnica Omišlja rekla je na konferenciji za novinare da je Upravni sud donio presudu kojom je nepravomoćno odbijena tužba Općine Omišlja protiv Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zbog ocjene zakonitosti izdavanja prve izmjene i dopune lokacijske dozvole za realizaciju projekta plutajućega LNG terminala.

Najavljujući žalbu Visokome upravnom sudu, Ahmetović je rekla kako, s obzirom na dosadašnja iskustva u vezi s terminalom, drugačiju presudu nije ni očekivala.

Pokrenuli smo komunikaciju s Europskom komisijom i Europskim parlamentom i pripremamo se za nastup pred europskim pravosudnim institucijama, istaknula je, dodajući da Vlada dosad nije nijednom pogledala prema lokalnoj zajednici te da premijer i hrvatska predsjednica “nisu ni stupili na tlo Općine Omišlja, gdje se navodno treba nalaziti tzv. strateški projekt”.

Ahmetović je ustvrdila da država u Omišlju “želi instalirati nešto što nije bilo ni u najluđem scenariju” općine i županije. Smatra da se dosad nije dogodilo da EU financira projekt kojemu se, kao na Krku, tako oštro protivi cijela lokalna zajednica.

Na upit o obrazloženju presude, Ahmetović je rekla kako se u njoj navodi da, iako postoji županijski i općinski prostorni plan, postoji i strategija razvoja RH u kojoj se spominje LNG terminal. Istaknula je da u strategiji razvoja RH postoji LNG terminal, ali kopneni.

Župan Zlatko Komadina na to je dodao da lokalna zajednica nije protiv LNG terminala, ali se zauzima za kopneni LNG terminal te da se u tom slučaju koristi zamjena teza.Istaknuo je da županija daje punu potporu pravednoj borbi Općine Omišlja protiv plutajućega LNG terminala.

“Apsurd je da, umjesto kopnenog terminala u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom, imamo zapravo agresiju s plutajućim terminalom koji ovdje nitko ne želi”, zaključio je Komadina te “apelirao na RH da treba raditi projekte u suglasju s regionalnom i lokalnom zajednicom”.

Upravni sud u Rijeci objavio je potkraj veljače i nepravomoćnu prvostupanjsku presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike, tj. okolišne dozvole za zahvat uvođenja faze plutajućega LNG terminala na području Omišlja.

Politika

Darinko Kosor: Ostajemo dio vladajuće koalicije

Published

on

Darinko Kosor objavio je nakon današnjeg sastanka Središnjeg vijeća HSLS-a da ostaju u vladajućoj koaliciji.

Predsjednik stranke Darinko Kosor kazao je da je Središnjem vijeću stranke predložio izlazak iz vladajuće koalicije. Međutim, Središnje vijeće odbilo je njegov prijedlog. 

Zaključeno je da to nije dobar potez za jednu liberalnu stranku.

“Ne bi bilo dobro da liberalna i građanska stranka izađe iz koalicije na pitanju nacionalnih manjina”, objavio je Kosor.

Upitan da komentira kako je rekao kako nema bolje koalicije u Hrvatskoj, a ipak su razmišljali o izlasku, Kosor je rekao “nema bolje za rješavanje pitanja nacionalnih manjina, to je moja rečenica”.

“Nikada nije bilo bolje koalicije – HDZ predvođen Andrejem Plenkovićem, HNS, HSLS i klubovi nacionalnih manjina.”

“Vidjet ćemo kakvo će biti stanje manjina kada budu neke druge koalicije. Ovo je najbolja koalicija i toga Milorad Pupovac treba biti svjestan.”

Dodao je i da je odlučeno da odluku o ovakvim prijedlozima ubuduće neće donositi Središnje vijeće, već predsjednik stranke. 

Ucitavanje vijesti

Politika

Škoro u Nu2: Ne razmišljam ni o kakvim parlamentarnim izborima

Published

on

Miroslav Škoro/HRT

Gost emisije “Nedjeljom u 2” bio je Miroslav Škoro. Na pitanje o možebitnom okupljanju desnih stranaka kojima bi bio na čelu, rekao je da ne razmišlja ni o kakvim parlamentarnim izborima niti je o tome vodio ikakve razgovore. Usredotočen je, poručuje, na predsjedničke izbore. Ne isključuje mogućnost daljnjeg bavljenja politikom ako ne uspije na predsjedničkim izborima, rekao je.

– Da bi se dogodile promjene u gospodarstvu, moraju se dogoditi promjene u političkom sustavu. Zbog toga ja ‘jašem’ po pitanju da se omogući bolja kontrola na podjeli sudstvo – izvršna vlast – zakonodavna vlast. Kod nas je to jedna lažna parlamentarna demokracija – tako je komentirao između ostalog i svoju inicijativu da se povećaju predsjedničke ovlasti.

Na pitanje misli li da bi se trebala oporezivati imovina, odgovara: “Znam da ništa ne znam”. Njegova specijalnost u ekonomiji su, objašnjava, intelektualna prava i monetizacija nematerijalnog vlasništva, dok o svemu drugome zna “vjerojatno na razini prosječnog ekonomista”. Ali zna, kaže, da u Hrvatskoj postoje stručnjaci koje nitko ništa ne pita, a on bi ih vrlo rado pitao i odluku prepustio njima.

– Živio sam u zemlji u kojoj se oporezuje kapital. Živio sam u SAD-u i kod njih je situacija takva da svatko tko posjeduje nekretninu mora jedanput godišnje plaćati porez. Iz tog poreza se onda rješavaju komunalni i ini problemi lokalne samouprave. Kod nas je situacija takva da se kod svake kupoprodaje nekretnine plaća taj porez. Bio je 5 posto, pa 4 posto, sad je 3 posto. To je stvar odluke, ali tu odluku moramo donijeti mi. Zbunjujemo investitore. Dakle, kod nas investitori kada uđu u bilo koji investicijski ciklus, ne znaju što ih očekuje sutra – kazao je o oporezivanju imovine.

Govoreći o zaduživanju, istaknuo je kako je Hrvatskoj danas bonitet bolji nego u vrijeme Milanovićeve vlade, “kada je bio u smeću”.

O članstvu u HDZ-u

Osvrnuo se tijekom emisije i na činjenicu da je već bio dijelom političkog establišmenta:

– Da su stvari u hrvatskoj politici dobre, ja se ne bih prije svega imao ambicija politički artikulirati. One jednostavno nisu dobre. Da su stvari u HDZ-u, kada je u pitanju vodstvo HDZ-a, dakle ta politička oligarhija ili elita koja se odvojila od samog članstva dobre, ja nikada ne bih ni izlazio iz tog HDZ-a.  Međutim one nisu dobre. I to je razlog zbog kojeg sam ja napustio tu stranku. Nisam od onih ljudi koji smatra da sama činjenica da sam bio u HDZ-u mene ‘za sve vijeke vjekova amen’ stvrstava kao nekog ortodoksnog HDZ-ovca. Tom analogijom je Jasmin Stavros još uvijek bubnjar grupe More, a nije vokalni solist. Svi mi prolazimo određene procese u sazrijevanju, odrastanju, životu. Ja jesam bio član HDZ-a, međutim vratio sam iskaznicu HDZ-a i dao sam ostavku, otišao sam, vratio sam mandat Ivi Sanaderu, odnosno HDZ-u. Svi ovi licemjerni ljudi koji mene na neki način pokušavaju gurnuti u taj ekstremni desni spektar, su u to vrijeme ostali uz Ivu Sanadera i dan danas se nalaze u vlasti – rekao je.

U HDZ je ušao u dva navrata.

– Drugi put je bio više igrokaz za ljude. Ušao sam 1994. ili 1995. To je bilo prvi put – objasnio je, dodavši kako je Demokratski centar podržavao, ali nije bio član.

O uručenju članske iskaznice 2007. godine od strane Ive Sanadera pak kaže:

– To je bilo procijenjeno da bi bilo dobro medijski da me se učlani još jedanput u taj HDZ. 

Iskaznicu HDZ-a te godine primio je kada su, rekao je, “s drugog spektra dolazile glasine da će zabraniti glasovanje hrvatskoj dijaspori”.

– Nije mi se sviđalo kada su govorili da bi izbacili vjeronauk iz odgojno-obrazovnog procesa. To su neke stvari koje mene ideološki smetaju. S druge strane, dovoljno sam iskusan da znam da se svi mi kao ribe krećemo u toj politici i nema mogućnosti artikulacije vlastitih želja, htijenja i promjena, ukoliko se politički ne artikulirate, rekao je.

O Orfeju i otpremnini

Komentirao je i priču da je dobio 135.000 kuna otpremnine nakon samo dvije godine rada u Orfeju.

– Ja sam imao menadžerski ugovor s Hrvatskom radiotelevizijom, da ću obavljati poslove u Ofeju i temeljem tog menadžerskog ugovora sam prilikom sporazumnog raskida radnog odnosa imao pravo na otpremninu od 12 mjesečnih plaća. Dobio sam tu otpremninu i čitam sada u medijima da bih ja trebao neke novce vratiti. Međutim meni se čini da je tu teza postavljena naopako. Ako je netko tu pogriješio pa je to utvrdila Državna revizija, a to je bilo navodno prije 20 godina, onda Državna revizija to upućuje Državnom odvjetništvu, a Državno odvjetništvo onda poduzima nekakve radnje, vjerojatno protiv Hrvatske radiotelevizije koja je to isplatila. Ja uistinu s tim nemam ništa i ne mislim da sam dobio išta drugo nego što su dobili i svi drugi ljudi koji su imali takav tip ugovora – rekao je. Na pitanje je li bilo moralno uzeti tu otpreminu nakon samo dvije godine rada, odgovorio je kako posjeduje te ugovore i sporazum o raskidu radnog odnosa, te da je ugovor potpisao pod navedenim uvjetima.

O sudjelovanju u ratu

– Ja sam umjesto puške na ramenu nosio tamburicu, tako je prokomentirao pitanje o zamjerkama da u vrijeme rata nije nosio pušku na ramenu.

– Ako bi ta puška na mom ramenu doprinijela bržem završetku rata ili bržem međunarodnom priznanju, onda mi je žao što se nisam borio – rekao je.

Ucitavanje vijesti

BIH

Odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori je za BiH neprihvatljivo

Published

on

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak najavio je u nedjelju internacionaliziranje pitanja moguće gradnje odlagališta nukleranog otpada u Hrvatskoj na lokalitetu Trgovske gore te je kazao kako će to biti temom i predstojećeg zasjedanja opće skupštine Međunarodne organizacije za atomsku energiju.

Na konferenciji za novinare održanoj u Banjoj Luci Igor Crnadak je potvrdio kako će osobno predvoditi bosanskohercegovačko izaslanstvo na skupštini IAEA koja se narednog tjedna održava u Beču te iskoristiti priliku kako bi upozorio da je za BiH neprihvatljiva zamisao po kojoj bi Hrvatska svoj nuklearni otpad odlagala u bivšoj vojarni na Trgovskoj gori u općini Dvor.

“Jasno ćemo poručiti da ne možemo dopustiti odlaganje nuklearnog otpada na samoj bosanskohercegovačkoj granici,” kazao je Crnadak.

Vlasti u BiH odlučno se protive odlagalištu na Trgovskoj gori jer smatraju da bi to ekološki ugrozilo cijelo područje u slivu rijeke Une te tvrde kako bi se na taj način doveo u pitanje opstanak više od 200 tisuća ljudi s obje strane granice.

Vlada Republike Srpske je ranije ovog tjedna svoj dio teritorija uz rijeku Unu proglasila parkom prirode kako bi ga dodatno zaštitila, a dio sliva te rijeke koji se nalazi u Federaciji BiH od ranije ima status nacionalnog parka.

Šef bosanskohercegovačke diplomacije u nedjelju je sugerirao kao bi snažan međunarodni pritisak mogao biti ključan da Hrvatsku potakne na odustajanje od odlagališta na Trgovskoj gori i nađe drugo rješenje za zbrinjavanje svog nuklearnog otpada.

Podsjetimo, početkom ovog mjeseca župan Sisačko moslavački Ivo Žinić konstatirao je da
otpad nije opasan po ljudsko zdravlje i prirodu, te da je u pitanju neznanje ali da je u pitanju i negativna kampanja koja se vodi u županiji od strane nekih čelnika.

Na njegovo stručno, politički obojeno i interesno lobiranje prvi je oštro, sa činjenicama i argumentima reagirao saborski zastupnik i gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović:

Darinko Dumbović, saborski zastupnik i gradonačelnik Petrinje

Županova izjava zabrinjava jer nam je poručio da se razumije i u radioaktivni i ostali otpad , pa nas uvjerava da nam zdravlje nije ugroženo, štoviše ispada da promovira zdravi zivot , ekološko voće i povrće i ruralni razvoj u županiji gdje će se skladištiti radioaktivni otpad sada (a u budućnosti i tko zna kakav još.)
A kako on to ne bi znao kad je bio i “vođa puta” autobusom koji je vozio u Krško sve one koji su htjeli vidjeti kako iznad odlagališta otpada uzgajati ekološke jabuke i drugog voća, pa da onda tamo viđeni model preneseno i u Dvor i okolicu Trgovske gore. Tako pravi župan brine o građanima svoje županije.
Već je jednom dio županije, točnije Moslavina bila potencijalno odlagalište, ali su imali političku podršku , taj su problem “ prebacili” preko Kupe i sad mirno spavaju po tom pitanju.

A kad župan jedne županije uvjerava građane i javnost da odlaganje radioaktivnog otpada na području te županije nije za njih opasno i da nema razloga za zabrinutost, to treba biti signal svima da jako dobro razmisle kakvu su to vlast izabrali.

I dok se drugi župani bore za svoje krajeve, za njihov razvoj, proglašavaju zaštićena područja i čuvaju svoje nacionalne parkove, župan Žinić se slaže da bi Sisačko – moslavačka županija trebala biti mjesto odlaganja svakojakih otpada, ma kako se oni zvali…, kazao je Dumbović.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr