Povezite se

Vijesti

Odbijena tužba protiv lokacijske dozvole za plutajući LNG terminal; načelnica Omišlja najavljuje žalbu

Objavljeno

-

Načelnica Općine Omišlja Mirela Ahmetović rekla je u srijedu u povodu nepravomoćne presude Upravnog suda, kojom je odbijena tužba te općine zbog ocjene zakonitosti izdavanja prve izmjene i dopune lokacijske dozvole za realizaciju projekta plutajućega LNG terminala, da će se ta općina i njezini stanovnici usmjeriti prema europskim pravosudnim tijelima i institucijama.

Načelnica Omišlja rekla je na konferenciji za novinare da je Upravni sud donio presudu kojom je nepravomoćno odbijena tužba Općine Omišlja protiv Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zbog ocjene zakonitosti izdavanja prve izmjene i dopune lokacijske dozvole za realizaciju projekta plutajućega LNG terminala.

Najavljujući žalbu Visokome upravnom sudu, Ahmetović je rekla kako, s obzirom na dosadašnja iskustva u vezi s terminalom, drugačiju presudu nije ni očekivala.

Pokrenuli smo komunikaciju s Europskom komisijom i Europskim parlamentom i pripremamo se za nastup pred europskim pravosudnim institucijama, istaknula je, dodajući da Vlada dosad nije nijednom pogledala prema lokalnoj zajednici te da premijer i hrvatska predsjednica “nisu ni stupili na tlo Općine Omišlja, gdje se navodno treba nalaziti tzv. strateški projekt”.

Ahmetović je ustvrdila da država u Omišlju “želi instalirati nešto što nije bilo ni u najluđem scenariju” općine i županije. Smatra da se dosad nije dogodilo da EU financira projekt kojemu se, kao na Krku, tako oštro protivi cijela lokalna zajednica.

Na upit o obrazloženju presude, Ahmetović je rekla kako se u njoj navodi da, iako postoji županijski i općinski prostorni plan, postoji i strategija razvoja RH u kojoj se spominje LNG terminal. Istaknula je da u strategiji razvoja RH postoji LNG terminal, ali kopneni.

Župan Zlatko Komadina na to je dodao da lokalna zajednica nije protiv LNG terminala, ali se zauzima za kopneni LNG terminal te da se u tom slučaju koristi zamjena teza.Istaknuo je da županija daje punu potporu pravednoj borbi Općine Omišlja protiv plutajućega LNG terminala.

“Apsurd je da, umjesto kopnenog terminala u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom, imamo zapravo agresiju s plutajućim terminalom koji ovdje nitko ne želi”, zaključio je Komadina te “apelirao na RH da treba raditi projekte u suglasju s regionalnom i lokalnom zajednicom”.

Upravni sud u Rijeci objavio je potkraj veljače i nepravomoćnu prvostupanjsku presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike, tj. okolišne dozvole za zahvat uvođenja faze plutajućega LNG terminala na području Omišlja.

Vijesti

Nakon gotovo dva desetljeća, Dan državnosti opet se slavi 30. svibnja

Published

on

Pripremila: Marija Udiljak

Nakon gotovo dva desetljeća, Hrvatska ove godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, kako je to radila i u prvom desetljeću svog postojanja.

 Proslavit će ga na 30. godišnjicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora, prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

 Još prošle godine, 30. svibnja bio je Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, bio je državni blagdan i neradni dan.

 Iako su se sve vlasti od 2001., kada je tadašnja, lijeva koalicija na čelu sa SDP-om, ozbiljnije promijenila kalendar blagdana, trudile prikladno obilježiti te dane, oni među običnim građanima nikada nisu zaživjeli na način kao što je 90-ih godina bio slučaj sa Danom državnosti, 30. svibnja.

 Upravo je to bio jedan od argumenata HDZ-ovoj većini da prošle godine, kod uređivanja novog kalendara blagdana, vrati Dan državnosti na 30. svibnja.

 Prijepori oko ‘pravog’ datuma državnosti će, sasvim sigurno, trajati, no ono što nije sporno je činjenica da velik dio građana s posebnom emocijom pamti 30. svibnja 1990. i opisuje ga pojmovima posebno, svečano, uzbudljivo.

Poseban dan, velik događaj

 I povjesničar Ivo Perić u svojoj trotomnoj knjizi o Hrvatskom državnom saboru piše kako je konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno „u izuzetno svečanom ozračju“. „Bio je to doista velik događaj: vlast u Republici preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici“, zapisao je Perić.

 Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu sa Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

 Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, on se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest „Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice“.

 Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, „iz kojih je proizišao Sabor“, te izrazio uvjerenje da će „on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj ali svetoj domovini“.

 Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

  Sabor iz ’90 radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.  

 Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Glavaš i Jovanović zastupnici iz 1. saziva

 U tom sazivu bili su i danas aktualni zastupnici Branimir Glavaš (HDSSB) i Željko Jovanović (SDP), tada zastupnici HDZ-a i Saveza socijalističke omladine (SSOH).

  „To je bilo nešto veličanstveno, nešto što se nikada ne može izbrisati iz sjećanja“, kazao je Glavaš prisjećajući se 30. svibnja 1990.

 Dan je, kaže, počeo svečanom misom u zagrebačkoj katedrali na kojoj je bio cijeli novi državni vrh, a koju je služio kardinal Franjo Kuharić, slijedio je ulazak demokratski izabranih zastupnika u Sabor i veličanstvena masa građana koja maše hrvatskim zastavama na punom Trgu svetog Marka.

 Glavaš spominje i dizanje hrvatske zastave sa „prvim bijelim poljem“ na jarbol ispred Sabora i skidanje stare zastave sa socijalističkim obilježjima. „Tadašnja milicija prvi puta skida zvijezde petokrake sa svojih šapki i umjesto njih stavlja naljepnice sa grbom s prvim bijelim poljem, metalnih grbova nije bilo“, rekao je.

 Dojmljiv je, ističe, bio odlazak državnog vrha, nakon konstituiranja Sabora, na središnji zagrebački trg koji je bio „krcat“, kao i okolne ulice.

 I Jovanović ističe da ga za taj dan vežu „vrlo lijepa i pozitivna sjećanja“. „Konstituiranje je bilo popraćeno jednom dozom optimizma, svi koji smo  bili u tom prvom sazivu zaista smo očekivali da će Hrvatska u narednih 30 godina biti jedno puno bolje društvo nego što je bilo tada. Na žalost, mislim da taj cilj nije ostvaren u punom opsegu“, kaže zastupnik.

 Smatra kako sada, uoči Dana državnosti i parlamentarnih izbora, građani imaju priliku odabrati novi početak za Hrvatsku i osigurati da u narednih 30 godina postane bolje društvo u kojem će svim ljudima biti omogućeno da uživaju u životu, da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, posao od kojeg će moći živjeti kako to priliči 21. stoljeću.

Povjesničar Perić navodi kako je HDZ, pobjednik prvih demokratskih izbora, odmah nakon objave rezultata 2. izbornog kruga krenuo u dogovore o prijenosu vlasti te kako je 14. svibnja 1990. održana sjednica Glavnog odbora HDZ-a na kojoj su utvrđeni „funkcionari u novoj središnjoj vlasti Republike“,  određen 30. svibnja kao dan konstituiranja Sabora i „zaključeno da taj datum treba ostati ‘u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti’“.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Devet obitelji stradalih u potresu dobilo gradske stanove u najam

Published

on

Devet obitelji čiji su domovi stradali u potresu dobilo je u petak gradske stanove u najam, a zaključke o tome uručio im je u Gradskoj upravi gradonačelnik Milan Bandić. 

Riječ je o građanima Zagreba za čiji je stambene prostore nakon potresa utvrđeno da su neuporabljivi, a koji ispunjavaju uvjete propisane gradskom Odlukom o najmu stanova.

Od tih devet obitelji, dvije su obitelji – Tomislava Kosića i Damira Čokora koje su nakon potresa bile smještene u Studentskom domu “Cvjetno naselje” i obje su gradske stanove u najam dobili u Jelkovcu. Sedam obitelji dobilo je stanove u najam u Podbrežju.

Gradonačelnik Bandić je bez nazočnosti novinara razgovarao s građanima koji su dobili stanove u najam, a nakon toga novinarima je izjavu dao predsjednik Povjerenstva za davanje stanova u najam Miodrag Demo. Istaknuo da je prvih devet obitelji čiji su domovi oštećeni u potresu i koji nemaju druge nekretnine  dobilo stanove grada Zagreba u najam u skladu s Odlukom koja je u Gradu na snazi.  

“Žao nam je što nije zakon donesen prije nego što se raspustio Sabor, a moglo se je to napraviti i doista ako hoćeš čovjeku pomoći, onda mu pomozi odmah, a ne odgađati za jesen jer nitko se ne pita kako je tim ljudima i što će biti s njima do jeseni. Međutim, mi smo pristupili kao Grad, kao odgovorna uprava odmah da ljudima po Odluci koja postoji dodijelimo prvih devet stanova”, istaknuo je Demo.  

Poručio je da tim ljudima treba pomoći jer 1. rujna trebaju biti u nekim drugim domovima, ali za njih toplim.

Rekao je i da će se svim ljudima u Markuševcu i u drugim tim gornjim dijelovima grada čije su kuće stradale u potresu pomoći da ih obnove kako bi se u njih mogli vratiti.

Demo je pozvao političke opcije da njih u Gradu puste da rade, jer ljudima treba pomoći, umjesto da se bave politikanstvom i zovu ljude da “lupaju loncima po stanovima” protiv gradonačelnika Bandića. 

Od tih devet obitelji koje su dobile stanove, novinarima su izjavu dali Tomislav Kosić i Milica Sontag.  

Tomislav Kosić rekao je da nakon potresa sa suprugom i dvije kćeri živi u Studentskom domu “Cvjetno naselje” i da ima  sreću da je dobio stan od grada, a mnogi je nisu imali nego su “ko rakova djeca razmješteni kako tko gdje” . Apelirao je da se pomogne svim ljudima u Cvjetnom naselju i riješi njihov status.

Novinarima je izjavu dala i Milica Sontag koja je dobila gradski stan u najam u Podbrežju, a nakon potresa bila je smještena kod kćeri. Rekla je kako je iznenađena da je njezina obitelj brzinski dobila stan i da mogu krenuti konačno dalje. Kaže da ima dijete s poteškoćama te da je time još zahvalnija. 

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković: Čudno mi je da predsjednik ne poštuje zakonski okvir o Danu državnosti

Published

on

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je u petak da mu je žao, ali i “jako čudno da predsjednik Republike Hrvatske ima stav koji “gotovo ne poštuje pozitivne zakonski okvir koji je donio Hrvatski sabor, a to je da je  Dan državnosti 30. svibnja.”

Plenković je u intervjuu za Media servis  ponovio i da je mogući Milanovićev neizlazak na izbore poruka Bernardiću i onima koji su glasali za njega na predsjedničkim izborima ali, kaže, to nije njegov problem.
Upitan hoće li predsjednik države doći na sutrašnji program u povodu Dana državnosti, premijer je rekao da su oni pripremili program koji kreće s polaganjem vijenaca na Mirogoju, a nakon toga je predviđena sveta misa u crkvi sv. Blaža na kojoj, koliko je on čuo, Milanović neće biti.

“Onda je predviđen program na Trgu sv. Marka gdje ćemo mi isto biti, a čuo sam da on neće biti, bit će i plotuni s Medvedgrada, njih 30 za 30 godina hrvatske državnosti, a navečer i koncert ispred HNK gdje ćemo mi biti, a čuo sam da on ni tamo neće biti”, dodao je.

Plenković je komentirao i zbog čega je Dan HV obilježio u srijedu, a ne u četvrtak kao Milanović kada se taj dan obilježava. “Dulje sam planirao s MORH-om da dođem na otvaranje velikog hotela za polaznike i profesore na Hrvatskom vojnom učilištu u koji investirala naša vlada kao što je investirala u HV cijeli ovaj mandat”, ustvrdio je.

Plenković je rekao i da do njega ne dolaze sadržaji iz novinarskih grupa, niti mu visoki novinarski izvori otkrivaju što se piše. “To znaju svi novinari, neka vam bilo tko kaže s kim ja to imam komunikaciju”, istaknuo je.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije