Povezite se

Gospodarstvo

Od subote skuplje cestarine

Objavljeno

-

Hrvatske autoceste (HAC) ove godine očekuju 5% veći promet nego lani, čemu bi trebala pridonijeti ljetna sezone čiji će početak obilježiti redovno desetpostotno povećanje cijene cestarine u razdoblju od 15. lipnja do 14. rujna, za određene skupine vozila. 

Prihodi od cestarine na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb do 10. lipnja su premašili 1,1 milijardu kuna, što je 5,3% više nego u isto vrijeme lani, ističu u HAC-u. 

– Tim autocestama istovremeno je prošlo oko 22 milijuna vozila, milijun više nego u isto vrijeme lani, rekao je u utorak na brifingu za novinare predsjednik Uprave HAC-a Boris Huzjan. 

U prvih pet mjeseci 2019. na tim je autocestama zabilježen promet 20,5 milijuna vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 943 milijuna kuna, što je i u jednom i u drugom slučaju povećanje od 5%. 

HAC je, vezano uz pripremu turističke sezone, u razdoblju od lanjskog rujna do travnja ove godine u izvanredno održavanje autocesta uložio preko 85 milijuna kuna, od čega najveći dio u sanaciju asfaltnog zastora kolnika na autocestama A3 Bregana – Zagreb – Lipovac i A4 Zagreb – Goričan. 

Nabavljeno je i 25 novih ophodnih vozila s LED displejima na stražnjoj strani vozila na kojima će se prikazivati precizna upozorenja vozačima u slučaju potrebe. Ophodna vozila opremljena su s 32 automatska defibrilatora, a  za ovu je sezonu osposobljeno dodatnih 103 radnika. 

Turistička sezona za HAC službeno počinje 17. lipnja pa će se radovi na autocestama od tada obavljati u najmanjem mogućem obimu, tako da ne utječu na promet. 

Do kraja lipnja s radom će početi i prvi nadzorni centar na naplatnoj postaji Komin s jednim radnikom u smjeni. On će nadzirat rad automata za naplatu cestarina na nekoliko naplatnih postaja čime će se, hvali se Uprava HAC-a, dodatno osloboditi rad 22 blagajnika za rad na direktnoj naplati. Tako će, recimo, samo na naplatnoj postaji Komin raditi jedan blagajnik umjesto dosadašnjih pet. 

Komentirajući recentni niz nesreća s poginulima na hrvatskim autocestama, Huzjan je kazao je da se već za iduću godinu, po uzoru na zapadne zemlje, primjerice Austriju, razmatra uvođenje nadzornih sigurnosnih kamera. 

Prekoračenje brzine automatski bi se kažnjavalo u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova. Huzjan smatra da će ta mjera smanjiti broj nesreća. 

U sklopu priprema za predstavljanje koncepta novog sustava elektroničke naplate u Hrvatskoj, HAC je naručio istraživanje o navikama korištenja autocesta. 

Istraživanje je, u svibnju ove godine, na uzorku od 600 ispitanika provela agencija Ipsos. Ono je pokazalo da 57% anketiranih autoceste koristi zbog odlaska na odmor, dok se prosječno u svakom vozilu koje prometuje autocestama vozi 2,7 osoba. 

Autoceste naši građani koriste jer njima brže stižu na odredište (86% odgovora), a i sigurnije su od drugih cesta (33%). Za 28% ispitanih putovanje autocestom udobnije je nego ostalim prometnicama. Nažalost, istraživanje je pokazalo da trećina ispitanih nikada ne putuje stranim autocestama, rijetko putuje njih 22%, a jednom godišnje 18%. 

Nadalje, 55% anketiranih misli da su naše autoceste jednake kvalitete kao i strane, da su kvalitetnije smatra njih 24%, a da su lošije kvalitete njih 19%. 

Isto tako, čak 63% ispitanih smatra da su hrvatske autoceste skuplje od stranih, a tek 6% da su jeftinije. Da su sličnih cijena misli 22% anketiranih. Četiri petine vozača ili 82% podržava stav da se promijeni postojeći model naplate beskontantnim plaćanjem i prolaskom naplate bez zaustavljanja, a većina vozača, njih 7 od 10, češće bi koristili autoceste kada bi cestarine bile niže. 

Isti je udjel onih koji preferiraju model “plati koliko voziš” umjesto vinjeta, dok dvije trećine vozača, 64%, podržava ideju niže cijene cestarina u vrijeme smanjenog prometa i više cijene za vrijeme najvećih gužvi. 

Da su nove dionice autocesta bezuvjetno potrebne misli 36 posto anketiranih, a za 52% njih smatra da su potrebne samo ako njihova izgradnja ne ugrožava državni proračun i poslovanje HAC-a i ARZ-a.

Gospodarstvo

Hrvatski pivari 2019. uprihodili 2,3 milijarde kuna

Published

on

Dodao

Proizvođači piva u Hrvatskoj prošle su godine ostvarili 2,3 milijarde kuna ukupnih prihoda i ostvarili konsolidiranu dobit od 284,4 milijuna kuna, ili 17,8 posto manju u odnosu na 2018. godinu, objavila je Financijska agencija (Fina).

Prema Fininim podacima temeljenim na godišnjim financijskim izvještajima, u 2019. u djelatnosti proizvodnje piva poslovalo je 92 poduzetnika, od kojih 44 s dobiti.

U proizvodnji piva bilo je 1.592 zaposlenih, što je 2,5 posto više u odnosu na 2018. godinu.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u industriji piva iznosila je lani 9.596 kuna, što je 3,5 posto manje u odnosu na 2018. godinu te 65 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (5.815 kune), pokazuju podaci Fine.

Prošlogodišnji izvoz poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva iznosio je od 253,2 milijuna kuna, što je pad od 18,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za sedam posto, na 414 milijuna kuna. 

Među 92 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva najveći ukupan prihod, u iznosu od 1,1 milijardu kuna, ostvarila je Zagrebačka pivovara, koja je bila i najveći izvoznik.

Ta je tvrtka imala 577 zaposlenih kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 11.791 kunu.

Zagrebačka pivovara je u 2019. ostvarila dobit od 234,1 milijun kuna, što je rast prema godini ranije kada je iznosila 233,2 milijuna kuna.

Na drugom mjestu po ostvarenim prihodima je Heineken Hrvatska s 673,3 milijuna kuna. Dobit tvrtke je iznosila 64,1 milijun kuna, a zapošljavala je 326 djelatnika kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 12.157 kuna.

Iz Fine napominju kako je zadnjih godina na hrvatskom tržištu sve prisutniji trend proizvodnje craft piva.

“Taj trend, uz nove male igrače, prate i već poznata imena pivske industrije”, ističu iz Fine navodeći kako je sve više poduzetnika, koji posluju u proizvodnji piva, u svoju standardnu ponudu uvrstilo i craft vrste piva.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Fina: Svaki peti poduzetnik u djelatnosti trgovine

Published

on

Dodao

Od 136.260 poduzetnika u 2019. godini, njih 28.814 ili skoro svaki peti, poslovao je u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Iza trgovine po brojnosti slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (21.489), što je udio od 15,8 posto, građevinarstvu (16.161) s udjelom od 11,9 posto i prerađivačkoj industriji (14.890) s udjelom od 10,9  posto u ukupnom broju poduzetnika.

Iz Fine navode i kako je analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti pokazala da u posljednjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine.

Kod 136.260 poduzetnika u 2019. radilo je 969.776 zaposlenih, što je 58.040 ili 6,4 posto više nego u 2018. godini.

Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini, navode iz Fine.

Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 240.081 radnika (24,8 posto), a trgovina 195.927 (20,2 posto).

Nominalno, broj radnika najviše je porastao u trgovini (20.521), građevinarstvu (9.867), prerađivačkoj industriji (6.351), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6.250) i u području djelatnosti informacija i komunikacija (3.701), pokazuju podaci Fine.

Najveći dio prihoda i rashoda ostvarili su poduzetnici u području trgovine (275,6 milijardi kuna prihoda i 266,1 milijarde kuna rashoda).

Slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji (185,5 milijardi kuna prihoda i 176,6 milijardi kuna rashoda) te poduzetnici u djelatnosti građevinarstva (59,98 milijarda kuna prihoda i 58,22 milijarde kuna rashoda).

Promatrano prema neto dobiti, u 2019. su najbolji poduzetnici u trgovini sa 7,4 milijarde kuna, što je pad od 4,1 posto u odnosu na 2018.

Drugi su poduzetnici prerađivačke industrije sa 7,2 milijarde kuna, a treći poduzetnici u području stručnih znanstvenih i tehničkih djelatnosti sa 3,9 milijardi kuna neto dobiti.

U statističku obradu, kako navode iz Fine, nisu uključeni podaci 47 društava bivše Agrokor grupe d.d. koja su 31. ožujka lani izvršila prijenos gospodarske cjeline na novoosnovana društva Fortenova grupe d.d.


Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Hrvatska prva u EU-u po padu prodaje novih vozila

Published

on

Hrvatska je s međugodišnjim padom od 54,4 posto prva u EU-u po padu prodaje novih vozila u prvoj polovici godine, prenosi u subotu Hrvatska gospodarska komora podatke agencije Promocija Plus, navodeći kao jedan od glavnih razloga smanjenje prodaje rent-a-car kompanijama.

Na hrvatskom tržištu broj registracija novih automobila pao je za 54,4 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Španjolska je na drugom  mjestu s padom od 50,9 posto, a treći je Portugal s 49,6-postotnim padom. Za više od 40 posto prodaja je pala i u Italiji (-46,1 posto), Bugarskoj (-44,5 posto) i Grčkoj (-44,2 posto), dok je prosjek na razini svih zemalja članica EU (EU-27) 38,1 posto.

Statistika pokazuje da je tržište najviše palo u južnoeuropskim i mediteranskim zemljama, a zajedničko im je da su sve značajno naslonjene na turizam.

Naime, pad turističkog prometa smanjio je potražnju za rent-a-car vozilima koja čine značajne udjele prodaje novih vozila u svim turističkim zemljama. Primjerice, kod nas je u prvoj polovici prošle godine svako drugo novo vozilo bilo registrirano za potrebe najma, a kako su se poremećaji na tržištu poklopili s tradicionalnim mjesecima najvećih isporuka vozila rent-a-car kućama (travanj i svibanj), to je i dovelo do ovakvih brojki.

U većini zemalja članica Unije prodaja novih vozila je pala između 30 i 40 posto, a samo u osam članica za manje od 30 posto.

Dobra vijest je da se trendovi polako mijenjaju pa je tako na domaćem tržištu međugodišnji pad u travnju u odnosu na isti mjesec lani iznosio -87,4 posto, da bi se u iduća dva mjeseca smanjio na -76,2 posto, odnosno -49,6 posto.

Iz brojki o registracijama novih vozila u posljednjih mjesec i pol je vidljivo da se polako približavamo lanjskim razinama, kažu u Komori.

Smatraju da su nužne subvencije trgovini motornih vozila ili smanjenja PDV-a na motorna vozila po uzoru na Njemačku, a moguća je i kombinacija te dvije mjere.

U protivnom će vrlo skoro, najkasnije na jesen, broj zaposlenih u prodaji vozila biti znatno smanjen, upozorava pomoćnik direktora Sektora za trgovinu HGK Hrvoje Paver. Procjenjuje da bi branša u tom slučaju mogla izgubiti i do 30 posto radnika te da stoga očekuje hitne vladine mjere.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije