Povezite se

Turizam

Od siječnja ‘Cro kartice’ – voucher od 2500 kuna

Objavljeno

-

Četvrtim krugom porezne reforme ministra financija Zdravka Marića napokon je službeno potvrđeno kako će dugo najavljivana “Cro kartica” napokon doista i zaživjeti, i to od 1. siječnja sljedeće godine, kad bi na snagu trebale stupiti i ostale porezne novosti.

Potvrdio je to za Jutarnji list i ministar turizma Gari Cappelli, najavivši kako će poslodavci od siječnja sljedeće godine radnicima moći u obliku posebnog vouchera “uplatiti” maksimalno 2500 kuna, namijenjenih za potrošnju isključivo unutar zemlje te u periodima izvan glavne sezone.

“Tako je, ‘Cro kartica’, koja će se s kompletnom poreznom reformom nalaziti na javnom savjetovanju, trebala bi krenuti od siječnja, a nama je to posebno drago jer je njena namjena poticati potrošnju u razdobljima izvan sezone, između listopada i travnja, kao i poticati potrošnju na kontinentu, iako iz nje neće biti isključena niti ponuda na obali”, najavio je ministar Cappelli.

A ona će funkcionirati na sljedeći način: poslodavci će zaposlenicima na godišnjoj razini, na ime božićnice, regresa, nagrada i ostalih naknada moći isplatiti maksimalno 7500 kuna neoporezivo po radniku, a porezna reforma sad će omogućiti da se najviše 2500 kuna od tog iznosa radnicima, na ime nagrade, može isplatiti putem “Cro kartice”.

Kako ne bi bilo zabune, Cappelli je pojasnio da “Cro kartica” u stvarnosti uopće neće biti u obliku plastificirane kartice već će cijela stvar biti riješena najvjerojatnije u obliku papirnatog vouchera, dokumenta koji će svaki zaposlenik moći isprintati putem osobnog korisničkog računa, a potom ga koristiti u poslovnim subjektima diljem zemlje.

Konkretnije, voucher neće biti moguće koristiti u svim poslovnim subjektima već isključivo onima koji će biti uključeni u ovaj posebni program, a zbog čega će, vrlo vjerojatno, na vratima imati posebne oznake kako bi građani mogli znati gdje je sve dostupan ovaj način plaćanja.

Turizam

Turistički promet u kolovozu biti će čak 60 posto prošlogodišnjeg

Published

on

Hrvatsku su ponovno zapljusnule slike kolona na granicama, što je za ranjeno gospodarstvo ovisno o turizmu odlična vijest, tako da će turistički promet u kolovozu biti čak 60 posto prošlogodišnjeg.

Zbog naslonjenosti ekonomije na strane goste, što je u pandemiji vrlo nepoželjna okolnost, Međunarodni monetarni fond procijenio je da će pad BDP-a u 2020. biti među najvišima u Europskoj uniji, čak 9 posto.

Zbog toga su dosadašnji turistički rezultati, znatno iznad očekivanja u odnosu na razdoblje početka pandemije, važni za cjelokupnu ekonomiju.

Očekuje se još bolji kolovoz, a Hrvatskoj naruku idu i neki potezi drugih zemalja, poput odluke britanske vlade da oni koji se vraćaju iz Španjolske moraju u dvotjednu karantenu.

U svibnju je Hrvatska turistička zajednica (HTZ) rekla da se očekuje do 30 posto prošlogodišnjeg prometa. No, Hrvatska je već sad dosegnula 45 posto prometa u odnosu na 2019., a sam je srpanj bio znatno iznad očekivanja i u Hrvatskoj je ostvareno 60 posto prometa u odnosu na srpanj 2019. godine.

U Hrvatskoj je trenutačno oko 780 tisuća turista. Manji pad od očekivanog razlog je za optimizam i u HTZ-u, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Turizam

Hrvatska na 44 posto lanjskog turističkog prometa

Published

on

Izvor: Nacionalno

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić izjavio je u utorak da je Hrvatska dosad postigla 44 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa, što je iznad procjena HTZ-a, a samo na razini mjeseca srpnja ostvareno je 60 posto lanjskog rezultata.

Staničić je u Dubrovniku sudjelovao na koordinacijskom sastanku s predstavnicima lokalnih turističkih zajednica s područja Dubrovačko-neretvanske županije.

“Učinit ćemo sve da južne destinacije dođu na trenutni nacionalni prosjek, ali sve ovisi i zračnom prijevozu. Imamo preko 80 zračnih linija prema Dubrovniku i Splitu. U subotu je britanska vlada uvela obvezu samoizolacije za svoje državljane na odmoru u Španjolskoj, nakon čega smo pojačali promotivnu aktivnost. Razgovarao sam sa čelnim ljudima britanskom TUI-a i Jet2.coma, kako bi Britance potakli da posjete Hrvatsku i Dubrovnik”, rekao je Staničić, koji očekuje kako će turistički promet u kolovozu dodatno porasti, sukladno rastu zračnog prijevoza.

Dodao je kako sve ovisi o epidemiološkoj situaciji u emitivnim zemljama i Hrvatskoj. “Prisiljeni smo pratiti uvjete putovanja i restrikcije. U stalnom smo kontaktu s agencijama i najvećim turoperatorima”, rekao je Staničić i najavio nastavak promotivnih aktivnosti sve do kraja listopada.

“Razgovarat ćemo i s Croatia Airlinesom kako bi zadržali zimsku liniju za Frankfurt, ali i dobili dodatne linije koje će povezati Dubrovnik s Munchenom ili Amsterdamom. Tako bi Dubrovnik imao cjelogodišnju povezanost”, izjavio je Staničić.

Direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Vladimir Bakić podsjetio je kako je jug Hrvatske bilježio dva milijuna posjeta gostiju izvan Hrvatske, od čega pola milijuna s drugih kontinenata.

“Teško da će se do kraja godine ostvariti promet s tih tržišta. Naše najveće tržište Velika Britanija tek je pred desetak dana otvorila granice. Ograničeni smo u tržišnim aktivnostima te smo ih usmjerili skromnije i prema tržištima koja inače nisu bila dominantna. Pogođeni smo, ali ćemo pokušati izdržati do kraja godine, pa se okrenuti 2021. godini”, rekao je Bakić.

U odnosu na prošlu godinu, najbolje rezultate u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bilježe Korčula, Mljet, Pelješac i priobalje Neretve, sa 60 do 65 posto ostvarenja, ponajviše s gostima iz Slovenije i Poljske, dok su Dubrovnik, Župa dubrovačka i Konavle na 30 posto.

Od sto registriranih hotela u Dubrovačko-neretvanskoj županiji otvoreno je njih šezdesetak, uz popunjenost od 33 posto. Privatni smještaj s prijavljenih 20 tisuća turista, pak, bilježi 50 posto turističkog prometa ostvarenog na isti dan prošle godine.

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije u prvoj polovini godine je  temeljem uplata turističke pristojbe uprihodila tek 290 tisuća kuna.

Ucitavanje vijesti

Turizam

Na današnji dan u srpnju premašeno dva milijuna turističkih dolazaka

Published

on

Hrvatska je na današnji dan ostvarila više od dva milijuna turističkih dolazaka u srpnju, što je 54 posto dolazaka ostvarenih u istom razdoblju prošle godine, priopćila je u ponedjeljak Hrvatska turistička zajednica prenoseći podatke eVisitora.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je na današnji dan ostvareno više od dva milijuna turističkih dolazaka u srpnju, što je 54% dolazaka ostvarenih u istom razdoblju prošle godine. Pritom je ostvareno i 14,7 milijuna turističkih noćenja što je približno 59% lanjskog rezultata. Od ukupnog broja dolazaka inozemni su turisti ostvarili 1,8 milijuna dolazaka (51 posto lanjskog rezultata) i 12,5 milijuna noćenja (56 posto lanjskog rezultata), dok je promet domaćih turista na razini od 90 posto prošlogodišnjeg prometa mjerenog dolascima te 78 posto razine u noćenjima. 

„Intenzivne promotivne, ali i one informativne kampanje u kojima komuniciramo da je Hrvatska sigurna turistička destinacija provodimo na našim najbližim emitivnim tržištima. Ovo su, s obzirom na okolnosti, odlični pokazatelji i dobra najava za kolovoz u kojem očekujemo nastavak pozitivnih trendova. Navedeno potvrđuje i brojka od oko 700 tisuća turista koji se trenutno odmaraju u Hrvatskoj“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, naglasivši važnost daljnjeg odgovorenog ponašanja s ciljem zadržavanja percepcije naše zemlje kao sigurne turističke destinacije.  

U dosadašnjem dijelu srpnja, odnosno u razdoblju od 1. do 26. srpnja u pogledu apsolutnog broja dolazaka vodeće je tržište Njemačke s kojeg je ostvareno 92 posto lanjskog rezultata, a zatim slijede Slovenija sa 91 posto lanjskog rezultata te Poljska i Češka s oko 82 posto lanjskog rezultata mjerenog dolascima u istom razdoblju. Destinacije s najviše ostvarenih dolazaka u dosadašnjem dijelu srpnja su Rovinj, Medulin, Crikvenica, Poreč, Umag i Split, prenosi htz.hr

Nacionalno

Ucitavanje vijesti

Najčitanije