Povezite se

Gospodarstvo

Od 1. travnja poskupljuju cigarete, alkohol…

Objavljeno

-

S početkom travnja na snagu stupaju uredbe o visini trošarina na duhanske proizvode, alkohol i alkoholna pića te posebnog poreza na bezalkoholna pića ovisno o udjelu šećera, a s povećanjem tih trošarina očekuje se i poskupljenje tih proizvoda, no zasad proizvođači i udruge ne izlaze s konkretnim brojkama.

Naime, s 1. travnja na snagu stupaju nove uredbe o visini trošarina na duhan i duhanske prerađevine, alkohol i alkoholna pića te o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na bezalkoholna pića (ovisno o udjelu šećera).

Vlada je te uredbe donijela 19. ožujka, a ministar financija Zdravko Marić tada je ustvrdio kako cigarete ne bi trebale poskupjeti za više od dvije kune po kutiji, alkoholna pića po litri između dvije do tri kune, a bezalkoholna do jedne kune, no za neka će trošarinsko opterećenje biti manjem zbog niske koncentracije šećera.

Povećanje trošarina na duhanske prerađevine

Uredbom o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode povećava se specifična trošarina i to za 35 kuna, s 335 kuna na 370 kuna za tisuću komada, dok proporcionalna ostaje na 34 posto od maloprodajne cijene.

Minimalna trošarina na cigarete se povećava sa 755 na 824 kune za tisuću komada cigareta.

Trošarina se povećava i za sitno rezani i ostali duhan za pušenje, sa 600 na 800 kuna za kilogram, a na 800 kuna povećava se i trošarina na cigare i cigarilose (za tisuću komada), kao i na grijani duhanski i novi duhanski proizvod (za jedan kilogram).

Neće, pak, biti trošarine na e-tekućine odnosno ona ostaje nula kuna.

U Ministarstvu su procijenili da ukupni utjecaj povećanja trošarine na maloprodajne cijene cigareta ni u kojem slučaju nije veći od 2 kune po kutiji cigareta, kao i da će povećanje tih trošarina proračunu ove godine donijeti dodatnih 400 milijuna kuna.

Iz duhanske industrije su već ranije upozoravali da bi povećanje trošarina na duhanske proizvode moglo izazvati i dodatne poremećaje na domaćem tržištu koje bi se na kraju mogle negativno odraziti i na proračunske prihode.

Glavni ‘igrači’ na tim tržištima za sada ne izlaze s konkretnijim podacima o novim cijenama odnosno poskupljenju, pa su tako primjerice iz Philip Morrisa tek odgovorili kako “u ovom trenutku, a s obzirom i na cjelokupnu nepredvidivu situaciju, nemaju dodatnih informacija, niti komentara”.

Za sada nema službenih potvrda proizvođača kada će i koliko cigarete poskupjeti. Nom ako do toga i ne dođe prvi dan primjene nove uredbe, poskupljenje se vjerojatno može očekivati idućih dana, moguće krajem tjedna.

Povećanje trošarina na alkohol; na bezalkoholna pića ovisi o postotku šećera

Uredbom o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića trošarina na etilni alkohol od 1. travnja iznosit će 6.000 kuna po hektolitru čistog alkohola, što je 700 kuna više (sada 5.300 kuna), ili u postotku rast za 13,2 posto.

U Vladi su procijenili da bi to do kraja godine trebalo donijelo 0,3 milijuna kuna više s osnova te trošarine, dok bi promjene kod posebnog poreza na bezalkoholna pića trebale donijeti dodatnih 64 milijuna kuna.

Uredbom o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića ništa ne mijenja kod kave, već su promjene vezane za izračun posebnog poreza na bezalkoholna pića te energetskih pića.

Sada se na bezalkoholna pića posebni porez plaća samo u fiksnom iznosu – 40 kuna po hektolitru, a po novome će ovisiti i o volumenu i sadržaju šećera. I po novome bi ostalo fiksni dio, ali bi bio snižen na 20 kuna po hektolitru, dok drugi dio ovisi o sadržaju šećera, taurina i metil-ksantina.

Sadrže li bezalkoholna pića taurin tada posebni porez iznosi 200 kuna po hektolitru, ako sadrže metil-ksantine, a ne sadrže taurin, iznosi 80 kuna po hektolitru.

Ako nemaju ni taurin ni metil-ksantine, a sadrže šećer, uvedene su četiri skupine ovisno o količini šećera u sto mililitara bezalkoholnog pića – ako sadrže do dva grama šećera tada je posebni porez nula kuna: od dva do pet grama šećera iznosi 10 kuna po hektolitru; od pet do osam grama 30 kuna; a za sva ona s više od osam grama iznosi 60 kuna po hektolitru.

Ministar Marić je nekoliko puta naglasio da je za prve dvije skupine posebni porez i niži u odnosu na postojeći sustav, dok bi cijene ostalih bezalkoholnih pića mogla poskupjeti oko jedne kune.

Povećanje trošarina na pića negativna za proizvođače; upitna radna mjesta

No, ni proizvođači ni udruge proizvođača bezalkoholnih pića ne izlaze s izračunima novih cijena, a iz Gospodarske interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPP) su Hini odgovorili kako će se povećanje trošarina negativno odraziti na poslovanje tih proizvođača.

Podsjećaju i kako su, s obzirom na trenutnu situaciju te niz nepovoljnih i nepredviđenih okolnosti povezanih s pandemijom koronavirusa, kao i na činjenicu da industrija treba vremena za prilagodbu na nove uvjete poslovanja i visinu posebnog poreza, predložili da se uredba primjenjuje od 1. siječnja 2021. godine.

U protivnom, kako navode, “za očekivati je da će se negativne posljedice donošenja ovakvog Zakona i uredbe reflektirati na proizvođače bezalkoholnih pića zbog povećanih poslova poslovanja uzrokovanih diskriminirajućim porezom i time implikacijama na dobit tvrtke”.

“Kad se tome dodaju uvjeti poslovanja zbog pandemije korona virusa održanje proizvodnje i zadržavanje radnih mjesta dolazi u pitanje”, istaknuli su iz GIUPP-a.

Naglašavaju i da “ukoliko se proizvodnja i uspije održati, rješenje bi se dugoročno moglo naći u njenom premještanju u druge države ili regije u kojima su troškovi poslovanja niži”.

Iz GIUPP- a u odgovoru Hini podsjećaju kako su se protivili donošenju Zakona i uredbi koja stupa na snagu 1. travnja te su zatražili da se spomenuti Zakon povuče iz procedure s obzirom da se njime izdvaja industrija bezalkoholnih pića kao jedina industrijska grana čija potrošnja uzrokuje pretilost.

Primarni cilj povećanja posebnog poreza je povećanje državnog proračuna i takvo povećanje poreza definitivno “nije pravi alat u smanjenju pretilosti” ili prevalenciji nezaraznih jer debljina i druge neizravne bolesti povezane s pretilošću imaju mnogo složenije uzroke uključujući nedostatak vježbanja, sjedeći stil života, genetiku te lošu prehranu u cjelini, istaknuli su iz GIUPP-a.

Gospodarstvo

Domaćeg mesa u izobilju, a trgovcima i dalje draže uvozno

Published

on

Na hrvatskom tržištu hrane dolazi do golemih viškova mesa domaćih proizvođača jer trgovci uvoze jeftinije meso.

Zbog uvoza, koji ponovno puni trgovačke police teletinom za 30, a piletinom čak i za 6,99 kuna za kilogram, tržište grca u domaćim viškovima. Pravi problemi slijede od druge polovice lipnja s obzirom na to da su proizvođači mesa proizvodnju tempirali za turističku sezonu. Kako će sezona podbaciti, a nekontrolirani uvoz ne jenjava, crno im se piše, kažu u Udruzi za uzgoj i tov junadi Baby Beef.

Razlog pojačanog uvoza je taj što su mnoge zemlje još u ožujku predvidjele probleme s viškovima i uzgajivačima junadi omogućile 100 eura subvencija po grlu. Mesari u Hrvatskoj, naravno, sada uz meso iz Njemačke, Nizozemske i Poljske prodaju i slovensko meso koje je, s obzirom na subvencije, jeftinije od domaćeg, upozoravaju iz Baby Beefa.

Zbog problema u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 te subjektima koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara, Vlada je ovih dana proizvođačima tovne junadi, svinja te janjadi za klanje odobrila 9 milijuna kuna izvanredne pomoći.

S kriznih 9 milijuna, od čega su tovitelji junadi dobili 4, postiglo se samo to da je oko polovice viškova trenutačno u otkupu. No ti viškovi nisu iz doba korone već s kraja lanjske i početka ove godine, dok pravi problemi počinju tek u ljeto, kada će se na tržištu naći više od 80.000 junadi, čiju smo proizvodnju tempirali za sezonu, a meso nećemo imati kome prodati, kaže Darko Celovec, predsjednik Udruge Baby Beef.

Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, kaže kako je Vladina mjera pomogla svinjogojcima u rješavanju većeg dijela viškova te je došlo i do blagog rasta cijena na tržištu. No uvozi se i dalje. Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako su Slovenci u jeku korone donijeli čak i zakonski akt o zabrani uvoza pojedinih kategorija hrane, pa tako i mesa iz EU i trećih tržišta dok se ne riješe domaći viškovi, a dok se Hrvatska deklarira kratkim lancima opskrbe, iz Mađarske, Poljske i drugih zemalja i dalje nam stižu puni šleperi mesa po dampinškim cijenama, bez ijedne lipe uračunatih troškova, piše u srijedu Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Milanović razgovarao s predstavnicima Klastera kreativnih i kulturnih industrija

Published

on

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je ponedjeljak predstavnike Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija/FaH

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je ponedjeljak predstavnike Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, koji su mu ukazali na važnost i neophodnost potpore sektoru tih djelatnosti. 

Istaknuli su pri tome kako Hrvatska ima veliki potencijal u tom sektoru jer kroz svoje djelovanje može osigurati i visoku dodanu vrijednosti ostalim gospodarskim granama, pogotovo turizmu, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH. 

Od posebne je važnosti za ovaj sektor, naglašeno je na sastanku, izrada strategije sektora kreativnih djelatnosti i industrija kao i institucionalna i infrastrukturna podrška razvoju kreativne i kulturne industrije.

U izaslanstvu su bili predsjednica Klastera kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Bojan Baletić, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu Aleksandar Battista Ilić i dekanica Akademije dramskih umjetnosti Franka Perković.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Premijer Plenković obišao novi pogon grupe Pivac

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Vrgorcu je obišao pogon za proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda tvrtke Mesna industrija Braća Pivac i održao sastanak s predstavnicima tvrtke. Hina

Premijer Andrej Plenković u utorak je obišao novi pogon grupe Pivac za proizvodnju suhomesnatih proizvoda u Gospodarskoj zoni Ravča kod Vrgorca, u koji je uloženo više od 120 milijuna kuna, izrazivši i nadu da će uspješni projekti dobivati potporu i s nacionalne i iz EU fondovda. 

“Siguran sam da ćemo naći načina da takvi projekti dobiju potporu i s nacionalne razine i kroz europske fondove”, poručio je premijer tijekom obilaska novog pogona, najveće pršutane u ovom dijelu Europe, čime se osiguravaju i radna mjesta u Dalmatinskoj zagori.

Novootvorena moderna pruštana otvorena je u vrijeme koronakrize, prostire se na površini od 10.500 četvornih metara, a njen je ukupni kapacitet 4.500 tona, što će, kako ocjenjuju u Mesnoj industriji braći Pivac, dati novi zamah i dodatno proširiti kapacitet proizvodnje Dalmatinskog pršuta. Kapacitet nove pršutane je više od 300.000 komada pršuta i 2.500 tona pancete, pečenice i buđole.

Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo što proizvodnja reflektira tehnologiju proizvodnje pršuta u ovom dijelu Hrvatske, koja je prepoznata i cijenjena kod brojnih potrošača. 

To je pogon kakav se na ovim lokacijama vrlo rijetko radi, rekao je predsjednik Uprave Mesne industrije braća Pivac Ivica Pivac. 

Iz te tvrtke ističu da je nova pršutana spoj izvorne dalmatinske recepture i vrhunskih tehnoloških rješenja iz zemalja s bogatom tradicijom proizvodnje sličnih proizvoda.

Dalmatinski pršut je zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla, a u novom pogonu svi ključni elementi proizvodnje ostaju nepromijenjeni – soljenje krupnom morskom soli koja se nabavlja iz domaćih solana, sušenje na dalmatinskoj buri, dimljenje bijelim drvom te dugotrajno zrenje u autentičnim uvjetima. Upravo su tradicionalni uvjeti proizvodnje jamstvo zadržavanja maksimalnih svojstava okusa i mirisa našeg Dalmatinskog pršuta, naglašavaju iz Mesne industrije braća Pivac. 

Ističu i kako će im nova pruštana, osim povećanja proizvodnih kapaciteta, omogućiti i bolje pozicioniranje na tržištu, a dugoročno i značajniji iskorak na europsko tržište.

Iz grupe Pivac najavljuju i nastavak ulaganja pa je tako u Gospodarskoj zoni Ravča započela druga faza investicije, vrijedna gotovo 20 milijuna eura, u sklopu koje će, uz samu pršutanu, biti izgrađen novi pogon za rasijecanje i pakiranje svježeg mesa, proizvodnju polutrajnih proizvoda, pakiranje te distribuciju svih proizvoda, kao i nova upravna zgrada. Konačni je cilj objedinjavanje svih proizvodnih procesa, koji se trenutno odvijaju na trima različitim lokacijama, a završetak radova predviđen je 2022. godine, kažu u grupi Pivac.

Ta grupa obuhvaća tri mesoprerađivačke tvrtke – Mesnu industriju braća Pivac, PPK karlovačku mesnu industriju i Mesnu industriju Vajda iz Čakovca. MI braća Pivac su i većinski vlasnik najveće hrvatske konditorske tvrtke, zagrebačkog Kraša u kojem imaju više od 52,4 posto dionica. Grupa ukupno zapošljava gotovo 4.500 radnika.

Uz premijera Plenkovića u obilasku nove pruštane bili su i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, zastupnik u Hrvatskom saboru Branko Bačić, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban i gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije