Povezite se

Vijesti

Od 1. srpnja opet naknada na bankomatima drugih banaka

Objavljeno

-

Naknadu za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka izvan matične, ukinutu zbog pandemije koronavirusa, od 1. srpnja banke će ponovo naplaćivati.

Vraćanje naknade za podizanje gotovine na bankomatima potvrdile su dvije najveće banke, Zaba i PBZ, u Erste kažu da i oni to razmatraju te će odluku donijeti ovih dana, a vraćanje na staro, čim se poslovanje normalizira, najavio je i OTP.

Od mjera uvedenih zbog epidemioloških razloga na snazi ostaje limit od 250 kuna za beskontaktno plaćanje bez autorizacije PIN-om.

Osim ovih “tehnikalija”, ono što je za klijente banaka koji su ostali bez primanja ili su im prihodi smanjeni, puno problematičnije je reguliranje dopuštenog prekoračenja jer su ga neke banke već počele ukidati ili smanjivati ili to kane učiniti nakon isteka razdoblja “poštede”.

PBZ je omogućio zadržavanje postojeće visine “minusa” neovisno o promjeni u primanjima na šest mjeseci, dok je Zaba za sve klijente kojima je odobren moratorij po bilo kojoj vrsti kredita, predvidjela produženje prekoračenja u istom iznosu na rok od 12 mjeseci. Ako im nakon toga smanje ili ukinu prekoračenje, kane ponuditi obročnu otplatu umanjenog ili ukinutog iznosa na 12 rata, uz kamatu koja se primjenjivala na dopušteni minus. No pitanje je kako to može plaćati netko kome su primanja smanjena ili je ostao bez posla.

U Erste banci pošteda od promjena po dopuštenom prekoračenju, čiji limit ističe u lipnju, vrijedi od tri do šest mjeseci, a imaju isti model kasnije otplate kao Zaba i OTP koji neće ažurirati limite do 1. rujna.

U HNB-u koji je i preporučio ukidanje naknade na bankomatima i podizanje limita za bezgotovinsko plaćanje bez autentifikacije PIN-om, kažu da će se banke, imajući u vidu trend ublažavanja i ukidanja epidemioloških mjera, u pogledu ukinutih naknada za korištenje bankomata izvan vlastite mreže, rukovoditi svojim poslovnim politikama, dok će veći limit za beskontaktna plaćanja ostati na snazi, piše Večernji list.

Politika

Bačić: HDZ-u je u posebnom interesu utvrditi tko je probijao istrage

Published

on

Branko Bačić/Izvor: Nacionalno/D.Prša

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić u srijedu je izjavio da je njegovoj stranci u posebnom interesu utvrditi tko je probijao istrage i osumnjičenicima dojavljivao da su obuhvaćeni izvidima, ali da neće podržati istražno povjerenstvo čiji je cilj opstrukcija istrage.

“Klub HDZ-a će se očitovati o eventualnom prijedlogu o osnivanju istražnog povjerenstva kada vidimo taj uradak, o čemu će povjerenstvo raspravljati i što će istraživati”, najavio je Bačić u izjavi novinarima u Saboru.

“Nećemo podržati istražno povjerenstvo čiji cilj bude eventualno opstruiranje istrage ni u ovom ni u bilo kojem drugom slučaju. Nama u HDZ-u je od posebnog interesa da se utvrdi tko je, i ako je, u pojedinim predmetima probijao istrage te su osumnjičenici koji su bili obuhvaćeni izvidima od strane nadležnih tijela doznali od pojedinaca koji su eventualno zaposlenici tih istih institucija, to nas interesira. I ne samo u ovom navodnom probijanju mjera u aferi Janaf, nego i u ranijim aferama”, poručio je.

Dodao je i da HDZ interesira kako je predsjednik Republike, kao bivši premijer, znao sve o radu tijela progona, tko ga je o tome brifirao i na koji način.

Interesira nas jako puno tema i bit ćemo lučnoše osnivanja istražnog povjerenstva koje će vrlo jasno utvrditi tko na nezakonit način opstruira rad državnih tijela, najavio je.

Predsjednik Vlade i HDZ-a se već javno očitovao kako ne želi na bilo koji način imati podatke i saznanja o izvidima koje provode pravosudne institucije i policija.

Jasno smo na stajalištu trodiobe vlasti i nemiješanja izvršne i zakonodavne vlasti u rad pravosudnih vlasti, istaknuo je Bačić. Dakle – itekako smo otvoreni za raspravu o eventualnim nezakonitim radnjama koje dovode do probijanja mjera u istragama koje su po zakonu tajne, o kojima nitko ne smije znati osim onih koji su za to zakonom predviđeni.

Vidjet ćemo je li oporba unisona da se istraže i radnje koje se protežu na više vlada 

O osnivanju istražnog povjerenstva Klub HDZ-a će se očitovati kada nam bude jasno da ćemo tim mjerama doista postići cilj da se doista istraži tko je u određenim trenucima pogodovao osobama koje su bile pod mjerama, a do tada ćemo vidjeti je li oporba unisona i jedinstvena u tome da se istraže radnje koje se protežu ne samo na jednu nego na više vlada, napomenuo je.

I u prošlim vladama, kazao je, bilo je probijanja mjera pa su pojedini visoki dužnosnici, a to je i sam predsjednik Republike rekao, bio informiran i on i njegov ministar unutarnjih poslova.

Na primjedbe oporbe da se u aferi Dnevnice dogodio Dinko Cvitan i da je Plenkoviću tada odgovaralo miješanje, Bačić je odgovorio da je to potpuno drugi trenutak istrage. Tu se radi ne o saznanju aktivnosti koje provode istražna tijela tijekom tajne istrage, nego o trenutku kad je već istraga otvorena i kad je upućen zahtjev da se otvori istraga, a to su, smatra, dva različita momenta.

Istaknuo je da to nije bio pritisak na rad neovisnih institucija nego su predsjednik Vlade i glavni državni odvjetnik dali izjavu na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Ponovio je i da Dragan Kovačević ne bio bio ponovno imenovan za predsjednika Uprave Janafa da je premijer Plenković tada imao informacije koje danas imamo.

Bačić smatra da predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti ne smiju biti upoznati s onime što rade tijela državnog progona jer, dodaje, “svi smo mi od krvi i mesa, možda bi netko imao potrebu da u određenom trenutku intervenira”.

Ne smije znati, čim se nešto zna, već je u tom trenutku zakon prekršen i onaj tko bi obavijestio premijera bi napravio kazneno djelo i po meni bi tada on trebao biti predmet istrage, dodao je.

Moramo konačno shvatiti da svatko radi svoj posao ako hoćemo biti demokratska država. I ne priznajem nikome da je borac protiv korupcije na način što prokazuje, saziva konferencije, to je isto borba, ali borba protiv korupcije se isključivo efikasno provodi da oni koji su zaduženi za borbu protiv korupcije budu neovisni, poručio je Bačić.

Upitan misli li da je Milanović počinio kazneno djelo ako kaže da je znao za sve istrage, Bačić je uzvratio da ga zanima što će o tome reći Slavko Linić, podsjetivši što je Linić govorio na temu svog progona od strane ministra unutarnjih poslova i predsjednika Vlade. Ja se toplo nadam da predsjednik države u vrijeme dok je bio premijer nije znao za ono što je sam izjavio da je znao o svakoj istrazi u svakom trenutku, zaključio je Bačić.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

DORH: Neke kritike prelaze razinu prihvatljivu za demokratsko društvo

Published

on

Državno odvjetništvo (DORH) u srijedu je odgovorilo na niz medijskih, ali i političkih kritika na njihov rad u u tzv. aferi Janaf, zbog koje ih je prozvao i predsjednik Republike, a saborska oporba pokrenula istražno povjerenstvo koje treba utvrditi je li bilo utjecaja izvršne vlasti na DORH.

“U svakom demokratskom društvu postoji i mora postojati pravo na kritiku pa tako i na kritiku rada pravosudnih tijela. Međutim, neke kritike pa čak i omalovažavanje i optužbe na račun DORH-a i Uskoka kojima svjedočimo zadnjih dana prelaze razinu prihvatljivu za jedno demokratsko društvo koje poštuje vladavinu prava i trodiobu vlasti kao najviše vrednote, koje jamči i Ustav”, ustvrdilo je Državno odvjetništvo.

Dinamika i način postupanja ovisi o prikupljenim dokazima

Dodaju da su položaj, dužnosti i ovlasti Državnog odvjetništva kao samostalnog i neovisnog tijela propisani Ustavom i drugim propisima “koji propisuju njegove ovlasti i način postupanja, a u granicama tih pravnih okvira Državno odvjetništvo isključivo i uvijek postupa”.

Ističu da je cilj i dužnost Državnog odvjetništva i Uskoka u suradnji s policijom provesti izvide, otkriti kazneno djelo i počinitelja te ga procesuirati i ishoditi pravomoćnu osuđujuću presudu u postupku koji se vodi prema zakonskim odredbama.

“Pri tome se uvijek rukovodimo zaštitom probitaka kaznenog postupka i prikupljanjem dokaza o počinjenju kaznenih djela na temelju relevantnih zakonskih odredbi vodeći računa o pravima obrane. Do pravomoćne osuđujuće presude kojom se nikome ne povrjeđuje ni jedno pravo ne dolazi se spekulacijama i kalkulacijama kakvima svjedočimo u posljednjih par dana.

Dinamika i način postupanja u provođenju izvida u svakom konkretnom slučaju ovisi o do tada prikupljenim dokazima, postupovnim odredbama zakona, o postojanju svih obilježja pojedinih kaznenih djela koja se okrivljenicima stavljaju na teret, a koja su propisana Kaznenim zakonom”.

Plasiranje neprovjerenih informacija s ciljem opstruiranja kaznenog postupka

“Nakon donošenja rješenja o provođenju istrage u kojem se, u skladu sa zakonskim odredbama, obrazlaže osnovana sumnja da su okrivljenici počinili određena kaznena djela, sadržaj tog rješenja postaje dostupan svim sudionicima kaznenog postupka.

Zakon o kaznenom postupku daje pravo svakom okrivljeniku da se brani na način koji smatra za sebe najpovoljnijim zbog čega se u javnost često plasiraju neprovjerene i nepotpune informacije s ciljem opstruiranja kaznenog postupka, a čemu i sada svjedočimo”, objavio je DORH na svojoj internetskoj stranici.

Zaključuju da Državno odvjetništvo kao tijelo kaznenog progona ne može bitno utjecati na uzroke kriminalnog ponašanja pa tako i korupcije jer se po logici stvari bavi posljedicama.

“Ali da bi u tome mogli biti uspješni potrebna nam je potpora zakonodavne i izvršne vlasti i povjerenje građana. Diskreditiranje državnog odvjetništva tome sigurno ne doprinosi”, ističe DORH.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Grad bez komentara o dodjeli grobnog mjesta Kovačeviću u Aleji zaslužnih građana

Published

on

Dragan Kovačević/faH

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić u srijedu nije htjela podrobnije komentirati to što je uhićeni predsjednik uprave Janafa Dragan Kovačević dobio grobno mjesto u tzv. Aleji zaslužnih građana na Mirogoju, ističući da se odluke o tome donose u okviru Zakona.

“Dodjela grobnog mjesta definirana je Zakonom o dodjeli grobnih mjesta iz 1998., odnosno izmjenama i dopunama zakona 2017. i 2019. To je zakon u okviru kojeg se donosila odluka, a odluku je donijela uprava Zagrebačkih groblja i ja je ne bih komentirala”, kazala je Majić na konferenciji za novinare zagrebačkog Stožera civilne zaštite.

“Biti velikan, ono što zovemo znamenite osobe uistinu jesu znameniti po svojim djelima i onome što su ostvarili tijekom svog života”, pa je bilo kakvo komentiranje, smatra Majić, suvišno.

“Mislim da osoba koja je sada probudila interes nije zaslužila, ili meni nisu poznate informacije da se tamo nalazi, ali mislim da je o tome davno trebalo voditi računa”, rekla je.

Predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević uhićen je nedavno u velikoj antikorupcijskoj akciji zbog sumnje da je, uz ostalo, primio mito od 1,96 milijuna kuna u gotovini kao nagradu za osiguranje dodjele poslova čiji je investitor Janaf.

Majić naglašava da je zaključak o dopuni odluke o grobljima, na prijedlog gradonačelnika Milana Bandića donesen 2019., “dakle puno prije nego je ova situacija nastala”. Odlukom je osnovano povjerenstvo koje se sastoji od predstavnika relevantnih gradskih ureda.

“To su odluke koje zadužuju generacije Zagrepčana i bilo kakva mala pogreška može narušiti poimanje tzv. Aleje velikana, a to su oni koji su živjeli časno i ostaju velikani za čitav život”, rekla je Majić.

Patrik Šegota, voditelja Gradskih groblja, dodatno je pojasnio da se povjerenstvo sastoji od sedam članova koje imenuje gradonačelnik.

Nakon što zaprimi zahtjev od obitelji, udruge ili organizacije, sastaje se i raspravlja o zahtjevu za grobnim mjestom, da li zadovoljava kriterijima da je osoba zadužila Zagreb sukladno postignućima, velikim stvarima koje su učinili za zajednicu, grad, sustav zdravstva.

Nakon toga povjerenstvo daje prijedlog i zaključak gradonačelniku koji sukladno preporuci povjerenstva donosi odluku može li osoba dobiti grobno mjesto.

Mediji pišu da je Kovačević uspio doći do grobnog mjesta u takozvanoj Aleji velikana, iako ga je praktički nemoguće kupiti, već se ona dodjeljuju zaslužnim građanima.

Tako je uhićeni šef Janafa, makar posmrtno, dobio mjesto u društvu ljudi poput Ede Murtića, Dražena Petrovića, Vjekoslava Šuteja i ostalih. Kovačević je parcele za dva grobna mjesta platio između 200 i 300 tisuća kuna. Naknadno je još u spomenike uložio otprilike isti iznos, pišu mediji.

Šegota kaže da ne zna odgovor na pitanje je li sve bilo po pravilu kad je bivša voditeljica groblja Ljerka Ćosić svojoj obitelji dodijelila grobna mjesta na Mirogoju.

“Svaki građanin može podnijeti zahtjev, pa tako i obitelj bivše ravnateljice, tu nema ništa sporno, kao niti to da se sukladno mogućnostima, ukoliko u tom trenutku ima slobodnih mjesta, tom zahtjevu udovolji po cjeniku koji je javno dostupan”, rekao je.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije