Foto: Hina

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je u srijedu na 2. Hrvatskom radijskom forumu da se osnovne smjernice nove medijske strategije tiču svih dijelova medijskih politika, uz reviziju institucionalnog okvira, a ključne teme su ulaganje u kvalitetno novinarstvo, uređivanje pitanja koncentracije vlasništva i noviji fenomeni koji se vežu uz nove tipove konzumacije medija.

Obuljen Koružinek je na skupu koji su organizirali Udruga Hrvatski radijski forum i HUP – Koordinacija komercijalnih radio postaja na Svjetski dan medija, predstavila  u kojoj je fazi priprema medijske strategije za koju očekuje da će se u slijedećim tjednima otvoriti javna rasprava.

Donošenje medijske strategije paralelno s revizijom zakonodavstva

“Osnovne smjernice tiču se svih dijelova medijskih politika, uz reviziju institucionalnog okvira. Ključne teme su ulaganje u kvalitetno novinarstvo, tj. poticanje novinarstva, uređivanje pitanja koncentracije, pitanja novijih fenomena koji se vežu i uz nove tipove konzumacije”, kazala je.

Naglasila je da je nužno promotriti naše tržište, s obzirom da se navike publika, pogotovo mladih, mijenjaju i da je sve manja konzumacija linearnih medijskih sadržaja, pa tu treba dati određene instrumente podrške, kako bi se i hrvatski mediji mogli prilagoditi.

Obuljen Koržinek dodala je da se proces donošenja medijske strategije događa paralelno s izradom Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, a započeli su i s pripremama revizije zakonodavstva – ove godine Zakona o elektroničkim medijima, izmjene Zakona o Hini, a slijedeće godine i krovni Zakon o medijima.

Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora i članica saborskog Odbora za za informiranje, informatizaciju i medijeIrena Vuksanović Petrijevčanin naglasila je da su za uspješnu prilagodbu medija bitna dva preduvjeta – financijska sredstva i poticajna legislativa.

“Jedan od konkretnih poteza koje treba učiniti je donošenje paketa izmjene medijskih zakona”, kazala je posebno apostrofirajući izmjene Zakona o elektroničkim medijima, osnaživanje neovisnosti regulatora, sustav državnih potpora i ostalih potpora elektroničkih medija.

“Zakonodavni medijski okvir trebao bi uvažavati specifičnosti pojedinih vrsta radija te komercijalnim radijima omogućiti veću fleksibilnost u prilagodbi programa očekivanjima i željama tržišta. Važno je stvoriti takav regulatorni okvir koji će i komercijalnim radijima omogućiti da opstanu i održivo posluju”, naglasila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

Puno građana i dalje sluša radio

Poručila je da najavljene izmjene moraju biti usklađene sa suvremenim medijskim okruženjem i rezultirati adekvatnim regulatornim okvirom koji će radijskim nakladnicima, ali i ostalim medijima omogućiti lakše poslovanje i podržati njihov opstanak zbog njihove društvene relevantnosti i važnosti.

Deranja je navela podatke iz velikog istraživanja koje je prije dvije godine provedeno za Agenciju za elektroničke medije, koji govore da je radio u našoj zemlji i dalje svakodnevno prisutan u životima velike većine građana. Istraživanje je pokazalo da nakon televizije najveći broj građana sluša radio, čak i više nego što koristi internet.

Istraživanje je, istaknula je, pokazalo da je radio u odnosu na sve druge medije najbolji izvor informacija o lokalnim događanjima i prvi izvor informacija u kriznim situacijama, a jedno je istraživanje pokazalo da se tom mediju i najviše vjeruje.

“To govori o iznimnoj važnosti radija i potrebi da se osiguraju uvjeti koji će omogućiti opstanak i poslovanje komercijalnih radija i neprofitnih i javnih radija”, naglasila je Deranja.

Hrvatsko medijsko tržište procijenjeno na dvije milijarde kuna

Predsjednik Vijeća za elektroničke medije Josip Popovac naveo je da u Hrvatskoj ima 35 televizijskih kanala, 155 radijskih, 330 elektrorničkih publikacija i na Pay TV platformama i internetu još dodatnih 82 kanala, od čega osam radijskih. 

Ukupni prihodi 155 radijskih postaja iznose otprilike 470 milijuna kuna.Ukupno medijsko tržište procijenjeno je negdje, zajedno s Hrvatskom radiotelevizijom, na otprilike dvije milijarde kuna, kazao je Popovac.

Najavio je da će ove godine iz Fonda za pluralizam biti izdvojeno 15,3 milijuna kuna za različite projekte radijskih nakladnika.