Foto: Hina

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je u srijedu na 2. Hrvatskom radijskom forumu da se osnovne smjernice nove medijske strategije tiču svih dijelova medijskih politika, uz reviziju institucionalnog okvira, a ključne teme su ulaganje u kvalitetno novinarstvo, uređivanje pitanja koncentracije vlasništva i noviji fenomeni koji se vežu uz nove tipove konzumacije medija.

Obuljen Koružinek je na skupu koji su organizirali Udruga Hrvatski radijski forum i HUP – Koordinacija komercijalnih radio postaja na Svjetski dan medija, predstavila  u kojoj je fazi priprema medijske strategije za koju očekuje da će se u slijedećim tjednima otvoriti javna rasprava.

Donošenje medijske strategije paralelno s revizijom zakonodavstva

“Osnovne smjernice tiču se svih dijelova medijskih politika, uz reviziju institucionalnog okvira. Ključne teme su ulaganje u kvalitetno novinarstvo, tj. poticanje novinarstva, uređivanje pitanja koncentracije, pitanja novijih fenomena koji se vežu i uz nove tipove konzumacije”, kazala je.

Naglasila je da je nužno promotriti naše tržište, s obzirom da se navike publika, pogotovo mladih, mijenjaju i da je sve manja konzumacija linearnih medijskih sadržaja, pa tu treba dati određene instrumente podrške, kako bi se i hrvatski mediji mogli prilagoditi.

Obuljen Koržinek dodala je da se proces donošenja medijske strategije događa paralelno s izradom Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, a započeli su i s pripremama revizije zakonodavstva – ove godine Zakona o elektroničkim medijima, izmjene Zakona o Hini, a slijedeće godine i krovni Zakon o medijima.

Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora i članica saborskog Odbora za za informiranje, informatizaciju i medijeIrena Vuksanović Petrijevčanin naglasila je da su za uspješnu prilagodbu medija bitna dva preduvjeta – financijska sredstva i poticajna legislativa.

“Jedan od konkretnih poteza koje treba učiniti je donošenje paketa izmjene medijskih zakona”, kazala je posebno apostrofirajući izmjene Zakona o elektroničkim medijima, osnaživanje neovisnosti regulatora, sustav državnih potpora i ostalih potpora elektroničkih medija.

“Zakonodavni medijski okvir trebao bi uvažavati specifičnosti pojedinih vrsta radija te komercijalnim radijima omogućiti veću fleksibilnost u prilagodbi programa očekivanjima i željama tržišta. Važno je stvoriti takav regulatorni okvir koji će i komercijalnim radijima omogućiti da opstanu i održivo posluju”, naglasila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

Puno građana i dalje sluša radio

Poručila je da najavljene izmjene moraju biti usklađene sa suvremenim medijskim okruženjem i rezultirati adekvatnim regulatornim okvirom koji će radijskim nakladnicima, ali i ostalim medijima omogućiti lakše poslovanje i podržati njihov opstanak zbog njihove društvene relevantnosti i važnosti.

Deranja je navela podatke iz velikog istraživanja koje je prije dvije godine provedeno za Agenciju za elektroničke medije, koji govore da je radio u našoj zemlji i dalje svakodnevno prisutan u životima velike većine građana. Istraživanje je pokazalo da nakon televizije najveći broj građana sluša radio, čak i više nego što koristi internet.

Istraživanje je, istaknula je, pokazalo da je radio u odnosu na sve druge medije najbolji izvor informacija o lokalnim događanjima i prvi izvor informacija u kriznim situacijama, a jedno je istraživanje pokazalo da se tom mediju i najviše vjeruje.

“To govori o iznimnoj važnosti radija i potrebi da se osiguraju uvjeti koji će omogućiti opstanak i poslovanje komercijalnih radija i neprofitnih i javnih radija”, naglasila je Deranja.

Hrvatsko medijsko tržište procijenjeno na dvije milijarde kuna

Predsjednik Vijeća za elektroničke medije Josip Popovac naveo je da u Hrvatskoj ima 35 televizijskih kanala, 155 radijskih, 330 elektrorničkih publikacija i na Pay TV platformama i internetu još dodatnih 82 kanala, od čega osam radijskih. 

Ukupni prihodi 155 radijskih postaja iznose otprilike 470 milijuna kuna.Ukupno medijsko tržište procijenjeno je negdje, zajedno s Hrvatskom radiotelevizijom, na otprilike dvije milijarde kuna, kazao je Popovac.

Najavio je da će ove godine iz Fonda za pluralizam biti izdvojeno 15,3 milijuna kuna za različite projekte radijskih nakladnika.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here