Povezite se

Vijesti

Obilježena 28. obljetnica Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar

Objavljeno

-

Ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar dr. Željko Holjevac/Arhiva

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, koji je u utorak obilježio 28. obljetnicu rada, svojom izvrsnošću, znanstvenom produkcijom i entuzijazmom profilirao se u jednu od najznačajnijih ustanova u tom području, a njegovo osnivanje, kako je rečeno, bilo je potrebno zbog promjena kroz koje je društvo prolazilo.

Ravnatelj Žejko Holjevac na svečanosti je istaknuo je kako je to najveća institucija te vrste u zemlji utemeljena na današnji dan 1990. odlukom Skupštine Sveučilišta kao Institut za primijenjena društvena istraživanja, a sadašnji naziv nosi od 1997. godine.

Institut Ivo Pilar dobio je naziv po hrvatskom pravniku i publicistu širokih interesa i gepolitičaru. Prepoznat je kao respektabilan u domaćoj i inozemnoj javnosti, a u proteklih pet manadata uspješno ga je, sve do proljeća ove godine, vodio dr. Vlado Šakić kojem je sadašnji ravnatelj Holjevac zahvalio na doprinosu u pozicioniranju u nacionalnom i globalnom okruženju. 

Institut zapošljava stotinjak zaposlenika koji rade u administrativnom središtu u Zagrebu i područnim centrima u Dubrovniku, Gospiću, Osijeku, Puli, Splitu, Varaždinu i Vukovaru. 

U Institutu se njeguje multidisciplinarni pristup znanstvenoj praksi i istraživanjima, najzastupljeniji su psiholozi, sociolozi i povjesničari, a ima i znanstvenika iz drugih disciplina – demografi, antroplozi, teolozi, etnolozi, pravnici, ekonomisti i drugi.

Proizvedeno polivalentno znanje koje pripomaže razvojnim procesima misija je Pilara od osnutka do danas, istaknuo je Holjevac. Znanstvenici postodoktoranti, asistenti i stručni suradnici Instituta rade na nacionalnim i međunarodnim projektima, napose na kompetitivnim projektima EU.

Ove godine u Pilaru se provodi 12 međunarodnih projekata, 15 nacionalnih i 18 projekata koji se financiraju iz sredstava doznačenih za višegodišnje institucijsko financiranje, rekao je Holjevac.  Napomenuo je i kako su upravo ovih dana odobreni novi projekti pri Hrvatskoj zakladi za znanost. Istražuju se uključenost i društveni angažman mladih, radikalizacija, jednakost, kulturna baština i kulturne politike, socijalno poduzetništvo, obrazovanje, migracije, povratništvo, kvaliteta življenja, hrvatski branitelji i Domovinski rat i drugo, rekao je Holjevac. 

Boras: Institut se profilirao kao jedna od najznačajnijih ustanova u području društvenih znanosti

Rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras rekao je kako se Institut Ivo Pilar profilirao kao jedna od najznačajnijih ustanova u području društvenih znanosti, sa svojom izvrsnošću  znanstvenom produkcijom i entuzijazmom znanstvenika pokazao je da se teme kojima se bavi  prvenstveno odnose na razvoj Hrvatske na prošlost, ali i na budućnost. Anketama se propituje populacija kako bi se vidjelo “kako diše” i daje smjernice za razvoj Hrvatske u budućnosti, jer se ne možemo oslanjati samo na STEM i tehnička područja, robotiku i digitalizaciju koja su vrlo značajna, ali bez doprinosa društvenih znanosti ne moće se razmišljati kakva Hrvatska treba biti, rekao je Boras. 

Izaslanik HAZU iz razreda za društvene znanosti Dragutin Feletar rekao je kako Institut djeluje u gotovo 30 godina u osjetljivom području transformacije društva djelujući kroz znanstvena istraživanja i analize društvenih promjena. Njegovo osnivanje bilo je potrebno zbog promjena kroz koje je društvo prolazilo, dodao je Feletar. 

Črpić: Institut Ivo Pilar pomaknuo granice društvenog istraživanja

Prorektor Katoličkog sveučilišta Gordan Črpić rekao je kako je Institut Ivo Pilar pomaknuo granice društvenog istraživanja i postavio standarde kojih se pridržava cijela znanstvena zajednica kada je riječ o društveno-humanističkim istraživanjima. Institut je svojesvrsni ‘trendseter’, ustvrdio je Črpić izrazivši uvjerenost da će to biti i dalje.

Prigodnim riječima nazočnima se obratila i zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić rekavši da Institut pridonosi razvoju identiteta grada Zagreba i hrvatskog društva.

U okviru predstavljanja dijela nakladničke djelatnosti Instituta predstavljenja su izdanja “Bata – Borovo (1931. do 2016.)” i  “Reflections on the Mediterranean”  te organizirana je prigodna darovna izložba knjiga.

Nastavi pregledavati

Vijesti

Capak: Djeca će ići u školu!

Published

on

Djeca će ići u školu, poručio je u ponedjeljak ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, ističući da trenutna epidemiološka situacija s manjim brojem zaraženih upućuje da bi djeca normalno trebala početi pohađati nastavu. 

“Djeca će ići u školu. Mi sada imamo dobru epidemiološku situaciju, naše brojke su male i trend brojeva nam je u padu i sada bi djeca normalno trebala, mogla i morala ići u školu”, izjavio je Capak za RTL Danas.

Izvijestio je da je Nacionalni stožer civilne zaštite održao sastanak s Ministarstvom obrazovanja, koje je formiralo savjetodavno tijelo u kojem su ljudi iz Stožera, epidemiolozi i njihovi stručnjaci, a koji će o tome odlučivati.

Očekuje da će to savjetodavno tijelo idući tjedan održati svoj prvi sastanak te početi donositi vezano za početak školske godine.

“Smatramo da se stručnjaci iz Ministarstva slažu s nama da bi djeca trebala ići u školu. Ali, naravno, moramo imati sve varijante otvorene, jer ako dođe do ‘slučaja’, onda će djeca morati u samoizolaciju i nastavu četrnaest dana pratiti od kuće, što je dugo vrijeme”, istaknuo je Capak.

Nemamo potvrde objava Češke i Njemačke o zarazi njihovih građana u RH 

Vezano za objave nekih zemalja, poput Češke i Njemačke, da su se njihovi građani zarazili upravo na odmoru u Hrvatskoj, naveo je da su domaći epidemiolozi provjeravali informacije koje su pročitali u novinama, ali nisu, naglasio je, dobili potvrdu “da to stvarno jest tako”. 

Napomenuo je da EU ima sustav za rano upozoravanje i djelovanje u slučaju zaraznih bolesti, preko kojega se može otkriti slučaj zemlji u kojoj se netko zarazio.

U tom slučaju, ustvrdio je Capak, hrvatski epidemiolozi trebaju istražiti gdje su ti ljudi bili, jesu li se stvarno tamo zarazili, treba li poduzeti neke mjere u objektu gdje su bili, itd.

Dobili smo službene prijave o nekoliko slučajeva zaraženih turista

“Mi reagiramo samo na službene prijave, dakle ne ono što se pročita u novinama ili na portalima. To za nas nije službena prijava”, kazao je i dodao da su za neke zemlje i dobili službene prijave s “nekoliko slučajeva koji su prijavljeni”.

Za medijske informacije o sve više zaraženih u noćnim klubovima na obali, rekao je kako vezano za te slučajeve nije “bio na terenu”, pa nije ni vidio, ali je po fotografijama uočio da su većina tih klubova “u većoj mjeri prazni”.

“Ima i nekih u kojima je gužva i inspekcija je zatekla takve situacije na terenu da je bio pretjeran broj ljudi koji su se okupili. I onda inspekcija s organizatorima i zaposlenicima dogovara da se mjere pojačaju, da se gužva smanji i da se pokušavaju pridržavati mjera te su se, s obzirom da nam je sad to jedan od glavnih izvora zaraze, te aktivnosti sada intenzivirale i masovno su inspektori na terenu i kontroliraju”, naglasio je. 

Upitan hoće li biti nekih sankcija za vlasnike i organizatore u tim klubovima, odgovorio je da mogućnost sankcija ili zatvaranja uvijek postoji, ali i istaknuo da su neki samoinicijativno zatvorili objekte, neki u Zagrebu i trajno.

Za sankcije u klubovima uvijek postoji mogućnost, ali represija je zadnje što bi trebali raditi

“Dakle, postoji ta mogućnost da ljudi sami zatvore ako vide da nema smisla ili da je rizik prevelik i da se s tim brojem ljudi ne mogu pokriti troškovi. Što se tiče inspekcijskih sankcija, za to uvijek postoji mogućnost, a mi u Stožeru nekako mislimo da je represija ono zadnje što bi trebali raditi, jer ona izaziva revolt”, kazao je Capak.

“To se vidjelo u nekim drugim zemljama, da je važnije educirati, apelirati, donositi mjere koje su preporuke i preporučivati, nego ići u represiju”, dodao je.

Kruzerima treba dopustiti pristajanje kod Dubrovnika

Capak smatra da bi se kruzerima, koji su to zatražili, trebalo dopustiti pristajanje kod Dubrovnika, ističući da su u Stožeru pažljivo analizirali mjere dvaju talijanskih kruzera koji se bave krstarenjem na Mediteranu.

“One mjere koji su oni propisali uvijek na papiru zvuče i jesu jako dobre, pa mislimo da ako se oni stvarno toga pridržavaju, da je to moguće i da bi ih trebalo pustiti da pristanu”, poručio je.

U Stožeru, dodao je, imaju “još neke sitne dileme” što ako će kruzer imati bolesnu osobu na brodu, u kojem smjeru će se ta osoba evakuirati, hoće li ići u matičnu zemlju, da li u Italiju kod vlasnika ili će eventualno to tražiti od nas, “što mislim da ne bi trebalo dolaziti u obzir”.

“Dakle, imamo svega još nekoliko sitnih dilema koje trebamo s organizatorima razriješiti i ako to riješimo na povoljan način i zadovoljavajuće epidemiološki, mislimo da bi ih trebalo pustiti”, zaključio je Capak.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Libanonski premijer objavio ostavku vlade, osudio “endemsku korupciju” u zemlji

Published

on

Libanonski premijer Hassan Diab objavio je u ponedjeljak navečer ostavku vlade nakon “potresa” u zemlji koji je uzrokovala katastrofalna eksplozija u bejrutskoj luci s više od 200 mrtvih za što je kriva, kako je rekao, “endemska korupcija” u zemlji.

“Danas objavljujem ostavku vlade”, rekao je Diab u televizijskom obraćanju Libanoncima.

On je osudio korupciju koja je, po njemu, dovela zemlju do “ovog potresa sa svim humanitarnim, socijalnim i ekonomskim posljedicama”.

Predsjednik Michel Aoun prihvatio je ostavku premijera, te od njega zatražio da ostane na čelu tehničke vlade dok se ne formira nova, objavila je televizija.

U eksploziji koja je 4. kolovoza pogodila libanonsku prijestolnicu poginulo je više od 220 ljudi, objavio je u ponedjeljak guverner grada Marwan Abboud, a prenosi BBC, dodavši da se 110 ljudi i dalje vode kao nestali. 

Ozlijeđeno je više od 6000 stanovnika, a veliki dijelovi grada su uništeni. Domove je izgubilo više od 300 tisuća ljudi, a dužnosnici procjenjuju da ukupna šteta iznosi oko 15 milijardi dolara. 

Libanon je i prije te katastrofe bio pogođen dubokom ekonomskom krizom, pogoršanom pandemijom koronavirusa. 

U televizijskom obraćanju, premijer Diab rekao je da podupire pozive Libanonaca da odgovornima za “zločin” bude suđeno.

“Danas slijedimo želju naroda koji traži da odgovaraju oni koji su odgovorni za katastrofu”, istaknuo je.

Diab je objavio ostavku vlade nakon sastanka kabineta na kojemu je više ministara reklo da želi odstupiti, rekli su izvori.

“Katastrofa koja je pogodila Libanonce u srce.. dogodila se zbog endemske korupcije u politici, administraciji i u državi”, rekao je premijer.

“Otkrio sam da je institucionalizirana korupcija snažnija od države”, dodao je Diab, sveučilišni profesor koji je vladu oformio u siječnju.

Prosvjednicima vjerojatno neće biti dovoljna ostavka vlade

Ostavka vlade vjerojatno neće zadovoljiti prosvjednike koji traže odlazak čitave političke klase.

Dio Libanonaca sumnja da je moguća promjena u toj državi kojoj od završetka građanskog rata dominiraju sektaške podjele. 

„To neće funkcionirati, to su isti ljudi. Oni su mafija“, naglašava Antoinette Baaklini čija je tvrtka također uništena u prošlotjednoj katastrofi. 

“Čak i uz ostavku Hassana Diaba još 128 lopova sjedi u parlamentu”, rekla je Layal, prosvjednica. “Oni isto moraju dati ostavke, u suprotnom ostajemo u istom krugu”.

Dok je Diab započinjao govor, prosvjednici su ponovno izašli na ulice libanonske prijestolnice, a neki od njih su bacali kamenje na pripadnike snaga sigurnosti koji čuvaju pristup zgradi parlamenta.

Policija je odgovorila suzavcem, a ti prosvjedi najveći su u Libanonu od listopada. 

Diab je rekao u subotu da želi održati prijevremene parlamentarne izbore.

Vlada na odlasku formirana je u siječnju uz podršku moćne libanonske skupine Hezbollah, podržane od Irana.

Eksplozija, kap koja je prelila čašu

Eksplozija je za mnoge Libanonce bila kap koja je prelila čašu, uslijed kolapsa ekonomije, koronavirusa, raširene korupcije i lošeg upravljanja. 

U nedjelju su ostavke dali ministrica informiranja i ministar okoliša, kao i nekoliko zastupnika, dok im se u ponedjeljak pridružio i ministar pravosuđa.

Ministar financija Ghazi Wazni, glavni pregovarač s MMF-om oko plana pomoći za izlazak iz financijske krize, također je najavio svoju ostavku, otkrio je njemu blizak izvor. 

Libanonski predsjednik ranije je izjavio da je eksplozivni materijal godinama bio nesigurno smješten u bejrutskoj luci. Kasnije je dodao da će istraga pokazati je li uzrok eksplozije izvanjski ili je rezultat nemara ili nesreće. 

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres je na virtualnom sastanku Ujedinjenih naroda u ponedjeljak poručio kako je važno da „vjerodostojna i transparentna istraga otkrije uzrok eksplozije“ i da netko odgovara za tu katastrofu pred libanonskim narodom. 

Libanonci se u to vrijeme suočavaju s razornim posljedicama eksplozije koja je uništila cijele četvrti. 

„Gospodarstvo je već bilo uništeno, a sada nemam načina zarađivati“, kazao je Eli Abi Hanna kojemu su u eksploziji uništena kuća i automehaničarska radnja. 

„Lakše je bilo zarađivati tijekom građanskog rata. Političari i ekonomska katastrofa sve su uništili“, dodao je, referirajući se na sukob koji je trajao od 1975. do 1990. i koji je uništio velike dijelove Bejruta. 

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Bilaver: Lučka kapetanija Zadar zadovoljna stanjem sigurnosti

Published

on

Državni tajnik u Ministarstvu mora Josip Bilaver

Intervencije ispostava Lučke kapetanije na Jadranu smanjene su 50-ak posto u usporedbi s prošlom godinom, a s obzirom na to da je promet smanjen 30-ak posto, zadovoljni smo stanjem sigurnosti, izjavio je u ponedjeljak državni tajnik u Ministarstvu mora Josip Bilaver.

On je u Zadru uoči akcije “Sigurna plovidba” istaknuo kako su najčešći prekršaji na moru glisiranje na udaljenosti manjoj od 300 metara od obale.

“Posebno upozoravamo da se pazi na kupače, da ne glisiraju na udaljenosti manjoj od 300 metara jer tu ima najviše nesreća. Kontroliraju se sve brodice na moru, njihova ispravnost, dokumenti . Želimo pozvati na odgovornost sve sudionike i ukazati na potrebu edukacije, upozoriti na ono što treba provjeravati kao što je ispravnost plovila, provjera vremenske prognoze i slično”, kazao je Bilaver.

Napomenuo je i kako je nemoguće da djelatnici Lučke kapetanije budu u isto vrijeme na svakom otoku, u svakoj uvali, plaži. “Zbog toga i upozoravamo vozače glisera i jet-skija da se udalje od obale, a vidimo da najviše nesreća dolazi upravo uslijed sudara jet-skija s plovilima te da paze na ronioce, kupače, one koji uživaju na našem moru”, poručio je državni tajnik u Ministsrsttvu mora,, prometa i infrastrukture .

Ucitavanje vijesti

Najčitanije