Povezite se

Vijesti

Obilježena 210. obljetnica “RATA IZ 1809. GODINE” u Malborghettu – Ogulinski graničari pod zapovjedništvom Milete pl. Vučetića od Brinja s pravom se smatraju austrijskim Leonidom

Objavljeno

-

Predstavnici HVIDR-e NZI-NZZ i Udruge Reda Hrvatske Krune zajedno sa predstavnicima veteranskih i povijesnih udruga Austrije,Italije i Slovenije,obilježili su 210. obljetnicu “Rata iz 1809. godine”, vođenog između austrijske i francuske vojske. Za hrvatsku vojnu povijest važne su bitke za Malborghett i Predil, naselja na tromeđi Austrije, Slovenije i Italije i borbe protiv generala Augustea Frédérica Marmonta u tijeku njegova pohoda iz Dalmacije kroz Liku prema Beču. U tom je ratu Lika pretrpjela iznimno velike ljudske gubitke i teška stradanja od upada Turaka u pograničnom pojasu s Bosnom, kao i na smjeru povlačenja Marmontove vojske prema Beču.

U uvodu je potrebno dati prikaz društveno-političkih odnosa koji su u to vrijeme vladali u Europi. “Napoleonovi ratovi” obuhvaćaju vojne aktivnosti koje je vodila Francuska od prekida Amienskog mira 1803. pa do sloma 1815. godine. U želji da se obrane od Napoleona europske zemlje, predvođene habsburškim carstvom, stvorile su Petu protunapoleonsku koaliciju i pokrenule novi rat 1809. godine. Sami rat iz 1809. godine bio je vrlo složen i vodio se na većem dijelu Europe.,a bojišnica se protezala od Španjolske i Italije na jugu do Poljske i Njemačke na sjeveru. Pod zapovjedništvom nadvojvode Karla, jedna armija prelazi 10. travnja 1809. rijeku Inn i upada u Bavarsku. Armija nadvojvode Johanna (Innerösterreichischen Armee) upada iz Klagenfurta (Koruška) i Ljubljane u sjevernu Italiju, tada pod francuskom upravom. U sastavu ovih snaga značajno su zastupljeni hrvatski vojnici, osobito krajiške graničarske pukovnije. Treba napomenuti da su na području sadašnje Like i dijela Korduna djelovale četiri nacionalne graničarske pješačke pukovnije: Lička (prva), Otočka (druga), Ogulinska (treća) i Slunjska (četvrta).

U ovom prilogu obraditi ćemo samo dvije bitke, težišno pratimo ratni put glavnih protagonista iz Ogulinske treće nacionalne graničarske regimente i Slunjske četvrte nacionalne graničarske regimente, čije su dvije bojne iz svake regimente u početku napadnih aktivnosti bile u sastavu 1. divizije/9. korpusa, skupine generala Kálnássy von Kálnása.Budući da je Prusija u ovom ratu ostala neutralna, Napoleon se mogao spremiti na odlučujuću bitku koju je zasnivao na strateškom iznenađenju. Protivno mišljenju većine svojih generala, odlučio je glavninu snaga usmjeriti isključivo prema Beču, te je pozvao svoje vojskovođe iz Italije i Dalmacije da krenu prema toj bojišnici. Doslovce je zanemario eventualno negativne posljedice poraza u ratnim operacijama u Italiji, Tirolu, Varšavskom vojvodstvu i u Dalmaciji. Vojnička logika i vrhunsko vojno umijeće nalagala mu je da sve karte baci na jednu točku: bitku kod Vagrama blizu Beča, koja je trebala odlučiti o sudbini rata. Vrlo rizična odluka, ali uz dosta ratne sreće u konačnici se pokazala ispravnom. Iz Francuske je žurno prebacio 36.000 ljudi. S tim snagama prelazi Dunav 4. srpnja, a 6. srpnja pobjeđuje nadvojvodu Karla u krvavoj bitci kod Vagrama. U ovoj će bitci sudjelovati ukupno oko 330.000 vojnika obje strane, a poginut će ih oko 51.000. Nakon teških borbi kod Znojma 11. srpnja, nadvojvoda Karlo je prisiljen zatražiti primirje koje je potpisano 12. srpnja. Nakon habsburških poraza potpisan je 14. listopada 1809. mir u Schönbrunnu.

U ožujku je 1809 Ogulinska regimenta s dvije bojne pod zapovjedništvom brigadira Čivića krenula u Italiju, a treća pričuvna bojna pod bojnikom Šljivarićem (Slivarić) krenula je u sklopu tzv. “Opservacijskog korpusa” zajedno s glavninom ličkih snaga drugoga poziva prema Dalmaciji protiv Marmontovih snaga. Zadaća “Opservacijskog korpusa” bila je zaštita lijevog krila nadvojvode Johanna od Marmontovih snaga. Kao prethodnica glavnih napadnih snaga Čivićevi “Ogulinci” imaju nekoliko žestokih sukoba tijekom prodora prema Veroni, osobito kod Pordedonea i Sacilea (16. travnja) gdje su zarobili mnogo protivničkih vojnika. Nakon neuspjeha nadvojvode Karla u Bavarskoj i odluke o povlačenju nadvojvode Johanna iz Italije, “Ogulinci” su sada u zaštitnici snaga u povlačenju, dakle, opet u intenzivnim borbama.

Jedna od najznačajnijih epizoda naslovljenoga rata je obrana klanca Malborghetta (tal.: Malborghetto, slov.: Naborjet) u svibnju 1809., koji će zbog iskazanog herojstva branitelja u službenim austrijskim izvještajima i literaturi dobiti naziv “Austrijski Termopili”. Ta je obrana označena kao jedna od najvećih herojstava u austrijskoj vojnoj povijesti, a njezini sudionici Ogulinski graničari pod zapovjedništvom Milete pl. Vuchetich-a (Vučetića) od Brinja, s pravom se smatraju austrijskim Leonidom, jer su tri dana štitili svoje snage u povlačenju protiv glavnine francuske Južne armije.Nakon što je nadvojvoda Karlo 22. travnja pretrpio teški poraz u Bavarskoj, morao se žurno povući s glavninom svojih snaga iz sjeverne Italije prema Beču. U tijeku povlačenja nadvojvode Johanna vode se žestoke borbe. Od rijeka Piave i Tagliamenta povlači se nadvojvoda prema gradiću Tarvisu, gdje su 13. svibnja stigle njegove iscrpljene snage. Tu je planirao zaustaviti nadiruće Francuze od ulaska u operativan prostor pokrajine Koruške, ali bez uspjeha. Glavni smjer povlačenja išao je dolinom rijeke Felle kroz selo Malborghetto i dolinom rijeke Soče preko prijevoja Predila u Julijskim alpama.

U zoru 14. svibnja u utvrdu Malborghetto ulazi 2. odjel 3. ogulinske krajiške regimente, što ga je za obranu odredio podmaršal grof Albert Gyulai. Odjel se sastoji od Jezeranske kumpanije (satnije) čije je zapovjednik satnik Mileta pl. Vučetić i Modruške s ukupno 344 branitelja. Tijekom 15. svibnja prodrla je dosta jaka prethodnica francuske armije prema Malborgettu. Zbog toga posada utvrde prekida poslove na utvrđivanju i sprema se za obranu. Dolazi do prvih sukoba u kojima je zaustavljeno francusko napredovanje. Sutradan francuski general Grenier šalje svoje izaslanike koji pozivaju posadu na predaju, ali im je zapovjednik obrane negativno odgovorio. Francuzi pokušavaju novi proboj, ali su dočekani djelotvornom vatrom. Osvanuo je 17. svibanj. Još uvijek budni ali iscrpljeni branitelji su se spremali na završne borbe i sigurnu smrt. Po izjavama svjedoka, zapovjednik obrane održao je posljednji govor na hrvatskom jeziku, kojim je ohrabrio svoje vojnike, spremne u izvršavanju povjerenih im zadataka. To je bio uvod u odlučujuću bitku – francuske kolone sa svih strana kreću na utvrdu. Oko jedan sat poslijepodne probijen je dio utvrđenih palisada u donjem dijelu utvrde, što je omogućilo Francuzima povoljniji položaj za nastavak borbi. Nastaju krvave borbe prsa o prsa. Dok poginule branitelje nije imao tko zamijeniti, preko njihovih mrtvih tjela stizale su nove i svježe francuske snage. U daljnjoj borbi Francuzi uspijevaju s tri strane osvojiti i posljednju topničku bitnicu koju je branila Vučetićeva posada. Među posljednjima hrabro pogiba i Vučetić, a zajedno s njim graničarai iz Drežnice i mnogo pješaka iz Jezeranske kumpanije. Budući da je Ogulinska regimenta nakon sklopljenog mira, ustupljena Francuzima,točni gubici iz tog vremena nisu se mogli utvrditi poglavito jer dokumenti i izvještaji iz kojih bi se to mogli utvrditi bili su djelomično uništeni. Prema raspoloživim izvorima i dokumentima od 268 Hrvata poginuo je 81,ranjeno 120, a točan broj zarobljenih i nestalih nikada nije utvrđen. Bitka za Predel(Predil) odvijala se gotovo u isto vrijeme kada i bitka za Malborghetto. Obilježavanjem 210.godišnjice hrvatska delegacija prisjetila se njihovih vojničkih djela, odala im počast i dostojno se poklonila njihovoj žrtvi tamo negdje u Apama.

Nastavi pregledavati

Gospodarstvo

Za Uskrs manja potrošnja nego lani, ali i veća potražnja za domaćim proizvodima

Published

on

Hrvatska gospodarska komora (HGK) predviđa da će ovogodišnja potrošnja građana tijekom uskrsnih blagdana biti manja od lanjske, kada je potrošeno više od 1,4 milijarde kuna, ali pozitivnim ocjenjuje što su se hrvatski kupci više okrenuli proizvodima domaćih proizvođača. 

“Prošle je godine, od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka, ukupno potrošeno više od 1,4 milijardi kuna, ali ove bi godine ta brojka zbog pandemije koronavirusa i ograničenja rada trgovina ipak trebala biti nešto manja”, stoji u priopćenju HGK.

Direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić ističe da su prva dva tjedna od stupanja na snagu odluke Stožera civilne zaštite o posebnom radu trgovina poremetila maloprodajne promete na koje smo navikli zadnjih par godina, ali i da “u cijeloj priči ima i nešto pozitivno, a to je da su se potrošači više okrenuli hrvatskim proizvodima”.

“Tako je potražnja za jajima iz domaćeg uzgoja u ovom tjednu triput veća nego što je to bilo u istom razdoblju prošle godine, a povećane narudžbe stižu i za suhomesnate proizvode i povrće iz domaće proizvodnje”, naglašava Ravlić.

Ponavlja pritom kako je ova situacija pokazala koliko je važno proizvoditi hranu, ali i druge proizvode za potrebe vlastitog stanovništva.

“Kriza je kod građana osvijestila ono što u HGK desetljećima ponavljaju – kupovinom hrvatskog čuvamo domaću proizvodnju i idemo u smjeru osiguravanja samodostatnosti na razni države. Ovo je prilika da ostvarimo puni potencijal domaće poljoprivrede po pitanju većine prehrambenih proizvoda i ojačamo lokalne lance opskrbe”, poručila je Ravlić, uz napomenu da se i kupci i prodavači moraju ponašati odgovorno kako bi se što prije okončala epidemija koronavirusa.

Iz HGK podsjećaju da je prošle godine skromna uskrsna potrošačka košarica iznosila 500 kuna, srednja 1.000, a bogata oko 1.500 kuna. Razlika u cijeni ovisila je o vrsti proizvoda u košarici s time da se tradicionalno najviše kupuju šunka, jaja, mladi luk, rotkvica, hren, janjetine, riba i slastice.

“Ove godine teško je ulaziti u preciznije procjene, ali ono što je sigurno jest da će se u košarici naći više domaćih proizvoda, a to je ovoj situaciji iznimno bitno za opstanak naših proizvođača”, zaključuje se u priopćenju HGK.

Ucitavanje vijesti

Split

Još traje transport štićenika splitskog Doma umirovljenika

Published

on

Do jutros u osam sati 42 štićenika Doma za starije osobe u Vukovarskoj ulici transportirano je u KBC Split, još osmero tamo će ih biti prebačeno tijekom jutra, a zbog pojave koronavirusa u tom domu Split će posjetiti ministri Vili Beroš i Vesna Bedeković, doznaje se od župana Blaženka Bobana.

Transport korisnika Doma je tijekom noći išao usporeno jer su svakom od njih prilikom dolaska u bolnicu napravljene sve nužne pretrage među kojima i EKG. Radi se o korisnicima koji su svi stariji od 85 godina. Po informacijama liječnika koji su izvijestili župana svi su u dobrom stanju s obzirom na dob.

“Deset korisnika kojima je utvrđen koronavirus smješteni su u Respiracijski centar, dok su ostali zaprimljeni na Kliniku za infektivne bolesti na Križinama. Tijekom jutra će se u bolnici na COVID 19 testirati preostalih 40 umirovljenika”, kazao je Hini župan Boban.

Dodao je da je od sinoć u kontaktu s ministrom zdravstva Vilijem Berošom koji se zajedno s ministricom za socijalnu politiku Vesnom Bedeković zaputio u Split gdje ih se očekuje tijekom jutra.

Najavio je da će ministri prvo ići u KBC Split na Križinama nakon čega će obići i Dom za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici.

Evakuacija korisnika iz Doma za umirovljenika u Vukovarskoj ulici započela je sinoć oko 22.30 sati, nakon što je kod njih desetero utvrđen koronavirus. Zbog toga je započela evakuacija svih štićenika na drugom katu Domu na kojem ih je ukupno 50.

Među njima je 15 štićenika zadnjih desetak dana imalo povišenu tjelesnu temperaturu, no, kako je rekao ravnatelj Doma Ivan Škaričić, o njima je brinula liječnica. U ponedjeljak je testirano 15 štićenika, no jučer je nalaz stigao samo za njim deset.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Zagrebački HSLS: Gradska uprava treba položiti račune građanima

Published

on

Darko Klasić/Izvor:HSLS

Zagrebački HSLS poručio je u srijedu da Gradska uprava treba položiti račune građanima te traži da Gradsko stambeno-komunalnom gospodarstvu (GSKG) objavi izvode banaka sa stanjem pričuve zgrada od 1. ožujka, a Krizni stožer informaciju o broju, stanju i postupcima saniranja zgrada oštećenih u potresu. Nakon potresa, koji je znatno oštetio velik broj objekata u gradu, oštećeni stanovnici Zagreba, uz sve veće egzistencijalne probleme uzrokovane pandemijom koronavirusom, svakodnevno su sve više suočeni i sa sve većim problemima povezanima sa svakodnevnim stanovanjem i životom u oštećenim građevinama te zaokupljeni rješenjima u vezi s njihovom obnovom, upozoreno je u priopćenju koje je potpisao Darko Klasić,  predsjednik Kluba gradski zastupnik HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Ferdeljija.

Zagrebački HSLS smatra da šira javnost i građani nisu upoznati  u cijelosti  s razmjerima štete i veličinom nastalih oštećenja niti dva tjedna nakon što se dogodio potres u Zagrebu te da su gradske službe i institucije u protekla dva tjedna zakazale i propustile priliku da budu učinkovit javni servis građana koji, osim što ih financiraju, pokušavaju svojim radom i djelovanjem riješiti svoje spomenute probleme.

“Umjesto toga, oštećeni stanovnici Zagreba iz dana u dan nailaze i na nove prepreke koje im nameću gradske službe svojim složenim, birokratskim i nerazumljivim administriranjem i odlukama koje onemogućavaju svakodnevni život i pružanje osnovnih komunalnih usluga. Pored još jednog novog zagrebačkog tigra od papira, tzv. zagrebačkog kriznog stožera, jedna od poluga obnove i sanacije šteta u Zagrebu trebalo bi biti GSKG”, stoji u priopćenju.GSKG posluje u okviru Zagrebačkog holdinga i, kao najveći upravitelj, održava više od 173.000 stambenih, poslovnih i garažnih prostora, što iznosi otprilike 85 posto ukupnog fonda Grada Zagreba.Primarna djelatnost, navodi se dalje, GSKG-a jest održavanje stambenih objekata, ali i održavanje javnih prolaza, pothodnika, fontana i WC-a.

U zadnjem dostupnom financijskom i revizorskom izvještaju društva za 2018. vidljivo je da je to društvo imalo prihod od više od 114 milijuna kuna i 353 zaposlena djelatnika, čiji su troškovi plaća iznosili gotovo 49 milijuna kuna. Iz niza poslovnih izvještaja usvojenih tijekom proteklih godina proizlazi da se 50 posto dobiti GSKG-a prenosilo u zadržanu dobit, dok se 50 posto dobiti isplaćivalo trgovačkom društvu Zagrebački holding.
S druge strane, ocjenjuje HSLS, GSKG “očigledno pokušava odgoditi što je više moguće svoje financijske obveze prema vlasnicima iako bi oni trebali moći slobodno raspolagati iznosom na svojim računima, no izgleda da tomu i nije baš tako”.

“Kroničan nedostatak financijskih sredstava kao i dugovi Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga zbog nerazumnog trošenja postavlja pitanje nalazi li se novac iz pričuve vlasnika nekretnina uopće na računima koji su u tu svrhu predviđeni ili je iskorišten za nešto drugo?” upitao je HSLS-a.Ističe da treba razjasniti ta opravdana pitanja predstavnika stanara i građana.

“Ujedno zalažući se za transparentne političke procese te odgovornu i racionalnu politiku polaganja računa građanima, HSLS Grada Zagreba traži od GSKG-a i uprave Zagrebačkog holdinga javnu objavu izvoda banaka sa stanjem pričuve zgrada na dan 1. ožujka 2020. kako bi građani imali uvid u sredstva koja su trenutno dostupna za pokretanje što hitnije obnove zgrada, a koja su, valja podsjetiti, njihova sredstva”.

Također HSLS traži od gradske uprave i Kriznog stožera Civilne zaštite informaciju o tome koliko je upravitelja zgrada u Zagrebu i koje je upravitelje, izuzev GSKG-a, Ured za upravljanje u hitnim situacijama kontaktirao u vezi s dobivanjem broja oštećenih zgrada njihovim stanjem i koliko je postupaka saniranjem oštećenih zgrada pokrenuto. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije