Povezite se

Svijet

Obilježavanje pada Berlinskog zida: Merkel pozvala na borbu protiv rasizma i antisemitizma

Objavljeno

-

Njemačka kancelarka Angela Merkel zauzela se tijekom obilježavanja 30. godišnjice pada Berlinskog zida u subotu na pojačanu borbu protiv mržnje, rasizma i antisemitizma, a građane je pozvala da se i dalje bore za svoja prava.

“Nema tog zida da je ne znam kako širok i visok koji ne bi mogao biti probijen”, rekla je njemačka kancelarka govoreći u tzv. Kapelici pomirenja koja stoji na mjestu nekadašnjeg brisanog prostora uz Berlinski zid.

Ona je podsjetila na to da je na ovom mjestu do 1985. stajala Crkva pomirenja koju su vlasti srušile jer je ometala kontrolu granice prema zapadnom Berlinu.

“To nije bilo ništa drugo nego čin omalovažavanja ljudskog dostojanstva”, rekla je Angela Merkel, do 1990. i sama građanka istočne Njemačke.

Njemačka kancelarka je obraćajući se gostima u memorijalnom centru Bernauer Strasse, među kojima su i predsjednici država i vlada istočnih članica Europske unije, Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, podsjetila i na one koji su ubijeni u pokušaju prelaska Berlinskog zida.

“Podsjećam na one koji su ubijeni na Zidu samo zato što su htjeli slobodu”, rekla je Merkel i pritom ukazala na 75.000 onih koji su u DDR-u bili zatočeni zbog pokušaja bijega na Zapad.

Njemačka kancelarka je podsjetila i na ostale povijesne događaje koji su se dogodili 9. studenog poput tzv. Kristalne noći kada je 1938. paljenjem sinagoga počeo organizirani progon Židova.

“Za postignuća ujedinjene Europe poput demokracije, pravne države, i očuvanje ljudskih prava se uvijek iznova trebamo boriti”, rekla je Merkel koja je zaključila da je ta borba u vrijeme globalni promjena “aktualnija nego ikad”.

Komemoracija na Bernauer Strasse jedna je od manifestacija obilježavanja 30. godina pada Berlinskog zida.

U subotu navečer pred Brandenburškim vratima se održava središnja svečanost na kojoj će govoriti i njemački predsjednik Frank-Walter Steinemeiar.

Iz Hrvatske je na obilježavanje godišnjice pada Zida doputovao ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Svijet

Smrt Georgea Floyda: Nove optužnice za svu četvoricu policajca

Published

on

Nove optužnice podignute su protiv sve četvorice otpuštenih policajaca koji su bili prisutni za vrijeme ubojstva crnog Amerikanca Georgea Floyda u Minneapolisu, objavio je u srijedu državni odvjetnik Minnesote.

Optužnica protiv Dereka Chauvina pooštrena je s trećeg na ubojstvo drugog stupnja. Policajac, koji je koljenom pritiskao Floydov vrat i ugušio ga, prije je bio optužen za ubojstvo iz nehaja, a sad jza ubojstvo bez namjere. 

Ostala trojica policajca suočena su s optužnicom za pomaganje i poticanje na ubojstvo.

Floydova smrt izazvala je velike prosvjede diljem SAD-a protiv rasizma i policijske brutalnosti prema Afroamerikancima.

Velika većina demonstracija u proteklih osam dana bila je mirna, no neke su se pretvorile u nasilne nemire i u brojnim je gradovima uveden plicijski sat.

Objavljujući nove optužnice, državni odvjetnik Minnesote Keith Ellison izjavio je da su one u interesu pravde.

“Moramo ispisati nova pravila za pravedno društvo”, rekao je Ellison.

No odvjetnik obitelji Floyd, Benjamin Crump, izjavio je CNN-u da obitelj vjeruje da bi optužnica protiv Chauvina trebala biti ona prvog stupnja. Kaže da je obitelji rečeno da se istraga nastavlja i da se optužnica još može mijenjati.

Ubojstvo prvog i drugog stupnja prema zakonu Minnesote zahtjeva dokaz da je optuženik ubio s namjerom. Za ubojstvo prvog stupnja u većini se slučajeva traži predumišljaj, dok je ubojstvo drugog stupnja više vezano uz zločine iz strasti.

Optužnica za ubojstvo trećeg stupnja ne zahtijeva dokaz da je optuženik želio da žrtva umre, nego samo da su njegovi postupci bili opasni i da su izvedeni bez obzira na ljudski život.

Za ubojstvo drugog stupnja predviđena je kazna do 40 godina zatrova, petnaest više nego za ubojstvo trećeg stupnja.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Auschwitz traži donacije nakon što je koronavirus pogodio financije

Published

on

Bivši logor u Auschwitzu moli za donacije nakon što je bio primoran zatvoriti vrata za posjetitelje zbog pandemije koronavirusa.

Spomen područje ima zadaću očuvati koncentracijski logor koji je tijekom Drugog svjetskog rata na poljsko tlo smjestila nacistička Njemačka. Više od 1.1 milijuna ljudi, uglavnom Židova, izgubilo je živote u plinskim komorama u logoru ili od gladi, hladnoće i bolesti.

Memorijal je zatvoren za posjetitelje od 12. ožujka. Prošle godine posjetilo ga je oko 2.3 milijuna ljudi. Postoji nada da će se otvoriti početkom srpnja.

“U ovim teškim trenucima, ne možemo odbaciti naše prethodne uspjehe ili usporiti svoj posao održavanja i građenja sjećanja koje je jedini lijek za budućnost”, izjavio je direktor muzeja Piotr Cywinski.

Muzej treba donacije kako bi nastavio s edukativnim i istraživačkim projektima, nakon što im je budžet za 2020. “propao”. U 2019. imao je proračun od 113.9 milijuna zlota (193 milijuna kuna).

Konzervacija logora nije ugrožena, kažu u upravi s obzirom na to da njegov rad podržava fondacija Auschwitz-Birkenau koja je u 2020. udvostručila financijsku podršku.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Trudeau: Kanađani “užasnuti” događajima u SAD-u

Published

on

Na novinarsko navaljivanje da komentira ponašanje Donalda Trumpa u proturasističkim prosvjedima, kanadski premijer Justin Trudeau ostao je u utorak šutjeti više od 20 sekundi, nakon čega je rekao da Kanađani “užasnuti” prate stanje u Sjedinjenim Državama.

Na dnevnoj tiskovnoj konferenciji novinar ga je upitao što misli o izjavi američkog predsjednika dan ranije u kojoj je zaprijetio da će u pomoć pozvati vojsku kako bi zaustavio nerede te o ispaljivanju suzavca u Washingtonu kako bi Trump mogao doći pred crkvu i fotografirati se.

Novinar ga je upitao i zašto sustavno odbija komentirati ponašanje Donalda Trumpa s kojim je u zamršenim odnosima i kakvu poruku to šalje stanovništvu.

Premda je inače brz u odgovorima na novinarska pitanja, Trudeau je zastao i odgovorio tek nakon više od 20 sekundi. 

“Užasnuti smo i zaprepašteni dok pratimo što se događa u SAD-u”, rekao je napokon, ponavljajući prošlotjednu izjavu o širenju nasilnih prosvjeda u toj zemlji nakon smrti Georgea Floyda za koju je odgovoran bijeli policajac.

“Ovo je trenutak kada ljude treba ujediniti”, dodao je Trudeau, ne spominjući ime američkog predsjednika. “Ovo je trenutak u kojem treba slušati i doznati koje su to nepravde koje, unatoč napretku, postoje već godinama, pa i desetljećima.”

Trudeau je, kao što je činio i ovih dana, opetovao da u Kanadi još puno toga treba učiniti u suzbijanju rasizma.

“I mi u Kanadi imamo velike izazove: sustavnu diskriminaciju, što znači da se naši sustavi, institucije, mjere, sve što provodimo, ne odnose na jednak način prema svim Kanađanima”, rekao je Trudeau.

Usto je upozorio da nije dobro uspoređivati se sa susjednom Amerikom pozivajući da se “ne gleda samo na razlike u odnosu na SAD i kaže ‘ah, ovdje je puno bolje’ “.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije