Povezite se

Vijesti

Obilježavanje 100. obljetnice završetka Prvog svjetskog rata na jugozapadnom bojištu (SLOVENIJA-ITALIJA)

Objavljeno

-

Povodom obilježavanja 100. godišnjice završetka I. svjetskog rata,predstavnici HVIDR-a NZI-NZZ, Povjerenstva za obilježavanje 100. godišnjice I. svjetskog rata Grada Zagreba,Udruge 1914-1918, danas su položili vijenca na spomen obilježije u mjestu Preval(N.Gorica) u Sloveniji, feldmaršalu Svetozaru Borojeviću nakon čega su obišli “Sočansku bojišnicu”, Krasku visoravan sa Deberdobom i “krvavu kotu 383”i na taj način odali počast svim poginulim hrvatskim vojnicima kao i Zagorskim, Dalmatinskim, Karlovačkim, Hercegovačkim i Ličkim postrojbama koje su tamo ratovale. Nakon toga su posijetili spomen kosturnicu Sacrario militare di Asiago u Italiji(brdo Leiten) u kojoj je sahranjeno 54 286 vojnika koji su poginuli na jugozapadnom bojištu od čega 20 000 austro-ugarskih među kojima su sahranjeni i hrvatski vojnici 42.Domobranske  i 36.Zagrebačke pješačke divizije. Posmrtni ostaci identificiranih vojnika smješteni su uz zidove galerije unutar velikog bloka svetišta abecednim redom dok za one koje nije bilo moguće utvrditi identitet, osim pripadnosti postrojbi, sahranjeni su u dvije zajedničke grobnice uz kriptu gdje su predstavnici hrvatske delegacije i položili vijence za sve poginule vojnike,poglavito hrvatske koji u većini slučajeva nisu bili identificirani osim manjeg dijela koji su sahranjeni unutar velikog bloka.

   Iako je najstrašniji rat u povijesti čovječanstva bio Prvi svjetski rat, a jedna od najkrvavijih sastavnica toga rata bilo je Jugozapadno bojište smješteno na granici današnje Austrije, Italije i Slovenije,danas su teško zamislive strahote koje su vojnici prolazili u bliskim borbama s protivnikom, gdje se umjesto bajunetom bolo jurišnim nožem, umjesto kundakom udaralo buzdovanom poetski nazvanim Morgenstern (zvijezda Danica), umjesto obrane ručnim bombama preferirala se borba prsa u prsa pri čemu gušenje i slični zahvati nisu bili strani.Mržnja prema Talijanima bila je toliko očita da su međusobne borbe bile vrlo brutalne, osobito oko grčevito branjenih mjesta poput Svetog Mihaela, Svetog Marka i Panovečke šume (Karlovčani), Svetog Gabrijela, Sabotina, Podgore, Vodice, kote 383 (Dalmatinci), Mengore, Mrzlog vrha, Cvetja, Batognice (Zagrepčani), Vršiča i Rombona (Bošnjaci), ili Fajtji hriba i Kostanjevice (Ličani). Sva ta mjesta, i još brojna druga, spominjemo iz razloga jer su njihova imena u Hrvatskoj slabo poznata, barem velika većina njih. A trebalo bi biti drugačije obzirom da su (bez)brojni vojnici pali na njima žestoko braneći svoju domovinu.

    Na Soči se odvijalo dvanaest bitaka od druge polovice lipnja 1915. pa do kraja listopada 1917 godine. U prvih su jedanaest talijanske snage uzaludno pokušavale probiti austrougarsku obranu na rijeci Soči i djelomično u Alpama. Cilj im je bio da glavnim snagama zauzmu Trst i izbiju u Ljubljansku kotlinu. Međutim, to se nije ostvarilo. Talijani su najdublje prodrli prema Kostanjevici (12 km) i do grebena Banjške planote (10 km). Mali dobitak u zemljištu plaćen je mnogim ljudskim žrtvama.

Odmah nakon talijanske objave rata u proljeće 1915. godine, Vrhovno je zapovjedništvo austro-ugarske vojske, među ostalim snagama, prebacilo s Balkanskog bojišta na rijeku Soču i XV. sarajevski i XVI. dubrovački korpus, u sastavu 5. armije pod zapovijedanjem generala Svetozara pl. Borojevića od Bojne, tada već proslavljenog vojskovođe iz bitaka u Galiciji i na Karpatima.Pristižu i sve dalmatinske pukovnije: 22. (zadarska) pukovnija zajedničke vojske Grof Lacy, 23. (šibenska) i 37. (dubrovačka) domobranska pješačka pukovnija (Landsturm), te dalmatinski jahači. Većina dalmatinskih pukovnija bila je u sastavu 58. divizije koja je preuzela obranu mostobrana kod Gorice. U 18. diviziji prvih dana rata bili su, uz 22. dalmatinsku pukovniju, vojnici III. bojne (hercegovačke) BH pukovnije br. 4., dva eskadrona 5. ulanske konjičke pukovnije, dvije bitnice 6. hrvatske domobranske topničke pukovnije, dvije bitnice 7. haubičke pukovnije i jedna satnija 13. (zagrebačke) opkoparske bojne. Tu pristiže i IV. bojna 53. (zagrebačke) pješačke pukovnije u sastavu 1. divizije. U sastavu 55. brigade, 28. divizije, borila se i 96. (karlovačka) pješačka pukovnija zajedničke vojske. Na talijansko bojište bile su prebačene i brojne bosansko-hercegovačke postrojbe u sklopu XV. korpusa.

Svim braniteljima je već potkraj svibnja 1915. pročitana Boroevićeva antologijska naredba: Odupirati se do zadnjeg čovjeka. Tko god popusti pred neprijateljem i povuče se makar i jedan korak, bit će strijeljan na licu mjesta!.

    Nakon katastrofalnog poraza austro-ugarskih i njemačkih snaga od Rusa na Istočnom bojištu u ljeto 1916. tijekom poznate Brusilovljeve ofanzive na Soču će stići s povratkom interventne 48. divizije i lička K. u. k. 79. pukovnija Grof Jelačić. Najprije stiže III. bojna koja će sudjelovat u VIII. sočanskoj bitci (listopad 1916.), a ostatak pukovnije dolazi tijekom jeseni i zime 1916./17. i sudjeluje u svim narednim bitkama.Prisjećamo se junačkoga držanja u ljetu 1915. IV. bojne 53. zagrebačke pukovnije na Krnskom masivu. Ostalo je zabilježeno da su Zagrepčani 12. rujna 1915. zajedno s dvije bojne 1. pukovnije tirolskih carskih lovaca i IV. bojne 58. pukovnije iz Bukovine, uz velike gubitke, uspjeli spriječiti snažan talijanski napad i spasiti mostobran od osvajanja. I danas postoje brojni objekti koji podsjećaju na njihovu veliku žrtvu, osobito na Mengorama nedaleko od Tolmina gdje su sačuvani vojni objekti u kojima su boravili naši preci.

    U XII. sočanskoj bitki, proboju kod Kobarida koji pripada među najsloženije i najbriljantnije vojne operacije u novijoj vojnoj povijesti, bio je jedini izbor koji je preostao Centralnim silama da ponište talijansku prednost stvorenu u prošlih jedanaest bitaka. Stoga je trebalo pokušati proboj sa sjevera Sočanske bojišnice – od gradića Boveca kroz teško prohodan planinski kraj – odsjeći talijanske snage na Polovniku i Krnskom masivu, te zatvoriti kliješta kod slovenskoga gradića Kobarida. Akcija je u cijelosti uspjela i Talijani su odbačeni na rijeku Piavu.Vrlo uspješne akcije vode se kod Volčanskih Ruta gdje su hrvatski vojnici Zagrepčani, Dalmatinci i bosansko-hercegovačke postrojbe zarobile oko 4600 Talijana uz vlastite gubitke od oko 1400 ljudi. »Zagrepčani« i tri bosansko-hercegovačka lovačke bojne su po kiši i magli očistili hrbat Čempona, gdje su uništili protivničke strojničke položaje i zarobili oko 2900 talijanskih vojnika.

  Tijekom zime i ljeta 1918. godine na šire područje Asiaga (Južni Tirol) s Istočnog bojišta iz borbi protiv Rusije pristigla je glavnina hrvatskih postrojbi i to:

Zagrebačka 36. pješačka divizija Zajedničke vojske (K.u.K.),dolazi u Grupu armija Conrad na šire područje Asiaga u svibnju 1918. godine i sudjeluje u slijedećim aktivnostima:bitka na visoravni Sedam općina i na masivu Grappe 15 – 19. VI. 1918. (u sklopu posljednje austro-ugarske ofenzive na rijeci Piavi i u brdima Južnog Tirola),protunapad Talijana na brdskoj fronti: 24. VI. do 15. VII. 1918.,bitke za Sasso Rosso, 30. VII. 1918.,prijelaz u Grupu armija Borojević u drugoj polovici listopada 1918. neprijateljsko forsiranje Piavea, 24…29. X. 1918. – povlačenje iz Italije i kraj rata.

Zagrebačka 42.Domobranska pješačka divizija – dolazi u Grupu armija Conrad u veljači 1918. i sudjeluje u slijedećim aktivnostima:bitka na visoravni Sedam općina (Asiago) i na masivu Grappe 15…19. VI. 1918.,vojne pobune u listopadu 1918.,obrambena pobjeda na masivu Grappe: 24. do 28. X. 1918,.povlačenje prema Fažanskim Alpama: 29. X. do 2. XI. 1918.,nastavak povlačenja Armijske grupe Belluno: 3. i 4. XI. 1918. preko Predazza;tamo su dočekale tragičan kraj rata i mukotrpan povratak u domovinu.(03.studeni 1918.)

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Politika

Plenković: Plan Europske komisije osigurava Hrvatskoj 10 milijardi eura

Published

on

Hrvatska može biti veoma zadovoljna planom gospodarskog oporavka koji je izradila Europska komisija, kazao je u srijedu predsjednik vlade Andrej Plenković, dodajući da je za Hrvatsku predviđeno 10 milijardi eura što bi trebalo pomoći u gospodarskom oporavku nakon krize prouzročene pandemijom.

Plenković je na konferenciji za novinstvo u Banskim dvorima kazao kako su dokumenti što ih je ranije tijekom dana predstavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a posebice plan gospodarskog oporavka Unije, važni za sve države članice pa tako i za Hrvatsku.

“Posljedice ove krize su bez presedana i to pokazuje koliko je važna europska solidarnost, zajedništvo i vodstvo”, kazao je Plenković, dodajući kako je i za sve one koji u to sumnjaju ovo dokaz koliko je dobro biti članicom Europske unije u situacijama poput sadašnje.

Europska komisija predstavila je plan pod nazivom “EU sljedeće generacije” koji ima planiranih 750 milijardi eura potpore članicama, a izaći će i s prijedlogom za alociranje 1100 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.

“Za Hrvatsku je predviđeno nešto više od 10 milijardi eura od čega su 7,3 milijarde bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi su mogući zajmovi”, potvrdio je Plenković, pojašnjavajući kako je riječ o novcu namijenjenom oporavku hrvatskog gospodarstva u iduće četiri godine.

Najavio je kako će Komisija predložiti višegodišnji financijski okvir u kojemu će alokacija za Hrvatsku biti “znatno bolja i izdašnija” od prijedloga koji je bio na stolu u veljači.

Kazao je kako je to rezultat kvalitetnog komuniciranja s Komisijom pa se došlo do “vrlo izdašnih sredstava”.

“Želim poručiti hrvatskoj javnosti da u vremenu krize vidimo značaj članstva u EU-u i značaj koliko nam europska sredstva pomažu da se što brže vratimo na put gospodarskog oporavka”, izjavio je hrvatski premijer obećavši kako će u narednim danima vlada osigurati detaljnije informacije o tome koliko je točno sredstava predviđeno za različita područja.

Na pitanje vjeruje li da će sve države-članice EU-a dati svoju suglasnost na prijedloge Europske komisije, Plenković je odgovorio potvrdno dodajući kako je to već prije “testirano”.

Bespovratna sredstva, kako je pojasnio, ići će uobičajenom metodom a zajmovi, ovisno o potrebama, bit će povoljniji jer se odobravaju na razini EU-a, a ne za svaku državu pojedinačno.

Plenković smatra kako će pomoć EU-a dodatno ojačati i financijsku reputaciju Hrvatske pred međunarodnim financijskim institucijama.

Ucitavanje vijesti

Politika

Demokrati: Restart koalicija daje izborna obećanja koja ne može ostvariti

Published

on

Predsjednik Demokrata Mirando Mrsić  ocijenio je u srijedu da će Restart koaliciji trebati magična torba jer, kako je istaknuo, ni čarobni štapić neće biti dovoljan za ostvarenje svih izbornih obećanja koja su najavili.

“Iako tvrde drugačije, koalicija na čelu s SDP-om ne nudi ništa novo, već najavljuju hrpetinu šarenih izbornih obećanja građankama i građanima, i to bez imalo odgovornosti. Nažalost, to je na tragu načina ponašanja predsjednika SDP-a Davora Bernardića koji kontinuirano obećava, ali su mu jako dvojbene isporuke, što je i pokazao kroz svoj politički put”, ističe se u priopćenju Demokrata.

Stranka smatra da ‘nabrijavanje’ izbornih obećanja nije realno niti odgovorno. “SDP je na čelu s Bernardićem bio nejak i u Saboru jer su bez ikakvog zdravorazumskog propitkivanja podržali HDZ-ov način upravljanja krizom, za koji su čak i znali koliko je destruktivan”, ocijenili su Demokrati.

Restart koaliciji zamjeraju što zaboravljaju osobe s invaliditetom “kojima su zajedno s HDZ-om oteli 450 milijuna kuna”, od “očuvanja radnih mjesta” ne vide radnike, a HDZ-u su omogućili i nerazumno raspuštanje Sabora, bez izglasavanja Zakona o obnovi Grada Zagreba nakon potresa.  

“Politička odgovornost je upoznati građanke i građane sa stvarnim stanjem i pružiti moguće scenarije djelovanja i taktike, i za suočavanje s potencijalno drugim valom koronakrize koji nas može sustići i prije jeseni. Buduća vlada mora osigurati program koji ima odgovornost, snagu i fleksibilnost u djelovanju inače nećemo moći pratiti i ublažiti učinke ekonomske krize”, poručio je Mrsić. 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić odluku Podgorice o zatvaranju granice za državljane Srbije nazvao političkom

Published

on

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je u srijedu “političkom” odluku crnogorskih vlasti da u postkorona periodu zabrane ulazak državljanima Srbije zbog epidemiološke situacije, ustvrdivši kako je to “bilo jasno od prvog trenutka”.

Vučić je u izjavi novinarima u Smederevskoj Palanci, gdje je nazočio obilježavanju početka gradnje tvornice elektrodijelova, naglasio kako vjeruje da će Podgorica promijeniti tu odluku, “ne zato što crnogorske vlasti vole Srbiju, nego iz interesa”, aludirajući na skori početak ljetne sezone i činjenicu da mnogi državljani Srbije ljetuju na crnogorskom primorju.

On je istodobno poručio da  Srbija “neće ulaziti u to blato”, niti će protumjerom zabraniti ulazak crnogorskim državljanima.

Vlada u Crnoj Gori priopćila je ranije ovog tjedna da će, kao “korona free” država, sukladno odgovarajućoj procjeni, u prvim danima lipnja otvoriti granice sa zemljama koje ispunjavaju kriterije Instituta za javno zdravlje, među kojima su Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Poljska, Češka, Mađarska, Albanija, Grčka, ali ne i Srbija.

U međuvremenu je nacionalni Direktorat civilnog zrakoplovstva u Beogradu donio odluku da zabrani slijetanje zrakoplova Montenegro Airlinesa u beogradsku zračnu luku, kao recipročnu mjeru što Air Serbia ne može slijetati u Podgoricu i Tivat.

Komentirajući tu odluku, Vučić ju je nazvao “logičnom”. Ako je u Crnu Goru zabranjen ulazak državljanima Srbije, onda bi se prilikom ukrcavanja u zrakoplove “morala brojati  krvna zrnca”, rekao je Vučić.

“Kako bismo mi razdvajali ljude – vi možete, vi ne možete ući, u skladu s odlukom Vlade Crne Gore”, ocijenio je srbijanski predsjednik.

Crnogorski premijer Duško Marković je, u povodu zabrane slijetanja Montenegro Airlinesa, rekao da je “to odluka Srbije”.

“Poštujemo. Vidjet ćemo što stoji iza toga, koliko će to trajati”, citirali su danas beogradski mediji Markovićevu ocjenu u razgovoru sa zastupnicima u Skupštini Crne Gore.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izjavio je ranije danas da Srbiju ne zanima hegemonija nad Crnom Gorom i da to nije dio razmišljanja službenog Beograda, ocijenivši kako Crna Gora sebi daje prevelik “povijesni značaj”.

“Nitko ovdje ne liježe i ne budi se s pitanjem ‘zašto Crna Gora ode’. Suštinsko pitanje je da li će Srbi i Crnogorci surađivati ili će se sukobljavati”, rekao je Dačić za TV Prva i ocijenio da  “ponašanje Crne Gore vodi u sukobe”.

Komentirajući odluku Podgorice da otvori granice za pojedine zemlje, ali ne i za Srbiju, Dačić je rekao da će ove godine u Crnoj Gori biti manje turista iz Srbije, a za odluku o zabrani slijetanja crnogorskoj aviokompaniji rekao da “to nije pitanje vanjske politike”, te “nema veze s političkom odlukom”. 

“Ako naša aviokompanija ne može letjeti tamo, naravno da se uvode recipročne mjere”, rekao je Dačić i ocijenio kako bi recipročne mjere bile kada bi Srbija zabranila ulazak građanima Crne Gore. On je rekao kako da bi volio da ostane ovakvo stanje sa crnogorskom granicom, “da se naši malo opamete”.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije