Povezite se

Vijesti

Obilježavanje 100. obljetnice završetka Prvog svjetskog rata na jugozapadnom bojištu (SLOVENIJA-ITALIJA)

Objavljeno

-

Povodom obilježavanja 100. godišnjice završetka I. svjetskog rata,predstavnici HVIDR-a NZI-NZZ, Povjerenstva za obilježavanje 100. godišnjice I. svjetskog rata Grada Zagreba,Udruge 1914-1918, danas su položili vijenca na spomen obilježije u mjestu Preval(N.Gorica) u Sloveniji, feldmaršalu Svetozaru Borojeviću nakon čega su obišli “Sočansku bojišnicu”, Krasku visoravan sa Deberdobom i “krvavu kotu 383”i na taj način odali počast svim poginulim hrvatskim vojnicima kao i Zagorskim, Dalmatinskim, Karlovačkim, Hercegovačkim i Ličkim postrojbama koje su tamo ratovale. Nakon toga su posijetili spomen kosturnicu Sacrario militare di Asiago u Italiji(brdo Leiten) u kojoj je sahranjeno 54 286 vojnika koji su poginuli na jugozapadnom bojištu od čega 20 000 austro-ugarskih među kojima su sahranjeni i hrvatski vojnici 42.Domobranske  i 36.Zagrebačke pješačke divizije. Posmrtni ostaci identificiranih vojnika smješteni su uz zidove galerije unutar velikog bloka svetišta abecednim redom dok za one koje nije bilo moguće utvrditi identitet, osim pripadnosti postrojbi, sahranjeni su u dvije zajedničke grobnice uz kriptu gdje su predstavnici hrvatske delegacije i položili vijence za sve poginule vojnike,poglavito hrvatske koji u većini slučajeva nisu bili identificirani osim manjeg dijela koji su sahranjeni unutar velikog bloka.

   Iako je najstrašniji rat u povijesti čovječanstva bio Prvi svjetski rat, a jedna od najkrvavijih sastavnica toga rata bilo je Jugozapadno bojište smješteno na granici današnje Austrije, Italije i Slovenije,danas su teško zamislive strahote koje su vojnici prolazili u bliskim borbama s protivnikom, gdje se umjesto bajunetom bolo jurišnim nožem, umjesto kundakom udaralo buzdovanom poetski nazvanim Morgenstern (zvijezda Danica), umjesto obrane ručnim bombama preferirala se borba prsa u prsa pri čemu gušenje i slični zahvati nisu bili strani.Mržnja prema Talijanima bila je toliko očita da su međusobne borbe bile vrlo brutalne, osobito oko grčevito branjenih mjesta poput Svetog Mihaela, Svetog Marka i Panovečke šume (Karlovčani), Svetog Gabrijela, Sabotina, Podgore, Vodice, kote 383 (Dalmatinci), Mengore, Mrzlog vrha, Cvetja, Batognice (Zagrepčani), Vršiča i Rombona (Bošnjaci), ili Fajtji hriba i Kostanjevice (Ličani). Sva ta mjesta, i još brojna druga, spominjemo iz razloga jer su njihova imena u Hrvatskoj slabo poznata, barem velika većina njih. A trebalo bi biti drugačije obzirom da su (bez)brojni vojnici pali na njima žestoko braneći svoju domovinu.

    Na Soči se odvijalo dvanaest bitaka od druge polovice lipnja 1915. pa do kraja listopada 1917 godine. U prvih su jedanaest talijanske snage uzaludno pokušavale probiti austrougarsku obranu na rijeci Soči i djelomično u Alpama. Cilj im je bio da glavnim snagama zauzmu Trst i izbiju u Ljubljansku kotlinu. Međutim, to se nije ostvarilo. Talijani su najdublje prodrli prema Kostanjevici (12 km) i do grebena Banjške planote (10 km). Mali dobitak u zemljištu plaćen je mnogim ljudskim žrtvama.

Odmah nakon talijanske objave rata u proljeće 1915. godine, Vrhovno je zapovjedništvo austro-ugarske vojske, među ostalim snagama, prebacilo s Balkanskog bojišta na rijeku Soču i XV. sarajevski i XVI. dubrovački korpus, u sastavu 5. armije pod zapovijedanjem generala Svetozara pl. Borojevića od Bojne, tada već proslavljenog vojskovođe iz bitaka u Galiciji i na Karpatima.Pristižu i sve dalmatinske pukovnije: 22. (zadarska) pukovnija zajedničke vojske Grof Lacy, 23. (šibenska) i 37. (dubrovačka) domobranska pješačka pukovnija (Landsturm), te dalmatinski jahači. Većina dalmatinskih pukovnija bila je u sastavu 58. divizije koja je preuzela obranu mostobrana kod Gorice. U 18. diviziji prvih dana rata bili su, uz 22. dalmatinsku pukovniju, vojnici III. bojne (hercegovačke) BH pukovnije br. 4., dva eskadrona 5. ulanske konjičke pukovnije, dvije bitnice 6. hrvatske domobranske topničke pukovnije, dvije bitnice 7. haubičke pukovnije i jedna satnija 13. (zagrebačke) opkoparske bojne. Tu pristiže i IV. bojna 53. (zagrebačke) pješačke pukovnije u sastavu 1. divizije. U sastavu 55. brigade, 28. divizije, borila se i 96. (karlovačka) pješačka pukovnija zajedničke vojske. Na talijansko bojište bile su prebačene i brojne bosansko-hercegovačke postrojbe u sklopu XV. korpusa.

Svim braniteljima je već potkraj svibnja 1915. pročitana Boroevićeva antologijska naredba: Odupirati se do zadnjeg čovjeka. Tko god popusti pred neprijateljem i povuče se makar i jedan korak, bit će strijeljan na licu mjesta!.

    Nakon katastrofalnog poraza austro-ugarskih i njemačkih snaga od Rusa na Istočnom bojištu u ljeto 1916. tijekom poznate Brusilovljeve ofanzive na Soču će stići s povratkom interventne 48. divizije i lička K. u. k. 79. pukovnija Grof Jelačić. Najprije stiže III. bojna koja će sudjelovat u VIII. sočanskoj bitci (listopad 1916.), a ostatak pukovnije dolazi tijekom jeseni i zime 1916./17. i sudjeluje u svim narednim bitkama.Prisjećamo se junačkoga držanja u ljetu 1915. IV. bojne 53. zagrebačke pukovnije na Krnskom masivu. Ostalo je zabilježeno da su Zagrepčani 12. rujna 1915. zajedno s dvije bojne 1. pukovnije tirolskih carskih lovaca i IV. bojne 58. pukovnije iz Bukovine, uz velike gubitke, uspjeli spriječiti snažan talijanski napad i spasiti mostobran od osvajanja. I danas postoje brojni objekti koji podsjećaju na njihovu veliku žrtvu, osobito na Mengorama nedaleko od Tolmina gdje su sačuvani vojni objekti u kojima su boravili naši preci.

    U XII. sočanskoj bitki, proboju kod Kobarida koji pripada među najsloženije i najbriljantnije vojne operacije u novijoj vojnoj povijesti, bio je jedini izbor koji je preostao Centralnim silama da ponište talijansku prednost stvorenu u prošlih jedanaest bitaka. Stoga je trebalo pokušati proboj sa sjevera Sočanske bojišnice – od gradića Boveca kroz teško prohodan planinski kraj – odsjeći talijanske snage na Polovniku i Krnskom masivu, te zatvoriti kliješta kod slovenskoga gradića Kobarida. Akcija je u cijelosti uspjela i Talijani su odbačeni na rijeku Piavu.Vrlo uspješne akcije vode se kod Volčanskih Ruta gdje su hrvatski vojnici Zagrepčani, Dalmatinci i bosansko-hercegovačke postrojbe zarobile oko 4600 Talijana uz vlastite gubitke od oko 1400 ljudi. »Zagrepčani« i tri bosansko-hercegovačka lovačke bojne su po kiši i magli očistili hrbat Čempona, gdje su uništili protivničke strojničke položaje i zarobili oko 2900 talijanskih vojnika.

  Tijekom zime i ljeta 1918. godine na šire područje Asiaga (Južni Tirol) s Istočnog bojišta iz borbi protiv Rusije pristigla je glavnina hrvatskih postrojbi i to:

Zagrebačka 36. pješačka divizija Zajedničke vojske (K.u.K.),dolazi u Grupu armija Conrad na šire područje Asiaga u svibnju 1918. godine i sudjeluje u slijedećim aktivnostima:bitka na visoravni Sedam općina i na masivu Grappe 15 – 19. VI. 1918. (u sklopu posljednje austro-ugarske ofenzive na rijeci Piavi i u brdima Južnog Tirola),protunapad Talijana na brdskoj fronti: 24. VI. do 15. VII. 1918.,bitke za Sasso Rosso, 30. VII. 1918.,prijelaz u Grupu armija Borojević u drugoj polovici listopada 1918. neprijateljsko forsiranje Piavea, 24…29. X. 1918. – povlačenje iz Italije i kraj rata.

Zagrebačka 42.Domobranska pješačka divizija – dolazi u Grupu armija Conrad u veljači 1918. i sudjeluje u slijedećim aktivnostima:bitka na visoravni Sedam općina (Asiago) i na masivu Grappe 15…19. VI. 1918.,vojne pobune u listopadu 1918.,obrambena pobjeda na masivu Grappe: 24. do 28. X. 1918,.povlačenje prema Fažanskim Alpama: 29. X. do 2. XI. 1918.,nastavak povlačenja Armijske grupe Belluno: 3. i 4. XI. 1918. preko Predazza;tamo su dočekale tragičan kraj rata i mukotrpan povratak u domovinu.(03.studeni 1918.)

Nastavi pregledavati
Reklame
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Vijesti

Grabar-Kitarović u Loboru: Nudim optimizam umjesto beznađa i razvoj umjesto propadanja

Published

on

Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je s predizbornog skupa u Loboru poručila da će i dalje promicati hrvatske nacionalne interese i da nudi zajedništvo umjesto „mi ili oni“, optimizam umjesto beznađa i inicijativu Triju mora srednje Europe, umjesto Balkana „od kojeg smo se odlijepili“.

 Na predizbornom skupu Grabar-Kitarović je naglasila da je njezin posjet Krapinsko-zagorskoj županiji, Velikom Trgovišću, Zaboku, Bedekovčini i Loboru, posebno emotivan jer je na 20. obljetnicu smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Podsjetila je da su s dr. Tuđmanom Hrvati ostvarili slobodu i jedinstvo hrvatske domovine.
„Kasnije smo uveli Hrvatsku u članstvo Europske unije i NATO-a, a ja imam ogroman zadatak nastaviti taj posao, ne samo prosperitet svih nas, već i ugled Hrvatske u svijetu koji gradimo posljednjih godina“, rekla je Grabar-Kitarović koja se bori za drugi predsjednički mandat.

Ocijenila je da je Hrvatska danas jedna od najprepoznatljivijih država u svijetu, koja vodi, a ne slijedi.
Predsjednička kandidatkinja HDZ-a Grabar-Kitarović, rekla je kako je došla predstaviti svoj program koji je u cijelosti pozitivan, ali da mora odgovoriti na negativnosti koje šire drugi kandidati.

Ne navodeći imena, za jednog je kazala da je na Valentinovo krenuo u kampanju rekavši da trebamo ljude koji nose desnicu na srcu, no, kazala je Grabar-Kitarović, “neka nas nitko ne zavarava svojim lažnim probuđenim domoljubljem“.

 Za drugog protukandidata rekla je kako je to „čovjek koji je bijesan na stanje u državi“.
„A kada sam došla i preuzela dužnost predsjednice, Hrvatska je bila na koljenima. Kreditni rejting smeće, toliko nezaposlenih, toliko blokiranih, toliko firmi u blokadi. Hrvatska u nekakvom regionu. I onda je on danas bijesan. On je bio neradnik. Kada je bio premijer, radio je iz kafića, a ne iz Vlade“, kazala je Kolinda Grabar-Kitarović.

Predstavljajući svoj program Grabar-Kitarović poručila je da nudi zajedništvo umjesto „mi ili oni“, optimizam umjesto beznađa, razvoj umjesto propadanja, inicijativu Triju mora srednje Europe umjesto regiona, Balkana „od kojeg smo se odlijepili“.
„Ja sam osoba koja će promicati hrvatske nacionalne interese prije svega, koja će promicati naše vrijednosti ovdje i u svijetu, koja Hrvatsku nikada neće zvati malom, koja će sudjelovati u rješavanju ključnih društvenih problema kao što sam pokazala i dosada“, dodala je.

Demografiju je apostrofirala kao ključni problem u Hrvatskoj, ali i u Europi.
Okupljenima na predizbornom skupu u Loboru poručila je da na predsjedničkim izborima 22. prosinca biraju osobu „koja prije svega voli ovu zemlju do bola“.
Uoči skupa u Loboru, Kolinda Grabar-Kitarović zapalila je svijeću kod spomenika pokraj rodne kuće dr. Franje Tuđmana u Velikom Trgovišću te se družila s građanima u Zaboku i Bedekovičini.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Grabar-Kitarović Tuđmana smatra učiteljem od čijeg puta neće odustati

Published

on

Kandidatkinja HDZ-a za novi predsjednički mandat Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u utorak, nakon što je obišla rodnu kuću prvog predsjednika Franje Tuđmana u Velikom Trgovišću, da je on jedan od najvećih hrvatskih velikana, vizionara i stratega te  ga smatra učiteljem od čijeg puta neće odustati.

Grabar Kitarović položila je večeras vijenac ispred Tuđmanove rodne kuće u Velikom Trgovišću  i družila se s građanima.

Novinari su je zamolili da komentira izjavu Miroslava Škore, koji je rekao da je od Tuđmana danas ostalo samo ime.

 “Tko to govori – čovjek koji je otišao ih Hrvatske 89. godine i pjevao i zarađivao novce u Americi”, odgovorila je i ponovila kako joj je njezina obitelj u Americi rekla da dođe k njima jer će biti rata, a ona je rekla da ostaje.

 “Umjesto da sam sa svojih šet jezika koje znam radila za UNPROFOR za tisuću maraka, zarađivala sam ravno 90 maraka mjesečno u Ministarstvu obrazovanja i tehnologije, prešla u Ministarstvo vanjskih poslova za 200 maraka i skupa smo se borili za priznanje. Pogledajte danas Kosovo i vidjet ćete koliko je to teško. Neka nitko ne minorizira ulogu svih nas koji smo ovdje radili”, istaknula je.  

 Govoreći o ulozi prvoga hrvatskog predsjednika, Grabar-Kitarović je rekla kako da su se programu koji je zacrtao krajem osamdesetih godina i njegovu proricanju rezultata HDZ-a na prvim demokratskim izborima neki smijali, a ona se pridružila tom pokretu.  “Pridružila sam se tom pokretu jer sam znala da je pokret za ujedinjenje Hrvatske i za samostalnost”, rekla je i dodala da se Tuđman zauzimao za slobodnu i samostalnu Hrvatsku i za hrvatski narod u BiH.

“Na nama je ostalo da ispunimo uvjete za članstvo u Europskoj uniji i NATO-u, a na meni danas ostaje izgrađivati Hrvatsku dalje prosperitetnom državom za svaku hrvatsku obitelj i ono što je silno želio – hrvatski imidž u svijetu, pozitivan, kao snažne države, koja je saveznica svima u europskoj obitelji i NATO-u, i na tome ću nastaviti svesrdno raditi”, rekla je predsjednička kandidatkinja.

U vezi s onima koji ju prozivaju za pjevanje, Grabar-Kitarović je rekla: “Ja pjevam iz gušta, a neki pjevaju za velike novce. Prošle su godine organizirali dobrotvorne koncerte na račun lokalne samouprave. To je zamagljivanje očiju narodu, rekla je. Dodala kako je Škoro iskoristio HDZ, najprije je bio glavni konzul u Pečuhu, poslije saborski zastupnik, a zatim je nakon osam mjeseci otišao.

 “Ako želiš mijenjati svijet, mijenjaj stvari oko sebe. Ja sam isto svašta prošla, on je otišao zato što to nije donosilo dovoljno novaca da bi izgradio tih svojih nekoliko kućerina i visoke zidove kojima se ogradio i sada tvrdi da je on nekakav narodni čovjek. Ma dajte, molim vas! Malo morgen, kako je jučer rekao Kalmeta”, rekla je Grabar-Kitarović večeras u Velikom Trgovišću.

 Nakon posjeta Zaboku i Bedekovčini  Grabar- Kitarović će predizborni skup održati večeras u Loboru.  

Ucitavanje vijesti

Vijesti

BiH: Posljednja skupina migranata izmještena iz kampa Vučjak

Published

on

Proces izmještanja ilegalnih migranata iz privremenog kampa Vučjak kod Bihaća okončan je u utorak u večernjim satima kada su posljednji među njima ukrcani u dodatnih šest autobusa koji su potom krenuli prema Sarajevu.

Ranije tijekom dana iz Vučjaka je prema glavnom gradu Bosne i Hercegovine pod policijskom pratnjom otišla kolona od osam autobusa u kojoj je bilo oko 400 migranata. Neslužbena je informacija kako ih je u drugom konvoju bilo još oko 300.

Time je proveden plan njihova izmještanja a za srijedu je predviđena sanacija terena na Vučjaku gdje su migranti mjesecima boravili u nehumanim uvjetima pod plastičnim šatorima bez grijanja, struje i tekuće vode.

Predsjednik vlade Unsko-sanske županije Mustafa Ružnić kazao je novinarima kako je plan izmještanja migranata proveden bez poteškoća te da se nitko od njih nije protivio organiziranom odlasku s Vučjaka.

Svih 700 migranata koji su u utorak prevezeni autobusima trebali bi novi smještaj dobiti u kampu Ušivak u naselju Hadžići kod Sarajeva.

Tamo su provedene sve pripreme za njihov prihvat u zimskim uvjetima.

Migranti koji u utorak i srijedu stignu u Ušivak tamo će boraviti dok se ne osposobi novi prihvatni centar u obližnjem mjestu Blažuj.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije