Nužno je normirati i proglasiti izvanredno stanje

Pero Kovačević

Piše: Pero Kovačević

Nije sporna činjenica da podržavam rad Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i mjere koje poduzimaju u suzbijanju i borbi protiv pandemije koronavirusa. Problem je što Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke i mjere, koje su pravno neosporne u situacijama kad je proglašeno odnosno uvedeno izvanredno stanje. Mislim prije svega na odluke Nacinalnog stožera kojim se ograničavaju pojedine slobode i temeljna ustavna prava u cilju zaštite sloboda i prava drugih ljudi te pravnog poredka, javnog morala i zdravlja.

Pravni problem je u tome što se Nacionalni stožer u donošenju odluka kojima se ograničavaju ljudska parava i slobode iz članka 17. Ustava RH poziva na članak 22a. Zakona o sustavu civilne zaštite koji glasi: »Članak 22.a (1) U slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Odluke i upute iz stavka 1. ovoga članka donose se radi zaštite života i zdravlja građana, očuvanja imovine, gospodarske aktivnosti i okoliša te ujednačavanja postupanja pravnih osoba i građana.«. Pravno je više nego dvojbeno može li Nacionalni stožer ogranićavati ljudska prava i slobode pozivom na članak 22a. Zakona o sustavu civilne zaštite.

Podsjetimo se. Već sam, dobronamjerno, skrenuo pozornost javnosti i nadležnim da u Hrvatskoj nije moguće pravno uvesti i proglasiti izvanredno stanje. Upozoravao sam na to Peđu Grbina i Zorana Milanovića 15. studenoga 2015. za vrijeme migranske krize da u Hrvatskoj nije pravno moguće proglasiti izvanredno stanje. Naime, Hrvatska više u svom pravnom sustavu ne predviđa ili poznaje situaciju izvanrednog stanja čije proglašenje traži, odnosno zagovara Peđa Grbin.

Naime, u prvom Zakonu o obrani iz 1991. imali smo institut izvanrednog stanja u članku 3. zakona koji je bio definiran kao izvanredne okolnosti: “Pod izvanrednim okolnostima smatra se stanje u kojem su uslijed oružanog, terorističkog ili drugog nasilnog djelovanja dovedeni u pitanje sloboda, neovisnost, teritorijalna cjelovitost i ustavni poredak Republike Hrvatske, odnosno opća sigurnost stanovništva i materijalnih dobara izazvana elementarnim nepogodama i tehnološkim havarijama.” Uvođenje izvanrednih okolnosti odnosno izvanrednog stanja bilo je u ovlasti predsjednika Republike. Nakon dolaska na vlast Račana i SDP-a ta je odredba brisana u Zakonu o obrani 2002. godine, a nakon povratka na vlast HDZ to nije smatrao potrebnim vratiti. Jednako tako je mislila i Milanovićeva Vlada. Rijetka smo zemlja koja u svom pravnom sustavu ne poznaje izvanredno stanje ili izvanredne okolnosti. Očito je da u Zakonu u obrani moramo vratiti institut izvanrednog stanja.

Zaključno

Stoga pozivam Vladu da žurno regiramo te da bespotrebno ne stvaramo ozbiljne pravne probleme i ne dovodimo Nacionalni stožer u sve dvojbenije situacije. Stožer poduzima mjere koje su nužne ali su ustavnopravno upitne. Već danas, odmah trebamo učiniti slijedeće: – pravno ponovno po hitnom postupku normirati institut izvanrednog stanja u Zakonu u obrani ili Zakonu o sustavu civilne zaštite; – utvrditi da Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika proglašava izvanredno stanje na prijedlog Vlade RH uz supotpis predsjednika Republike; – proglasiti izvanredno stanje i dati puni legitimitet svim mjeram i odlukama Stođera civilne zaštite Republike Hrvatske. Naravno da nudim svoju pravnu pomoć te sam na raspolaganju Vladi i Saboru.