Povezite se

Vijesti

Nužno je normirati i proglasiti izvanredno stanje

Objavljeno

-

Piše: Pero Kovačević

Nije sporna činjenica da podržavam rad Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i mjere koje poduzimaju u suzbijanju i borbi protiv pandemije koronavirusa. Problem je što Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke i mjere, koje su pravno neosporne u situacijama kad je proglašeno odnosno uvedeno izvanredno stanje. Mislim prije svega na odluke Nacinalnog stožera kojim se ograničavaju pojedine slobode i temeljna ustavna prava u cilju zaštite sloboda i prava drugih ljudi te pravnog poredka, javnog morala i zdravlja.

Pravni problem je u tome što se Nacionalni stožer u donošenju odluka kojima se ograničavaju ljudska parava i slobode iz članka 17. Ustava RH poziva na članak 22a. Zakona o sustavu civilne zaštite koji glasi: »Članak 22.a (1) U slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Odluke i upute iz stavka 1. ovoga članka donose se radi zaštite života i zdravlja građana, očuvanja imovine, gospodarske aktivnosti i okoliša te ujednačavanja postupanja pravnih osoba i građana.«. Pravno je više nego dvojbeno može li Nacionalni stožer ogranićavati ljudska prava i slobode pozivom na članak 22a. Zakona o sustavu civilne zaštite.

Podsjetimo se. Već sam, dobronamjerno, skrenuo pozornost javnosti i nadležnim da u Hrvatskoj nije moguće pravno uvesti i proglasiti izvanredno stanje. Upozoravao sam na to Peđu Grbina i Zorana Milanovića 15. studenoga 2015. za vrijeme migranske krize da u Hrvatskoj nije pravno moguće proglasiti izvanredno stanje. Naime, Hrvatska više u svom pravnom sustavu ne predviđa ili poznaje situaciju izvanrednog stanja čije proglašenje traži, odnosno zagovara Peđa Grbin.

Naime, u prvom Zakonu o obrani iz 1991. imali smo institut izvanrednog stanja u članku 3. zakona koji je bio definiran kao izvanredne okolnosti: “Pod izvanrednim okolnostima smatra se stanje u kojem su uslijed oružanog, terorističkog ili drugog nasilnog djelovanja dovedeni u pitanje sloboda, neovisnost, teritorijalna cjelovitost i ustavni poredak Republike Hrvatske, odnosno opća sigurnost stanovništva i materijalnih dobara izazvana elementarnim nepogodama i tehnološkim havarijama.” Uvođenje izvanrednih okolnosti odnosno izvanrednog stanja bilo je u ovlasti predsjednika Republike. Nakon dolaska na vlast Račana i SDP-a ta je odredba brisana u Zakonu o obrani 2002. godine, a nakon povratka na vlast HDZ to nije smatrao potrebnim vratiti. Jednako tako je mislila i Milanovićeva Vlada. Rijetka smo zemlja koja u svom pravnom sustavu ne poznaje izvanredno stanje ili izvanredne okolnosti. Očito je da u Zakonu u obrani moramo vratiti institut izvanrednog stanja.

Zaključno

Stoga pozivam Vladu da žurno regiramo te da bespotrebno ne stvaramo ozbiljne pravne probleme i ne dovodimo Nacionalni stožer u sve dvojbenije situacije. Stožer poduzima mjere koje su nužne ali su ustavnopravno upitne. Već danas, odmah trebamo učiniti slijedeće: – pravno ponovno po hitnom postupku normirati institut izvanrednog stanja u Zakonu u obrani ili Zakonu o sustavu civilne zaštite; – utvrditi da Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika proglašava izvanredno stanje na prijedlog Vlade RH uz supotpis predsjednika Republike; – proglasiti izvanredno stanje i dati puni legitimitet svim mjeram i odlukama Stođera civilne zaštite Republike Hrvatske. Naravno da nudim svoju pravnu pomoć te sam na raspolaganju Vladi i Saboru.

Svijet

Ronaldinho pušten iz zatvora, jamčevina 1,6 milijuna dolara, ostaje u kućnom pritvoru

Published

on

Proslavljeni 40-godišnji brazilski nogometaš Ronaldinho pušten je iz paragvajskog zatvora u kojem je proveo mjesec dana nakon što je sa svojim bratom uhićen pri pokušaju ulaska u Paragvaj koristeći lažne putovnice, ali će biti i dalje u kućnom pritvoru.

Sudac Gustavo Amarilla udovoljio je četvrtom zahtjevu Ronaldinhova odvjetnika za revizijom ovoga slučaja, a brazilska nogometna zvijezda puštena je iz zatvora uz jamčevinu od 1,6 milijuna američkih dolara. Ronaldinho će nastaviti biti pod policijskom kontrolom u hotelu u paragvajskom glavnom gradu Asuncionu.

Ronaldinho i njegov brat Roberto Assis, koji mu je ujedno i menadžer, pokušali su ući u Paragvaj 4. ožujka koristeći krivotvorene putovnice, iako građani Brazila ne moraju koristiti putovnicu za ulazak u svoju susjednu državu. Braća nisu odmah uhićena već im je kazano da su dužni ostati u hotelskom apartmanu u Asuncionu.

Dva dana poslije policija ih je odvela u zatvor, a sudac je odbio puštanje uz jamčevinu, navodeći kao razlog mogućnost bijega dvojice optuženika.

Optužba za korištenje krivotvorenih putovnica kasnije je dovela do istrage o mogućem pranju novca.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić potvrdio da mu je sin zaražen koronavirusom i da je u bolnici

Published

on

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je u srijedu navečer da je njegov sin Danilo pozitivan na koronavirus i da je primljen u bolnicu.

“Kada je sve počelo, moj Danilo mi je rekao da predaja nije opcija. Moj prvorođeni zaražen je koronavirusom, a klinička slika mu je takva da je primljen u Infektivnu kliniku”, napisao je Vučić na svom službenom Instagram profilu.

“Sine, pobjedit ćeš ti to. Voli te tata, svi te volimo”, napisao je Vučić.

Premijerka Ana Brnabić je ranije ovog tjedna u emisiji “Ćirilica” komercijalne provladine TV Happy pokazala fotografiju Vučićeve kćeri Milice i sina Danila kako rade kao volonteri tijekom epidemije koronavirusa.

„Donijela sam jednu fotografiju, ovo ne zna predsjednik, šef, ubit će me vjerojatno. Evo, ovo su njegova djeca, Danilo i Milica, koji rade kao volonteri”, rekla je Brnabić.

Vučić je sredinom ožujka, odgovarajući na pitanje zašto aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) imaju zaštitne maske dok u zemlji vlada nestašica maski, rekao:

“Evo, moj sin i kćer su danas opskrbili obitelji 11 umirovljenika bez maske.”

Na fotografiji koju je Brnabić pokazala Danilo i Milica imaju maske.

Danilo Vučić (22) najstariji je od troje Vučićeve djece.

Jedno od pitanja koje se pojavilo na društvenim mrežama nakon Vučićeve objave je da li će predsjednik Srbije sada morati u samoizolaciju od 28 dana, što je jedna od mjera propisanih u Srbiji tijekom pandemije koronavirusa, te da li će biti testiran na virus. 

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Haaški osuđenici neće na prijevremenu slobodu bez pokajanja

Published

on

Osuđeni za ratne zločine koje je osudio Haaški tribunal više neće moći računati na prijevremeno oslobađanje ukoliko ne pokažu jasne znakove prihvaćanja odgovornosti za počinjena nedjela, objavila je u srijedu Balkanska istraživačka mreža (BIRN).  

Portal sa sjedištem u Sarajevu, specijaliziran za praćenje sudskih postupaka, prenio je, pozivajući se na izvore iz Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kako je predsjednik mehanizma Carmel Agius odlučio ukinuti praksu po kojoj se ranije haaškim osuđenicima automatski odobravalo puštanje na slobodu nakon odslužene dvije trećine kazne.

Tako je u ožujku odbijena molba za puštanje na slobodu jednog od ratnih čelnika bosanskih Srba Radoslava Brđanina, osuđenog na 30 godina zatvora zbog sudjelovanja u kampanji etničkog čišćenja u Bosanskoj krajini.

BIRN podsjeća kako se upravo Agius u siječnju odlučno usprotivio i zahtjevu Miroslava Brale, bivšeg pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), osuđenog na 20 godna zatvora zbog zločina u Ahmićima, za prijevremeno puštanje na slobodu.

Agius je u obrazloženju naveo da ne smatra “prikladnim omogućiti osuđenicima povratak u pogođena područja prije nego što su odslužili punu kaznu a da nisu pokazali određeni stupanj rehabilitacije”.

Argument za to bila je i procjena djelatnika u zatvoru u kojemu Bralo služi kaznu kako on do sada, unatoč presudi, nije pokazao nikakvo kajanje za svoja djela.

Aguis je bio i član vijeća koje je 2018. odbilo zahtjev za puštanje na slobodu bivšeg časnika vojske bosanskih Srba Radivoja Miletića, osuđenog na 18 godina zatvora zbog sudjelovanja u genocidu u Srebrenici.

Statutom MICT-a predviđeno je da osuđenik nakon izdržane dvije trećine kazne, ima pravo na pomilovanje ili ublažavanje kazne. Država u kojoj osuđenik izdržava kaznu o tome obavještava MICT, a njegov predsjednik odlučuje o zahtjevu na temelju interesa pravde i pravnih načela.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u BiH Murat Tahirović pozdravio je novu praksu koju je uveo Agius ističući kako je to bio zahtjev žrtava koji je godinama istican, no tek je sad prihvaćen.

U zatvorima diljem Europe zatvorsku kaznu trenutačno izdržava 16 haaških osuđenika. U pritvoru MICT-a u Den Haagu do pronalaska države koja će ih prihvatiti na izdržavanje kazne su još uvijek Radovan Karadžić, koji je osuđen na doživotni zatvor i general HVO-a Milivoj Petković, koji je dobio 20 godina zatvora.

Tamo je i Ratko Mladić, no njemu još nije izrečena pravomoćna presuda, a u prvosupanjskom postupku izrečena mu je doživotna zatvorska kazna.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije