Povezite se

Politika

“Novinarstvo pred sudom”: Protiv novinara i medija vodi se više od tisuću predmeta

Objavljeno

-

U Hrvatskoj se trenutno vodi više od tisuću predmeta protiv novinara i medija, objavljeno je u srijedu na okruglom stolu “Novinarstvo pred sudom”, na kojem su brojni sudionici upozorili na česte građanske i kaznene postupke koji se radi zastrašivanja kritičnog novinarstva vode protiv medija.

HND je poslao upitnik o tužbama na adrese 90 medija, a odgovore je dobio od njih 18 protiv kojih se, uključujući i njihove novinare, trenutno vodi 1163 sudskih predmeta.

Na meti tužitelja najčešće se nalaze izdanja Hanza medie i Styrie, a slijede Slobodna Dalmacija, Index, Nacional, Telegram, RTL, T-portal, Novosti, List Međimurje, Hina, Varaždinske vijesti, H-alter, Glas Slavonije, Tris, Media daily, Lider, pa čak i HND.

Lukić: HRT postao glavni akter ušutkavanja novinara

Posebno je zabrinjavajućim ocijenjeno to što je HRT, koji se financira javnim novcem i trebao bi promicati slobodu govora, zbog kritičkog pisanja o HRT-u pokrenuo 33 tužbe protiv vlastitih i drugih novinara, medija i HND-a, uz odštetni zahtjev od 2,17 milijuna kuna.

“Javni medij koji bi trebao štiti medijske slobode postao je glavni akter ušutkavanja novinara”, rekla je potpredsjednica HND-a Slavica Lukić.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko upozorio je da su veliki problem i odštetni zahtjevi s kojima se hrvatski mediji i novinari kontinuirano susreću od 1990-tih godina prošlog stoljeća.

Za stanje na HRT-u Zovko odgovornim smatra premijera Andreja Plenkovića jer tolerira takvo ponašanje. Od HRT-a traži da povuče sve tužbe protiv novinara i medija.

Glavni tajnik Europske federacije novinara Ricardo Gutiérrez rekao je da su problem HRT-a prepoznali i europski stručnjaci.

Osim građansko-pravnih, postupci protiv novinara i medija vode se i zbog kaznene odgovornosti. Iako je broj takvih predmeta bitno manji, Lukić kaže kako je zabrinjavajuće da se kazneno goni 11 novinara, kao i saznanje da zbog profesionalnog rada možeš biti optužen za kazneno djelo.

“Ako ste novinar kojeg tuži sudac jako teško ćete dobiti spor”, kazala je Lukić napomenuvši da su u slučajevima kad su suci tužitelji presude za duševne boli jako visoke.

Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić podsjetio je da su od člana Državnog sudbenog vijeća izgubili spor zbog teksta u kojem je saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja DSV nazvao izvorom korupcije. Iako u tom intervjuu nije spomenut niti jedan član DSV-a, Neven Cambj ih je tužio jer se osjetio prozvanim, “zbog čega nije mogao spavati”.

Ćimić: Tužbe usmjerene protiv slobodnog i istraživačkog novinarstva 

Novinar Indexa Ilko Ćimić svrstao je tužbe protiv novinara u tri osnovna tipa – prijetnja tužbom tijekom novinarskog istraživanja nekog slučaja, osvetničke tužbe i neostvarene prijetnje tužbom, a sve su usmjerene protiv slobodnog i istraživačkog novinarstva i potiču autocenzuru.

To, smatra Ćimić ne bi bilo moguće bez postojećeg pravosuđa kojeg je nazvao “rak ranom hrvatskog društva” i “institucijom koja najslabije funkcionira”.

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić kazao je da su duševne boli postale biznis, zahvativši brojne političare, sportske djelatnike… Ustvrdio je kako je HND posljednje utočište za novinare i da pitanje duševnih boli treba raspraviti sa zakonodavcem.

Domagoj Zovak, urednik News Bara, portala koji je nepravomoćno izgubio spor protiv Velimira Bujanca zbog satiričnog teksta rekao je kako su već nakon prvog ročišta bili uvjereni da će izgubiti spor jer sutkinja nije nimalo razumjela što je satira.

Nada se da će na višoj razini ipak dobiti spor, a smatra kako bi bilo dobro da Zakon o medijima definira satiru.

Sudac Vrhovnog suda Ranko Marijan rekao je da sudovi ne pokreću postupke i ne može komentirati pojedinačne slučajeve, zaključivši da sudovima trebaju neovisni mediji, a medijima neovisno sudstvo.

Politika

Predsjednički izbori: Poseban račun za financiranje otvorilo sedam potencijalnih kandidata

Published

on

Dodao

Poseban račun za financiranje troškova izborne promidžbe otvorilo je sedam potencijalnih kandidata za predsjednika države, doznaje Hina iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP), tijela koje nadzire financiranje i pravilnost izborne promidžbe.

Poseban račun do sada su otvorili Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Dejan Kovač, Katarina Peović, Ivan Rude i Ante Simonić.

Kandidati, odnosno osobe koje se namjeravaju kandidirati, dužne su poseban račun otvoriti najkasnije s danom podnošenja kandidature, a najranije to mogu učiniti šest mjeseci prije roka predviđenog za održavanje izbora, odnosno prije službenog početka izborne promidžbe.  Službena promidžba počinje danom objave liste kandidata za predsjednika Republike.

Tri dana od dana otvaranja posebnog računa potencijalni je kandidat dužan DIP-u dostaviti pisanu obavijest o tome kako bi mu Povjerenstvo moglo izdati lozinku za ulaz u informacijski sustav za nadzor financiranja.

Sve troškove koje naprave prije početka službene promidžbe, potencijalni kandidati moraju prikazati u financijskim izvještajima koje će DIP-u dostavljati sedam dana prije izbora, odnosno 30 dana nakon izbora. Ta izvješća dostavljaju unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih sve objavljuje na jednom mjestu, svojoj mrežnoj stranici, što je novost na izborima za predsjednika države.

Poseban račun potencijalnog kandidata DIP nadzire od dana njegova otvaranja do završetka transakcija na njemu. Putem tog računa potencijalni kandidati obavljaju sve transakcije koje se tiču financiranja promidžbe, uključujući i prikupljanje novčanih donacija.

Obveze za one koji ne postanu kandidati za predsjednika 

S obzirom da je moguće da svi potencijalni kandidati ne ‘prerastu’ u kandidate za predsjednika države (ne skupe 10 tisuća potpisa i DIP im ne potvrdi kandidaturu), važno je istaknuti novine koje je za njih donio Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Dakle, osobe koje su otvorile poseban račun, a nisu postale kandidati, moraju uplatiteljima vratiti neutrošena sredstva koja preostanu na posebnom računu, razmjerno uplaćenom iznosu ili ih donirati za opće društvene potrebe, sam račun zatvoriti u roku od 15 dana od dana objave liste kandidata za predsjednika Republike, a DIP-u dostaviti potvrdu banke o zatvaranju računa  osam dana od dana njegova zatvaranja.

Novost je i da moraju sastaviti financijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe, sa danom zatvaranja posebnog računa te ga dostaviti DIP-u unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, u roku od 20 dana od dana objave liste kandidata za predsjednika Republike.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

Anušić: Nema razloga da I. Radić ne bude kandidat za osječkog gradonačelnika

Published

on

Dodao

Predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a i župan Ivan Anušić izjavio je u nedjelju kako nema razloga da predsjednik osječkog HDZ-a Ivan Radić ne bude kandidat za gradonačelnika Osijeka na lokalnim izborima 2021. godine.

Tijekom druženja s članovima stranke, u osječkom prigradskom naselju Višnjevcu, Anušić je na novinarski upit ima li HDZ već svoga kandidata kazao kako će “kandidat biti onaj tko će biti izabran od strane osječkog Gradskog odbora HDZ-a”.  
“U ovome trenutku predsjednik HDZ-a u gradu Osijeku je Ivan Radić, i nema apsolutno nikakvog razloga da to ne bude upravo on”, poručio je Anušić.

Ocijenio kako je Županija krenula u kvalitetnom, dobrom i produktivnom smjeru, ali da je u tome ključan grad Osijek, kao četvrti grad po veličini u Hrvatskoj te centar svih društvenih, gospodarskih i drugih događanja na istoku Hrvatske.
Zato je potrebno da grad Osijek napokon posloži priču, u vidu nove uprave i novoga gradonačelnika. HDZ želi 2021. godine preuzeti odgovornost za vođenje grada Osijeka i pokazati koliko puno potencijala već godinama stoji sa strane, a mogli su se upotrijebiti za razvoj grada, na korist svih građana Osijeka, Županije, a posredno i istoka Hrvatske, poručio je Anušić.

Radić je izjavio kako, nakon pobjede Ivana Anušića na izborima za župana 2017. godine, HDZ sada ide na pobjedu u gradu Osijeku gdje je u protekle dvije godine “snažna i konstruktivna oporba, koja ukazuje na sve probleme i nudi konkretna rješenja”, a uvjereni su da će 2021. godine imati gradonačelnika Osijeka.
Na upit novinara je li spreman prihvatiti odgovornost ako ga Gradski odbor HDZ-a službeno kandidira za osječkog gradonačelnika, Radić je uzvratio: “Naravno da jesam. Ne bih se prije dvije godine prihvatio dužnosti predsjednika osječkog HDZ-a da nisam spreman”.
“Apsolutno sam spreman, to će mi bit čast, i uvjeren sam da će HDZ pobijediti”, poručio je Radić.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

Pula: Osnovani Demokrati Istre

Published

on

Dodao

Bivša čelnica istarskog SDP-a Maja Šarić nova je predsjednica Demokrata Istre, odlučeno je na osnivačkoj skupštini istarske podružnice Demokrata u subotu u Puli, s koje je predsjednik stranke Mirando Mrsić poručio kako su nam promjene nužne ali ih država od građana ne može tražiti ako se i sama ne mijenja.

Ustvrdivši kako se istarska podružnica osniva upravo na prvu obljetnicu osnivanja Demokrata, predsjednik stranke Mrsić kazao je kako je Hrvatska zaspala u ravnodušnost, zemlju je obuzela netrpeljivost, društvo se zatvara u sebe te kako danas u nekim dijelovima zemlje je slika kakva nije bila ni devedesetih.

“Stanje je loše, obuzelo nas je beznađe. Korupcija je rak rana ovog društva i dolazi od samog vrha vlasti. Vrijednosti slobode, jednakosti, pravde, prava na izbor i antifašizam često su na kušnji i postaje zabranjene teme u Hrvatskoj”, istaknuo je Mrsić dodavši kako se upravo stoga “treba okupiti i učiniti sve da Hrvatska prodiše”.

“Hrvatskoj su potrebne promjene, previše puta ponovljena teza, premalo je međutim učinjeno da se to ispravi. Država od svojih građana ne može tražiti promjene ako se i sama ne mijenja”, ustvrdio je Mrsić.

Dodao je kako se promjene moraju provesti i to one koje “obuhvaćaju ustroj države, način rada državnih i javnih službi, ustroj lokalne samouprave, reformu pravosuđa obrazovanja, zdravstva i poreznog sustava”. 

Miletić: Država ne ide u dobrom smjeru

Predsjednik IDS-a Boris Miletić poručio je kako je suradnja ove stranke s Demokratima prethodila osnivanju istarske podružnice i to u sklopu Amsterdamske koalicije.

“Stanje u državi nije dobro, država ne ide u dobrom smjeru, pri dnu smo prema svim pokazateljima. Stvari treba mijenjati na bolje a naš je zajednički cilj stvaranje jedne moderne, progresivne i proeuropske Hrvatske”, zaključio je Miletić.

Novoizabrana predsjednica Demokrata Istre Maja Šarić naglasila je kako su Demokrati stranka uključivosti jer, kako je rekla ” samo tako možemo kreirati kvalitetna rješenja za najzahtjevnije gospodarske i društvene probleme”.

“Izašla sam iz SDP-a 2015. godine zbog pokušaja diskreditiranja, doživljavala sam ucjene, prijetnje i shvatila sam da SDP više ne ide u pravom smjeru. Zapravo shvatila sam da se nema smisla boriti se s vjetrenjačama”, rekla je Šarić novinarima prije skupštine. 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije