Povezite se

Politika

“Novinarstvo pred sudom”: Protiv novinara i medija vodi se više od tisuću predmeta

Objavljeno

-

U Hrvatskoj se trenutno vodi više od tisuću predmeta protiv novinara i medija, objavljeno je u srijedu na okruglom stolu “Novinarstvo pred sudom”, na kojem su brojni sudionici upozorili na česte građanske i kaznene postupke koji se radi zastrašivanja kritičnog novinarstva vode protiv medija.

HND je poslao upitnik o tužbama na adrese 90 medija, a odgovore je dobio od njih 18 protiv kojih se, uključujući i njihove novinare, trenutno vodi 1163 sudskih predmeta.

Na meti tužitelja najčešće se nalaze izdanja Hanza medie i Styrie, a slijede Slobodna Dalmacija, Index, Nacional, Telegram, RTL, T-portal, Novosti, List Međimurje, Hina, Varaždinske vijesti, H-alter, Glas Slavonije, Tris, Media daily, Lider, pa čak i HND.

Lukić: HRT postao glavni akter ušutkavanja novinara

Posebno je zabrinjavajućim ocijenjeno to što je HRT, koji se financira javnim novcem i trebao bi promicati slobodu govora, zbog kritičkog pisanja o HRT-u pokrenuo 33 tužbe protiv vlastitih i drugih novinara, medija i HND-a, uz odštetni zahtjev od 2,17 milijuna kuna.

“Javni medij koji bi trebao štiti medijske slobode postao je glavni akter ušutkavanja novinara”, rekla je potpredsjednica HND-a Slavica Lukić.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko upozorio je da su veliki problem i odštetni zahtjevi s kojima se hrvatski mediji i novinari kontinuirano susreću od 1990-tih godina prošlog stoljeća.

Za stanje na HRT-u Zovko odgovornim smatra premijera Andreja Plenkovića jer tolerira takvo ponašanje. Od HRT-a traži da povuče sve tužbe protiv novinara i medija.

Glavni tajnik Europske federacije novinara Ricardo Gutiérrez rekao je da su problem HRT-a prepoznali i europski stručnjaci.

Osim građansko-pravnih, postupci protiv novinara i medija vode se i zbog kaznene odgovornosti. Iako je broj takvih predmeta bitno manji, Lukić kaže kako je zabrinjavajuće da se kazneno goni 11 novinara, kao i saznanje da zbog profesionalnog rada možeš biti optužen za kazneno djelo.

“Ako ste novinar kojeg tuži sudac jako teško ćete dobiti spor”, kazala je Lukić napomenuvši da su u slučajevima kad su suci tužitelji presude za duševne boli jako visoke.

Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić podsjetio je da su od člana Državnog sudbenog vijeća izgubili spor zbog teksta u kojem je saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja DSV nazvao izvorom korupcije. Iako u tom intervjuu nije spomenut niti jedan član DSV-a, Neven Cambj ih je tužio jer se osjetio prozvanim, “zbog čega nije mogao spavati”.

Ćimić: Tužbe usmjerene protiv slobodnog i istraživačkog novinarstva 

Novinar Indexa Ilko Ćimić svrstao je tužbe protiv novinara u tri osnovna tipa – prijetnja tužbom tijekom novinarskog istraživanja nekog slučaja, osvetničke tužbe i neostvarene prijetnje tužbom, a sve su usmjerene protiv slobodnog i istraživačkog novinarstva i potiču autocenzuru.

To, smatra Ćimić ne bi bilo moguće bez postojećeg pravosuđa kojeg je nazvao “rak ranom hrvatskog društva” i “institucijom koja najslabije funkcionira”.

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić kazao je da su duševne boli postale biznis, zahvativši brojne političare, sportske djelatnike… Ustvrdio je kako je HND posljednje utočište za novinare i da pitanje duševnih boli treba raspraviti sa zakonodavcem.

Domagoj Zovak, urednik News Bara, portala koji je nepravomoćno izgubio spor protiv Velimira Bujanca zbog satiričnog teksta rekao je kako su već nakon prvog ročišta bili uvjereni da će izgubiti spor jer sutkinja nije nimalo razumjela što je satira.

Nada se da će na višoj razini ipak dobiti spor, a smatra kako bi bilo dobro da Zakon o medijima definira satiru.

Sudac Vrhovnog suda Ranko Marijan rekao je da sudovi ne pokreću postupke i ne može komentirati pojedinačne slučajeve, zaključivši da sudovima trebaju neovisni mediji, a medijima neovisno sudstvo.

Politika

Izbori za Sabor: U petak završava izborna promidžba

Published

on

Još u petak sudionici izbora za Hrvatski sabor, političke stranke i koalicije, mogu se predstavljati biračima, koji će svoje mišljenje o njima i njihovim programima iskazati na biralištima, u nedjelju, 5. srpnja.

  U petak u ponoć nastupa dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata,  objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata itd.

 U proteklih 15 dana službene promidžbe birači su imali priliku upoznati gotovo 2700 kandidata sa 192 liste. Broj listi po izbornim jedinicama nije isti – kreće se od 13 u 5. do 22 u 7. izbornoj jedinici.

 Na izbornim listama žena je 41 posto, a prosječna dob kandidata je 48,6 godina.  

 U 12. izbornoj jedinici, u kojoj osam zastupnika biraju nacionalne manjine, 17 je kandidata, a već sada je jasno tko će ponovno zastupati mađarsku i talijansku manjinu. Naime, za po jednog zastupnika tih manjina samo je po jedan kandidat, Robert Jankovics odnosno Furio Radin.

 Saborski zastupnici, njih 151, biraju se neposredno tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine. U 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj bira ih se po 14, dijaspora bira tri, a pripadnici manjina osam saborskih zastupnika.

 Zbog epidemije koronavirusa i mjera zaštite koje se primjenjuju, nedjeljni parlamentarni izbori jedni su od najzahtjevnijih od stjecanja hrvatske neovisnosti.

 Izbore će provoditi oko 75 tisuća ljudi, glasovat će se na oko sedam tisuća biračkih mjesta u Hrvatskoj i inozemstvu, sve će pratiti gotovo 8.700 promatrača. Pravo glasa ima 3 milijuna 860 tisuća hrvatskih birača.

Ucitavanje vijesti

Politika

Thompson poručio biračima: “Birajmo ljude koji su se iskazali u stvaranju hrvatske države i njenoj obrani u Domovinskom ratu”

Published

on

Domoljubni pjevač Marko Perković Thompson na društvenim mrežama pozvao je svoje pratitelje da svakako izađu na izbore.

U objavi na svojem Facebooku napisao je da ima potrebu obratiti se svojim pratiteljima i pozvati ih da izaberu ljude koji su se iskazali u stvaranje hrvatske države i njezinoj obrani. Dodao je da njegovi prijatelji trebaju birati ljude koji se zalažu za kršćanska načela i očuvanje svih naših vrednota.

Objavu prenosimo u cijelosti:

Dragi prijatelji,

nalazimo se pred još jednim vrlo važnim izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru pa imam potrebu obratiti Vam se i pozvati Vas da svakako izađete na ove izbore.

Birajmo ljude koji su se iskazali u stvaranju hrvatske države i njenoj obrani u Domovinskom ratu. “Ako su je bili kadri stvoriti i obraniti, bit će kadri s njom i upravljati”.

Birajmo ljude za koje smo sigurni da će se zalagati za kršćanska načela i očuvanje svih naših vrednota.

Na političkim listama koje nam se nude pronađimo takve ljude, oni postoje i zato dobro promislimo kome dati glas.

Nemojmo dopustiti da na vlast dođu oni pojedinci, stranke i njihovi sljedbenici, koji su demonstrativno napustili Hrvatski sabor prilikom izglasavanja hrvatske neovisnosti, kao ni oni koji su pasivno promatrali kalvariju njenog stvaranja i Domovinskog rata, a danas bi htjeli s njom upravljati.

Zato bez obzira na sva lutanja i pogreške koje smo prošli, moramo nastaviti onim putem kojim smo započeli devedesetih.

“…Sve bi’ dao da je vidim

ponosnu i lijepu k’o u snovima…”

Bog i Hrvati

M.P. Thompson

Dragi prijatelji, nalazimo se pred još jednim vrlo važnim izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru pa imam potrebu…

Objavljuje Marko Perković ThompsonPetak, 3. srpnja 2020.

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković: Omogućili smo glasovanje u četiri puta više domova za starije

Published

on

Predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak da postoje dva načela – pravo glasa i zaštite zdravlja – vezano uz situaciju da pojedini građani zbog epidemije koronavirusa neće moći glasati, ali i da je omogućeno glasovanje u četiri puta više domova za starije, 83.

“Smatram da ustavno pravo – da građani imaju pravo birati – treba biti glavno načelo, to je ono što je najvažnije. Drugo, da moramo voditi računa o zdravlju naših sugrađana. Treće, da smo u odnosu na ranije situacije omogućili glasovanje u četiri puta više domova za starije nego što je bilo inače”, rekao je Plenković odgovarajući na pitanje je li DIP trebao angažirati više članova biračkih odbora da se svima omogući njihovo ustavno pravo.

Nije prvi put da oni koji boluju od zaraznih bolesti ne glasaju, treba naći balans

Dodao je da je prije bilo omogućeno glasovanje u oko 25 domova, a sada u 83. Postoje i brojni mali privatni domovi, gdje je ključan element i prethodne registracije i prijave o tome gdje će ti ljudi glasati. Važno je, ističe Plenković, da u daljnjoj komunikaciji DIP pojasni na koji način može omogućiti tim građanima da glasaju.

Također, ne vjeruje da postoji prostor za osporavanje izbornog rezultata ako ostane preporuka da zaraženi koronavirusom ne mogu glasati.

“Moramo biti realni uz svo uvažavanje ove situacije. Nije ovo prvi put da ljudi koji boluju od zarazne bolesti neće glasati na nekim izborima, nije ovo prva takva situacija da se s njom nismo susreli. Treba naći adekvatan balans i omogućiti što većem broju naših građana da iskoriste svoje biračko pravo”, poručio je Plenković.

U sučeljavanju očekujem argumentiraniju raspravu, zabrinut sam SDP-ovom retorikom

Vezano za sutrašnje završno sučeljavanje s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem, rekao je da očekuje argumentiranu raspravu, ali i možda malo argumentiraniju nego što je bila prošli put. Zabrinjavajućim je nazvao pokušaj SDP-ove koalicije da upozorava na korupciju, lopovluk i fašizam.

“Zabrinut sam za takvu retoriku nekoga tko pretendira dobiti povjerenje hrvatskih birača da upravlja zemljom u ovako izazovnim vremenima. Ovo je vrijeme za pouzdane, odgovorne, stručne iskusne ljude koji će na temelju dosadašnjih postignuća nastaviti rad i gospodarski rast”, rekao je Plenković.

Vezano za kampanju, rekao je da su sve poruke HDZ-a bile konzistentne, temeljene na činjenicama i da nisu bazirane na floskulama, neutemeljenim napadima ili rješenjima koja nemaju pokriće u zakonskom i financijskom smislu.

HDZ će biti relativni pobjednik izbora 

Što se tiče predizbornih anketa, rekao je da su one i u izborima 2016. davale prednost lijevoj koaliciji te da će HDZ biti relativni pobjednik ovih izbora. Cilj da dođu do rezultata kojeg su imali 2016. je realan, ambiciozan i pokazuje karakter HDZ-a kakvog on vodi četiri godine i koji je jasan i precizan u vrijednosnom smislu, ističe Plenković.

“Zato bi bilo dobro da ovi s kao lijeve liberalne opcije, koji tako lakonski puštaju u eter riječ fašizam, neka oni to malo pojasne na koga misle. Tko su ti netolerantni, isključivi, fašisti na koje misli SDP? Ja bih to volio čuti”, poručio je.

SDP-ovu kampanju na čijim plakatima i spotovima nema nikoga od njih nazvao je jedinstvenim primjerom “političke kamuflaže lidera SDP-a”. 

Škoro pretendira biti iskonskiji HDZ-ovac nego što je

Vezano za predsjednika Domovinskog pokreta Miroslava Škoru, rekao je da je bio član HDZ-a i da je nastupao za novac u kampanjama HDZ-a, a da sada “pretendira biti veći i iskonskiji HDZ-ovac nego što je i koji u nastupima ima osebujne definicije domoljublja”. 

Dodao je da su oko njega okupljeni ljudi koji su bili dojučerašnji članovi HDZ-a ili ljudi koji su u izbornim utakmicama s njima bili u partnerstvu. 

“To je grupacija koja gleda da bude nekakva alternativa, ne znam čemu točno. Sve bitno što je trebalo riješiti u hrvatskoj u pogledu suverenizma, državotvorstva i domoljublja je apsolvirano u vrijeme predsjednika Tuđmana i vodstva HDZ-a devedesetih godina”, poručio je Plenković, dodavši da teme prošlosti nisu rješenje za budućnost. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije