Povezite se

Kultura

Novi roman Sanele Vrkljan “ZAROBLJENI”

Objavljeno

-

U nakladi Hrvatske kulturne zaklade – HKZ – “Hrvatsko slovo”, u četvrtak, 06. lipnja 2019. godine javnosti je predstavljen novi roman Sanele Vrkljan “ZAROBLJENI” objavljen u biblioteci Djela hrvatskih književnika.

O romanu su govorili književnici Enerika Bijač, Lada Žigo Španić i Stjepan Šešelj, te Sanela Vrkljan, autorica.

Predstavljanje romana “Zarobljeni” bilo je popraćeno tamburicom Zvonimira Tonkovića, dok je dijelove teksta interpretirao dramski umjetnik Goran Grgić.

“Roman daje i kratku povijest Hrvatske, od šezdesetih Udbinih godina, preko Hrvatskoga  proljeća do Titove smrti koja mnogim emigrantima stvara iluziju o padu komunizma, pa se tako i Franjo naivno vraća u Jugoslaviju u kojoj i dalje „nepoznati neki“ istražuju razloge  njegova „tajanstvenoga povratka“ te narušavaju njegov u tuđini izgrađeni san o hrvatskoj slobodi. Posao mu više ne cvjeta kao u Francuskoj, te se javlja onaj paradoks koji je Kundera opisao u svojoj knjizi Zavjesa – emigrant  je u stranoj zemlji uvijek stranac, a kao povratnik postaje stranac i u vlastitoj Domovini i to je mučan čvor u kojemu se zapliće njegov identitet. A Franjo ga nastoji rasplesti tako što se prijavljuje kao dragovoljac u Domovinskom ratu, dvadeset i šest godina poslije svog odlaska iz Hrvatske. Je li time raspleo čvor?“, dio je o romanu što je na predstavljanju kazala književnica Lada Žigo Španić. 

Domovina se najviše voli iz daljine, opisao je Matoš, a to je vidljivo i u romanu pripovjedačice i pjesnikinje Sanele Vrkljan, Zarobljeni, čiji sam naslov opisuje psihološko i dramatično stanje hrvatskih emigranata. Naime, iseljeništvo, ma koliko nudilo slobodu, ujedno je i zarobljeništvo, kavez tuđine iz kojega valja pronaći izlaz i oblikovati svoj izgubljeni identitet. Jedan od posljednjih zapaženih romana o hrvatskoj emigraciji je Araličin Farrel. Aralica povijesnu temu o životu Hrvata što su iseljavali od tridesetih godina prošloga stoljeća, pretežno iz dalmatinskoga zaleđa, oblikuje raskošnim epskim rečenicama, kako bi naglasio patos povijesti i nesretnih sudbina, a Sanela Vrkljan dočarava povijesnu temu iseljavanja Hrvata šezdesetih godina tečnim realističnim rečenicama, kako bi povijesnu temu približila svakom čitatelju. I u tome je jako uspjela – njezin roman čitamo bez daha, „klizimo“ kroz radnju (koja nije opterećena prevelikim digresijama, odnosno dugačkim pripovjedačkim rukavcima), stopljeni smo s tečnim pripovijedanjem, u stalnom iščekivanu „što će dalje biti“, kazala je Lada Žigo Španić.

Zaključila je: “Roman Zarobljeni, Sanele Vrkljan, roman je koji će čitati šira publika, zbog jasnoće i tečnosti pripovijedanja, a time je autorica apsolutno ispunila svoje spisateljsko „poslanje“. Pitke rečenice obiluju opisima, detaljima, ljudima, ambijentima – autorica je dočarala žive ljude, a ne neke artificijelne likove. Ima u romanu nešto i od usmenog pripovijedanja – čini nam se da bi nam netko mogao ovu priču u nizu i usmeno ispripovijedati, a da bismo ga pritom, sjedeći na stolici, do kraja pomno slušali.”

Nakon dvije izdane knjige, romana „U potrazi“ (2016.) i zbirke pjesama „Krhkija od sjećanja“ (2017.), Sanela Vrkljan ispisala je i treću knjigu – roman „Zarobljeni“. Odmah želim konstatirati da se u ovom romanu prepoznaje stilistika spisateljice Sanele Vrkljan iz romana „U potrazi“. Pitkost naracije – rečenice koje se prelijevaju, utapaju i izviru jedna iz druge tako spontano kao voda kad teče. Taj stil vuče stalno naprijed sa stranice na stranicu. Uvijek je tu upletena i doza radoznalosti u smislu: što će dalje biti.  Dodam li da je poznavanje hrvatskog jezika u smislu semantike riječi, bogatog leksika, gradnje rečenice prirođeno našoj spisateljici kao jezično blago kraja iz kojega potječe, jasno je da je roman obilježen i jezičnim vrlinama.

I mada priča romana „Zarobljeni“, strukturirana u dvanaest kraćih poglavlja, izrasta na podlozi društvenopolitičkih kretanja iz vremena komunističke Jugoslavije, od 1965. godine do Domovinskog rata za samostalnu Hrvatsku, to je priča bez ideološkog naboja, sklona promatranju tijeka realnog života običnog čovjeka koji se želi ostvariti svojim radom, poštenjem i pozitivnim, blagotvornim odnosom prema ljudima – počevši od svoje najuže sredine, obiteljske – šireći takve svoje potencijale i poglede u kontaktu s drugim ljudima. Ukupno gledano, akteri romana „Zarobljeni“ živjeli su tuđinu pristojnim životom, ali s nostalgijom u srcu. S dahom nadolazećeg novog vremena okupili su se tamo u inozemstvu kamo su morali emigrirati – sve mladi ljudi koji su prepoznavali svoj život u stvaralačkom radu, na svoje i opće dobro; i nakon godina krenuli tiho, ali hrabro, baš prema onoj Periklovoj da tajna slobode počiva u hrabrosti.

Niz je sporednih rukavaca koji obogaćuju glavnu temu i razvijaju radnju tako da joj na mapi protoka vremena dodaju dah suvremenog života, u uvjetima liberalnog kapitalizma. Tako Sanela Vrkljan u romanu Zarobljeni tim sporednim temama dotiče izgubljene klasične vrijednosti u promijenjenom načinu života koje su zamijenjene mnogo čime što se i ne može nazvati vrijednostima i što razara pojedinačne živote i društvo u cjelini.  Tu su ovisnosti, droga, kockanje, prostitucija, kriminal i drugi poroci, pa i religija. Rekla bih da je u knjizi protegnut kritički pogled i na suvremeno društvo. Upravo taj kritički pogled koji je sveprisutan u romanu od početka do kraja, vrijednost je koju roman donosi. Jer taj kritički pogled stalno vodi dijalog s čitateljem i prelama se na pitanjima ljubavi kao osovine života, dobrote čovjeka prema čovjeku i nadasve slobode čovjeka pojedinca i društva u cjelini. Nema slobodnog društva bez slobodnog čovjeka pojedinca. No to je već priča koja traje od antičkih vremena do danas, osvrt je književnice Enerike  Bijač.

Sanela Vrkljan

Želja mi je bila napisati povijesni roman koji govori o današnjici hrvatskoga naroda. Kao netko tko književnost osjeća kao svoje poslanje, smatram svojom odgovornosti kritički progovarati kroz svoje rukopise o društvenim pojavama, odnosima i okolnostima. Ovaj roman prije svega govori o slobodi čovjeka. Cilj svakog roditelja, obrazovnog sustava ili države, trebao bi biti osposobljavanje svog djeteta, učenika ili građanina za samostalan i sposoban život i rad. Oni koji tako postupaju pamte se kao dobri učitelji, dobri roditelji, dobra država za živjeti u njoj. Učiniti nekoga neovisnim o sebi, najviše je što možemo učiniti za tu osobu. Tu se krije tajna slobode. Kada bismo svi u životu radili ne misleći na vlastiti interes, nego samo na radost stvaranja, granice ne bi postojale, kako na individualnoj razini, tako i na društvenoj razini. No, čovjek biva sputan brojnim preprekama koje ograničavaju njegovu slobodu i obogaćivanje njegovog uma i  duše, odnosno življenja. Henry Ford je u svoje vrijeme izjavio: Da sam pitao ljude što žele, odgovorili bi brže konje. Narodu trebaju vođe. Romanom poručujem da sadašnjost zarobljena u prošlosti nema u budućnosti, neovisno govorili o pojedincu ili o narodu, odnosno državi. Dakle, ima tu ponešto i mog dišpeta, kako bi naši Dalmatinci rekli. Zato ovaj roman doživljavam i kao provokaciju hrvatskoj intelektualnoj i političkoj eliti – našim vođama, rekla je autorica Sanela Vrkljan.

Nacionalno

Nastavi pregledavati

Kultura

Dovršava se snimanje filma o finalnoj utakmici SP 2018

Published

on

U Zagrebu će, nakon godine dana snimanja, u srijedu pasti i posljednja klapa dugometražnog igranog filma naslova “4:2”, koji se bavi finalom Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji između Francuske i Hrvatske i događajima oko njega.

Snimanje filma je započeto na prvu godišnjicu najvećeg uspjeha u povijesti hrvatskog nogometa i sporta, a bit će dovršeno upravo na drugu godišnjicu.

Riječ je o žanrovski neobičnoj kombinaciji dramatične sportske priče i intimne “road trip”drame o događajima u sjeni finalne utakmice “mundijala”. Film u realnom vremenu prijenosa nogometne utakmice prati neodgodivo putovanje dvoje ljudi točno u vrijeme kada je cijeli svijet bio pred TV-ekranima.

Film je inspiriran stvarnim ljudima i događajima, a sniman je tijekom proteklih 12 mjeseci u Zagrebu, Rijeci, Karlovcu, Dugoj Resi, po Gorskom kotaru, ulicama Pariza i Moskvi.

Specifičnost je filma da će to biti prvi hrvatski i regionalni film realiziran u dvije verzije –međunarodnoj i hrvatskoj/regionalnoj s različitim dramskim tokom i završetkom te će se
raditi zapravo o dva igrana filma o istom događaju. Film će imati internacionalni festivalski život, a trenutno je u pregovorima za koprodukciju i distribuciju za francusko, španjolsko i
englesko govorno područje.

Scenarij i režiju potpisuje Anđelo Jurkas, kojem će ovo biti šesti dugometražni igrani film, a glavne uloge tumače Bojana Gregorić Vejzović i Ivo Krešić, sportski TV spiker Drago Ćosić i hrvatska nogometna reprezentacija. U sporednim ulogama se pojavljuju legenda hrvatskog i ex jugoslavenskog filma Igor Galo, Rada Mrkšić, Katarina Nikšić i Dina Vojnović, dok se u “cameo ulogama” pojavljuju Leona Paraminski i Jelena Perčin Otašević. 

Iz promocije filma se navodi da je svečana premijera filma trebala biti 15. srpnja 2021. godine, na treću godišnjicu finala Hrvatska – Francuska u Moskvi. 

Ucitavanje vijesti

Kultura

Svečano dodijeljenje godišnje nagrade HNK u Zagrebu za sezonu 2019./2020.

Published

on

Ilustracija

Laureati godišnje nagrade HNK u Zagrebu za najbolja ostvarenja u sezoni 2019./2020. su – za dramska ostvarenja Nina Violić i Livio Badurina, za operna Lana Kos i Tomislav Mužek, a za baletna ostvarenja Anamarija Marković i Drew Jackson, objavljeno je u subotu na svečanosti kraja sezone.

Dodjelom godišnjih nagrada Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu za najbolja dramska, operna i baletna ostvarenja u sezoni 2019./2020. i prigodnim glazbeno-scenskim programom, priređenima u subotu navečer ispred zgrade HNK-a, svečano je završena još jedna kazališna sezone ovoga nacionalnog teatra, koja će praktički završiti 9. srpnja.

HNK je imao sreću da je mogao završiti sezonu

Intendantica zagrebačkoga HNK-a Dubravka Vrgoč zahvalila je ansamblu HNK, vjernoj publici i svima koji su na bilo koji način pridonijeli da se ova, u mnogočemu drukčija seona od svih ostalih, uspješno završi.

Ustvrdila je da je HNK u Zagrebu među rijetkim sretnim teatrima u Europi i svijetu koji su uspjeli završiti ovu sezonu, posebice zato što se, osim pandemije COVID-19, našao i u teškoj i zahtjevnoj situaciji zbog razornoga potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku ove godine.

“Ova sezona zasigurno će biti zapamćena ne samo u povijesti HNK u Zagrebu, nego i u povijesti svakoga svjetskog kazališta”, istaknula je Vrgoč. 

Podsjetila je kako su članovi zagrebačkoga HNK-a žurno i sa srcem reagirala u svim tim teškoćama nastojeći da nešto daruju svojoj vjernoj publici i građanima Zagreba koji su pretrpjeli dvije velike nevolje – koronu i potres.

Intendantica Vrgoč nada se da ćemo od rujna ove godine opet u puno većem broju biti u kazalištu, ali ako to neće biti moguće, ustvrdila je da će HNK i “dalje u bilo kojem broju pjevati, glumiti i plesati”.

Četvero laureata primilo nagrade

Predsjednik ocjenjivačkoga suda za dodjelu godišnje nagrade za dramu Leo Rafolt objavio je da je laureatkinja Nagrade “Mila Dimitrijević” za najbolju žensku ulogu Nina Violić za ulogu Olge u predstavi “Tri seste” – autorskom projektu i režiji Bobe Jelčića prema drami Antuna Pavloviča Čehova, te za uloge u autorskom projektu i režiji “Znaš ti tko sam ja” Ivana Penovića za uloge Antuna Zanovića, Trgovca Chomela i Mame Ubu.

Nagradu “Mila Dimitrijević” za najbolju mušku ulogu primio je Livio Badurina  za ulogu Stjepana Zanovića u predstavi “Znaš ti tko sam ja”.

Nagradu “Marijana Radev” dobila je sopranistica Lana Kos za ulogu Leonore u Verdijevoj operi “Trubadur” koja je, kako je to rekao predsjednik ocjenjivačkoga suda Dražen Siriščević, najteža uloga koju je Vedi namijenio sopranu. 

Tenor Tomislav Mužek dobitnik je Nagrade “Vladimir Ruždjak” za ulogu u operi “Lucia di Lammermoor” Gaettana Donizzetija u posljednjoj opernoj premijeru prije no što je zbog koronavirusa kazalište zatvoreno. 

Umjesto laureta, nagrade je preuzeo ravantelj Opere HNK Marcello Mottadelli.

Nagradu “Ana Roje” za najbolju žensku baletnu izvedbu u netom završenoj sezoni primila je Anamarija Marković, objavila je predsjednica ocjenjivačkoga suda Ljiljana Gvozdenović. Mlada balerina primila je nagradu za ulogu Klare u baletu “Orašar” u koreografiji Vladimira Malakhova.

Nagradu “Oskar Harmoš” za najbolju mušku baletnu izvedbu primio je Drew Jackson za ulogu dvorske lude u baletu “Labuđe jezero” Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakhova koju je kako je istaknuto,, unatoč sezoni koja nije bila naklonjena izvođačima, odigrao s jednakim tehničkim i umjetničkim dosezima.

U glazbeno-scenskom programu pod ravnanjem Luke Vukšić, zbor i gudački kvartet Opere i sopranistica Ana Zebić Kostel uz klavirsku pratnju Vjekoslava Babića izveli su odabrana djela Pere Gotovca, Vatroslava Lisinskog, Gaetana Donizettija i Giuseppea Verdija, a odabrane stihove Silvija Strahimira Kranjčevića, Miroslava Krleže, Vesne Paruna i Jakše Fiamenga interpretirali su Ivan Colarić, Franjo Kuhar, Ksenija Marinković, Filip Vidović, Nina Violić i Kristijan Beluhan.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Plenković: Podupirući Sinjsku alku promoviramo hrvatsku kulturnu baštinu

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas u Banskim dvorima s izaslanstvom Viteškoga alkarskog društva Sinj, koje je na čelu sa Stipom Jukićem, predsjednikom Društva, i Boškom Ramljakom, alkarskim vojvodom, upoznalo Vladu s tijekom priprema za ovogodišnju 305. Sinjsku alku.

Predsjednik VAD-a Stipe Jukić zahvalio je Vladi i premijeru Plenkoviću na dosadašnjoj financijskoj potpori u realizaciji projekata važnih za funkcioniranje Alkarskog društva, kao i kontinuiranoj financijskoj pomoći vezanoj za rad Muzeja Sinjske alke i Alkarske ergele.

Predsjednik Vlade Plenković izrazio je zahvalnost Viteškom alkarskom društvu i Gradu Sinju na trudu i naporima koje ulažu u Alku te naglasio kako podupirući Sinjsku alku promoviramo hrvatsku kulturnu baštinu, vrijednosti i nacionalni identitet.

Predsjednik Vlade kazao je da će Vlada i dalje putem Ministarstva kulture i drugih resora kontinuirano nastaviti financijski podržavati programske djelatnosti Muzeja i projekte Viteškoga alkarskog društva.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije