FaH/Zvonimir KUHTIĆ

Novi Programski ugovori donijet će visokim učilištima u Hrvatskoj prosječno povećanje od 17 posto sredstava iz državnog proračuna a ovisno o uspjesima programa i do 40 posto povećanja za financiranje znanosti iz europskih fondova, ističu u Ministarstvu znanosti objašnjavajući Vladinu Odluku o programskom financiranju javnih visokih učilišta od 2018. do 2022. godine.

Za provedbu Odluke osigurat će se sredstva u ukupnom iznosu od milijardu i osamsto milijuna kuna odnosno 446 milijuna kuna godišnje uz mogućnost povećanja od 100 milijuna kuna, dok se prethodnim razdobljima godišnje izdvajalo 389 i 367 milijuna kuna.

Imali smo razgovore s pet europskih država i uvidjeli da postoji visoka razina suglasja oko naših modela financiranja, kazala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Financiranje je podijeljeno na temeljno, tzv,. subvencije školarina, i financiranje temeljeno na rezultatima nastave.

Sveučilišni studiji za subvenciju školarine dobit će godišnje iz STEM područja 6 tisuća kuna po studentu, u društveno-humanističkom području 4,3 tisuća kuna i na umjetničkom području 7,5 tisuća kuna, dok će stručni studiji dobiti nešto manje iznose: po 5,1, 3,7 i 5,1 tisuća kuna po studentu.

Osim toga, visoka učilišta mogu dobiti još do 5 posto iznosa temeljnog financiranja za nastavu ovisno o broju završenih studenata, a umjetničko područje, zbog malog broja studenata, još 10 milijuna kuna godišnje, ističu u Ministarstvu.

Tako će sva visoka učilišta za nastavnu djelatnost godišnje dobiti reda veličine 328 milijuna, i još 26 milijuna kuna za rezultate.

Visoka će učilišta za znanstvenu djelatnost iz STEM-a iz umjetničkog područja dobivati temeljno 13,5 tisuća kuna te iz društveno humanističkog 7,5 tisuća kuna po studentu. Također, dodatno će moći dobiti do 20 posto temeljnog za rezultate, a za to će se gledati vrijednosti ugovorenih znanstvenih projekata, udio završenih doktoranada koji nisu zaposleni u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, te broju objavljenih radova u „Q1“ časopisima.

Za znanstvenu djelatnost visoka učilišta godišnje mogu dobiti reda veličine 65 milijuna kuna, i još 13 milijuna kuna za ostvarene rezultate, ističu u Ministarstvu.

Odluka predviđa i dodatnu stavku, tzv. financiranje specifičnog profila institucije, koja iznosi do 3 posto ukupnog iznosa dodijeljenih sredstava visokom učilištu. Kriteriji su usuglašenost studija sa standardima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, udio studenata koji su završili studij u nominalnom vremenu, udio inozemnih profesora i studenata, broj knjiga s međunarodnim recenzijama i patentima, itd.

Prema izračunu iz Ministarstva sveučilišta bi mogla dobiti iznose reda veličina: Sveučilište u Zagrebu iz temeljnog financiranja 196 milijuna kuna, iz svih izvora maksimalno 242 milijuna kuna. Sveučilište u Splitu temeljnim financiranjem dobiva 53 milijuna kuna, iz svih izvora može maksimalno dobiti 71 milijun kuna. Sveučilište u Rijeci iz osnovnog financiranja dobiva 41 milijun kuna, iz svih izvora do maksimalno 59 milijuna kuna. Sveučilište u Osijeku temeljnim financiranjem dobiva 43 milijuna kuna, a iz svih izvora zajedno maksimalno 61 milijun kuna. Sveučilište u Zadru temeljnim financiranjem dobiva 13 milijuna kuna, iz svih izvora maksimalno 17 milijun kuna. Sveučilište u Puli 7,5 odnosno 12 milijuna kuna, Sveučilište u Dubrovniku 5,3 odnosno 9,6 milijuna kuna, a Sveučilište Sjever 5,3 odnosno 9,7 milijuna kuna.

Novo programsko razdoblje rukovodilo se ciljevima relevantnosti programa u odnosnu na tržišne potrebe, doprinosa razvoju društva i internacionalizaciji visokog obrazovanja, izvrsnosti rada, te u kojoj će mjeri znanost i obrazovanje biti pokretači promjena u društvu.

Cilj nam je okrupnjavanje studijskih i znanstvenih kapaciteta, s tim da to okrupnjavanje ne dira u pravnu subjektivnost ustanova, zaključuje ministrica Divjak. (H)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here