Povezite se

Kultura

“Noć muzeja” otvorena u zagrebačkom MSU; u manifestaciji sudjeluje više od 130 gradova i općina

Objavljeno

-

Kulturna manifestacija Noć muzeja u petak se održava na više od 250 lokacija diljem Hrvatske, a službeno je otvorena u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) pred mnogobrojnim posjetiteljima. 

Četrnaesto izdanje Noći muzeja organizira Hrvatsko muzejsko društvo (HMD) u suradnji s brojnim hrvatskim muzejima i drugim baštinskim institucijama, a u manifestaciju su se uključile i odgojno-obrazovne institucije, kulturne udruge i zaklade, crkve, samostani, klinike, bolnice te nacionalni parkovi i parkovi prirode.

U ovogodišnjoj Noći muzeja sudjeluje oko 130 gradova i općina u Hrvatskoj, dvije lokacije u Bosni i Hercegovini i više od 250 muzeja i drugih baštinskih institucija, od kojih je četrdesetak u Zagrebu.

Tema koja objedinjuje njihove programe je “Muzeji – inovacije i digitalna budućnost”.

Predsjednica HMD-a Vlasta Krkec ponosna je što je svake godine sve više sudionika, a ove je godine tema digitalizacije privukla posebno velik broj sudionika.

Sukladno temi, voditeljica Noći muzeja Dubravka Osrečki Jakelić smatra kako je najveća inovacija ono što su muzeji uspjeli napraviti u četrnaest godina ove manifestacije.

“Inovacija je u smislu našeg povezivanja, spontanog i sustavnog pružanja novih proizvoda i novih oblika suradnje s našim posjetiteljima. One institucije koje su afirmirane, učinili smo još poznatijima, a one nepoznate izveli smo na hrvatsku muzejsku scenu”, ocijenila je Osrečki Jakelić.

Dodala je kako se često govori o društvenim problemima digitalizacije i izolacije, no da je odgovor publike upravo suprotan.

“Noć muzeja sa svim svojim suvremenim programima postalo je mjesto okupljanja i druženja – muzealaca s muzealcima, muzealaca s publikom, publikom među sobom”, naglasila je.

Noć muzeja – nekad skromna, danas prestižna

Voditeljica Noći muzeja Vesna Jurić Bulatović također je izrazila ponos zbog uspjeha ove manifestacije koja je “od nečega skromnoga, postala pitanje prestiža”.

“Ponosni smo što će tisuće ljudi izaći na ulice gradova i mjesta, samo s jednim ciljem – uživanja u programima kulturnih institucija”, istaknula je.

Državni tajnik pri ministarstvu kulture Ivica Poljičak ustvrdio je kako je ovogodišnja tema Noći muzeja intrigantna jer, smatra, inovacija i digitalna budućnost nisu samo budućnost, već i stvarnost, sadašnjost i suvremenost.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević rekla je kako brojni ljudi koji dolaze u muzeje pokazuju da baština i takav način čuvanja i obrade baštine te prezentiranja suvremenih umjetnika nije zastarjela metoda, nego da je muzejska djelatnost “živa i spremna ponuditi nove stvari”.

„Brojni kulturni događaji i manifestacije čine Zagreb onim što jest. Ponuda koju danas nudimo, od turizma i kulture do gospodarstva i gastronomije, je ono što čini identitet jednoga grada, pa identitet njegovih građana”, poručila je.

Robotika i MSU

Na otvorenju je izveden kratki plesni program PAP (Performing Arts Program) „We Are The Robots”, insipiran radom i konceptima pionira elektronske glazbe njemačke skupine Kraftwerk.
 Posjetitelji su u MSU počeli stizati i prije službenog otvorenja, a dočekao ih je prigodan program koji će im približiti teme poput robotike, umjetne inteligencije, programirane i kinetičke umjetnosti, strojne ekologije i mikroračunala.
 Uz 13 besplatnih stručnih i tematskih vodstava po svim aktualnim izložbama MSU-a, posjetitelje očekuju i filmske projekcije, PAP plesni performans, kreativno-edukativne radionice te otvorenje nove interaktivne izložbe tehnologija pod nazivom “STEM Revolucija”.

Stalnom postavu muzeja “Zbirke u pokretu” pridružene su još dvije izložbe “Pi / π” katalonskog umjetnika i znanstvenika Pepa Vidala u okviru „Laboratorija za oživljavanje“ te “Između političkih ideologija i pornografije” hrvatskoj strip umjetnika Andrije Maurovića.

Posjetitelji, između ostalog, mogu iskoristiti Noć muzeja, istovremeno i zadnje dane Device_art festivala, i pogledati izložbu “Strojevi nisu sami” gdje radovi prikazuju suvremeno djelovanje strojeva i ljudsku kohabitaciju s njima.

Nastavi pregledavati
Reklame
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Kultura

Predstavljena knjiga biskupa Mile Bogovića “Glagoljica bitna odrednica hrvatskog “identiteta

Published

on

Knjiga gospićko-senjskoga biskupa u miru mons. Mile Bogovića “Glagoljica – bitna odrednica hrvatskog identiteta: Čudesni rast od hrvatskih korijena do svjetskih razmjera” predstavljena je u ponedjeljak na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli.

O knjizi su govorili akademik Stjepan Damjanović, povjesničari Ante Bežen i Samanta Milotić Bančić i autor mons. Mile Bogović.

Akademik Damjanović ocijenio je kako je glagoljaštvo poseban fenomen u hrvatskoj kulturi. U prvih pet stoljeća hrvatske kulture, naglasio je, pišemo pretežno glagoljicom. Glagoljice je kod nas zaista mnogo, a njome su pisani raznoliki tekstovi, rekao je dodavši kako od 14. do 16. stoljeća imamo tridesetak zbornika s najrazličitijim sadržajima koji nisu crkveni ni liturgijski.

Prof. Bežen istaknuo ke kako je pogrešna i danas dominantna teorija po kojoj su autori glagoljice slavenski prosvjetitelji Ćiril i Metod. 

Ocijenio je kako su dva ključna momenta biskupa Bogovića u teoriji da je glagoljica autohtono hrvatsko pismo. Naglasio je kako je prvi je moment kronološki, jer su Ćiril i Metod 863. godine po dosadašnjim teorijama stvorili glagoljicu u Moravskoj, a 62 godine poslije na Splitskom saboru Rim ju želi zabraniti.

To znači, smatra Bežen, da je već bila ukorijenjena u hrvatskim krajevima pod Bizantom. Samo 60 godina nedostatno je da ona dođe iz Moravske u Hrvatsku pa da bude opasna Rimu, što prema mons. Bogoviću znači da je ona ovdje znatno ranije nastala od strane misionara iz Bizanta, rekao je.

Drugi ključni moment je, tvrdi, nepostojanje nikakvih zapisa glagoljice na kamenu osim onih u Hrvatskoj. Podsjetio je i da biskup Bogović nije prvi istraživač koji odbacuje ćirilometodsku teoriju o postanku glagoljice te naglasio da je za tu tezu ponudio vrlo konzistentne postavke.

Mons. Bogović svojom je knjigom ponudio uvjerljive poticaje za prihvaćanje glagoljice kao proizvoda autohtonog kulturnog stvaralaštva u hrvatskom prostoru, napomenuo je Bežen dodavši da je glagoljica izvorno hrvatsko pismo.
Time je, smatra Bežen, mons. Bogović osporio teoriju o sv. Ćiril i Metod ili njihovi učenicima kao autorima glagoljice.

Nedvojbena je kulturna, povijesno-znanstvena i logička konzistentnost Bogovićevih pogleda koji po svojoj jasnoći i argumentaciji imaju snagu nove teorije o postanku glagoljice, rekao je Bežen dodavši kako je time učvrstio njezin status kao bitne odrednice hrvatskog identiteta.

Biskup Bogović napomenuo je da je kao znanstveni djelatnik imao nekoliko ciljeva – prikazati glagoljicu kako je on gleda, odnos pravoslavlja i Katoličke crkve te povijest kraja u kojem on rođen i bio biskup. 

Naglasio je da je u svojim istraživanjima došao do drukčije zaključka od ćirilometodske teorije. Izvor glagoljice ne može biti negdje vani, gdje nema ni jednoga slova, a ovdje su, rekli bismo, sva slova, rekao je dodavši kako u svijetu, izvan hrvatskog prostora nema niti jednog glagoljskog slova uklesanog u kamen.

Knjigu “Glagoljica – bitna odrednica hrvatskog identiteta: Čudesni rast od hrvatskih korijena do svjetskih razmjera” objavio je zagrebački nakladnik Alfa.

Mons. Mile Bogović rođen je 1939. u Cerovcu kod Slunja. Teološki studij započeo je u Pazinu, a završio u Zagrebu. Od 1966. do 1971. studirao je na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu i postigao doktorat iz crkvene povijesti. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 4. lipnja 1999. pomoćnim biskupom Riječko-senjske nadbiskupije i dodijelio mu titulu naslovnoga biskupa Tamate. Za sjedište mu je određen Gospić.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Popis nominiranih za 92. Oscara

Published

on

Film “Joker” osvojio je jedanaest nominacija, s po deset slijede “Irac”, “1917” i “Bilo jednom… u Hollywoodu”, a četiri filma – “Male žene”, “Marriage Story”, “Jojo Rabbit” i “Parazit” nominirana su u šest kategorija.

Najbolji film: “Ford v Ferrrari”; “The Irishman / Irac”; “Jojo Rabbit”; “Joker”; “Little Women / Male žene”; “Marriage Story”; “1917”; “Once upon a time in Hollywood / Bilo jednom u Hollywoodu”; “Parazit”

Glavna muška uloga: Antionio Banderas (Tuga i slava), Leonardo di Caprio (Bilo jednom… u Hollywoodu”, Adam Driver (Marriage Story), Joaquin Phoenix (Joker), Jonathan Pryce (The Two Popes)

Glavna ženska uloga: Cynthia Erivo (Harriet), Scarlet Johansson (Marriage Story), Saoirse Ronan (Male žene), Charlize Theron (Bombshell / One su bombe), Renee Zellweger (Judy)

Sporedna muška uloga: Tom Hanks (A Beautiful Day in the Neigborhood), Anthony Hopkins (The Two Popes), Al Pacino (Irac), Joe Pesci (Irac), Brad Pitt (Bilo jednom… u Hollywoodu)

Sporedna ženska uloga: Kathy Bates (Richard Jewell / Slučaj Richarda Jewella), Laura Dern (Marriage Story), Scarlet Johannsson (Jojo Rabbit), Florence Pugh (Male žene), Margot Robbie (One su bombe)

Režija: Martin Scorsese (Irac), Todd Philips (Joker), Sam Mendes (1917), Quentin Tarantino (Bilo jednom… u Hollywoodu), Bong Joon Ho (Parazit)

Originalni scenarij: Knives out (Rian Johnson), Marriage Story (Noah Baumbach), 1917 (Sam Mendes i Krysty Wilson-Cairns), Bilo jednom… u Hollywoodu (Quentin Tarantino), Parazit (Bong joon ho, Han Jin Won)

Adaptirani scenarij: Irac (Steven Zaillian), Jojo Rabbit (Taika Waititi), Joker (Tod Philips i Scott Silver), Male žene (Greta Gerwig), The Two Popes (Anthony McCarten)

Međunarodni film: Medena zemlja (Sjeverna Makedonija), Corpus Christi / Boze Cialo (Poljska), Jadnici / Les Misérables (Francuska), Parazit (Južna Koreja), Tuga i slava / Dolor y gloria (Španjolska)

Fotografija: Irac, Joker, Lighthouse / Svjetionik, 1917, Bilo jednom… u Hollywoodu

Montaža: Ford v Ferrari, Irac, Jojo Rabbit, Joker, Parazit

Scenografija: Irac, Jojo Rabbit, 1917, Bilo jednom… u Hollywoodu, Parazit

Kostimografija: Irac, Jojo Rabbit, Joker, Male žene, Bilo jednom… u Hollywoodu

Šminka: One su bombe, Joker, Judy, Maleficent: Mistress of Evil / Gospodarica zla 2, 1917

Originalna glazba: Joker, Male žene, Marriage Story, 1917, Star Wars: The Rise of Skywalker / Ratovi zvijezda: Uspon Skywalkera

Originalna pjesma: “I’m Standing With You” (Breakthrough), “Into The Unknown” (Snježano kraljevstvo 2), 

“Stand Up” (Harriet”), “(I’m Gonna) Love Me Again” (Rocketman), “I Can’t Let You Throw Yourself Away” (Toy Story 4 / Priča o igračkama 4)

Zvuk: Ad astra, Ford v Ferrari, Joker, 1917, Bilo jednom… u Hollywoodu

Montaža zvuka: Ford v Ferrari, Joker, 1917, Bilo jednom u Hollywoodu, Ratovi zvijezda: Uspon Skywalkera

Vizualni efekti: Avengers: Endgame / Osvetnici: Završnica, Irac, The Lion King / Kralj lavova, 1917, Star Wars: The Rise of Skywalker / Zvjezdani ratovi: Uspon Skywalkera

Animirani film: How to Train Your Dragon: The Hidden World, I Lost my Body, Klaus, Missing Link, Priča o igračkama 4

Kratkometražni animirani film: Dcera, Hair Love, Kitbull, Memorable, Sister

Dokumentarni film: American Factory, The Cave, The Edge of Democracy, For Sama, Medena zemlja

Kratkometražni dokumentarni film: In the Absence, Learning to Skateboard in a Warzone (If You’re a Girl), Life Overtakes Me, St. Louis Superman, Walk Run Cha-Cha

Kratkometražni igrani film: Brotherhood, Nefta Football Club, The Neighbors’ Window, Saria, A Sister

Nagrade Američke akademije filmske znanosti i umjetnosti dodijelit će se 92. put na svečanosti u Hollywoodu 9. veljače.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Preminula glumica Neda Arnerić

Published

on

Srbijanska glumica Neda Arnerić, preminula je u Beogradu u 67. godini života, javljaju srbijanski mediji.

Bila je jedna od najvećih filmskih diva u bivšoj državi. Glumila je u više od 110 filmskih i televizijskih uloga više od 40 kazališnih predstava, a nikad nije završila glumačku akademiju koju je upisala sa 16 godina.

Neda Arnerić rođena je u Knjaževcu, 15. srpnja 1953.. Završila je gimnaziju u Beogradu. Godine 1980. diplomirala je povijest umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Prvu ulogu odigrala je u filmu ‘San’ 1966.. Zapažene uloge ostvaruje u filmovima ‘Višnja na Tašmajdanu’, ‘Sutjeska’, ‘Valter brani Sarajevo’, ‘Varljivo leto ’68’. (1968). i dr.

Za ulogu Delfine, u filmu ‘Ispravi se, Delfina’ reditelja Aleksandra Đurčinova, 1977. godine dobila je Srebrnu arenu na Filmskom festivalu u Puli. Dobitnica je Zlatne arene u Puli (1988) za ulogu u filmu “Haloa – Praznik kurvi”, reditelja Lordana Zafranovića

Devedesetih je, između ostalog, glumila u uspješnici ‘Tri karte za Holivud” i televizijskoj seriji ‘Policajac sa Petlovog brda’.  Dobitnica je ‘Zlatne arene’ na Filmskom festivalu u Puli (1988) za ulogu u filmu ‘Haloa – Praznik kurvi’, reditelja Lordana Zafranovića.

Dobitnica je mnogih srbijanskih filmskih nagrada. Od 2000. do 2004. bila je zastupnica u Skupštini Srbije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije