Povezite se

Kultura

“Noć muzeja” otvorena u zagrebačkom MSU; u manifestaciji sudjeluje više od 130 gradova i općina

Objavljeno

-

Kulturna manifestacija Noć muzeja u petak se održava na više od 250 lokacija diljem Hrvatske, a službeno je otvorena u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) pred mnogobrojnim posjetiteljima. 

Četrnaesto izdanje Noći muzeja organizira Hrvatsko muzejsko društvo (HMD) u suradnji s brojnim hrvatskim muzejima i drugim baštinskim institucijama, a u manifestaciju su se uključile i odgojno-obrazovne institucije, kulturne udruge i zaklade, crkve, samostani, klinike, bolnice te nacionalni parkovi i parkovi prirode.

U ovogodišnjoj Noći muzeja sudjeluje oko 130 gradova i općina u Hrvatskoj, dvije lokacije u Bosni i Hercegovini i više od 250 muzeja i drugih baštinskih institucija, od kojih je četrdesetak u Zagrebu.

Tema koja objedinjuje njihove programe je “Muzeji – inovacije i digitalna budućnost”.

Predsjednica HMD-a Vlasta Krkec ponosna je što je svake godine sve više sudionika, a ove je godine tema digitalizacije privukla posebno velik broj sudionika.

Sukladno temi, voditeljica Noći muzeja Dubravka Osrečki Jakelić smatra kako je najveća inovacija ono što su muzeji uspjeli napraviti u četrnaest godina ove manifestacije.

“Inovacija je u smislu našeg povezivanja, spontanog i sustavnog pružanja novih proizvoda i novih oblika suradnje s našim posjetiteljima. One institucije koje su afirmirane, učinili smo još poznatijima, a one nepoznate izveli smo na hrvatsku muzejsku scenu”, ocijenila je Osrečki Jakelić.

Dodala je kako se često govori o društvenim problemima digitalizacije i izolacije, no da je odgovor publike upravo suprotan.

“Noć muzeja sa svim svojim suvremenim programima postalo je mjesto okupljanja i druženja – muzealaca s muzealcima, muzealaca s publikom, publikom među sobom”, naglasila je.

Noć muzeja – nekad skromna, danas prestižna

Voditeljica Noći muzeja Vesna Jurić Bulatović također je izrazila ponos zbog uspjeha ove manifestacije koja je “od nečega skromnoga, postala pitanje prestiža”.

“Ponosni smo što će tisuće ljudi izaći na ulice gradova i mjesta, samo s jednim ciljem – uživanja u programima kulturnih institucija”, istaknula je.

Državni tajnik pri ministarstvu kulture Ivica Poljičak ustvrdio je kako je ovogodišnja tema Noći muzeja intrigantna jer, smatra, inovacija i digitalna budućnost nisu samo budućnost, već i stvarnost, sadašnjost i suvremenost.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević rekla je kako brojni ljudi koji dolaze u muzeje pokazuju da baština i takav način čuvanja i obrade baštine te prezentiranja suvremenih umjetnika nije zastarjela metoda, nego da je muzejska djelatnost “živa i spremna ponuditi nove stvari”.

„Brojni kulturni događaji i manifestacije čine Zagreb onim što jest. Ponuda koju danas nudimo, od turizma i kulture do gospodarstva i gastronomije, je ono što čini identitet jednoga grada, pa identitet njegovih građana”, poručila je.

Robotika i MSU

Na otvorenju je izveden kratki plesni program PAP (Performing Arts Program) „We Are The Robots”, insipiran radom i konceptima pionira elektronske glazbe njemačke skupine Kraftwerk.
 Posjetitelji su u MSU počeli stizati i prije službenog otvorenja, a dočekao ih je prigodan program koji će im približiti teme poput robotike, umjetne inteligencije, programirane i kinetičke umjetnosti, strojne ekologije i mikroračunala.
 Uz 13 besplatnih stručnih i tematskih vodstava po svim aktualnim izložbama MSU-a, posjetitelje očekuju i filmske projekcije, PAP plesni performans, kreativno-edukativne radionice te otvorenje nove interaktivne izložbe tehnologija pod nazivom “STEM Revolucija”.

Stalnom postavu muzeja “Zbirke u pokretu” pridružene su još dvije izložbe “Pi / π” katalonskog umjetnika i znanstvenika Pepa Vidala u okviru „Laboratorija za oživljavanje“ te “Između političkih ideologija i pornografije” hrvatskoj strip umjetnika Andrije Maurovića.

Posjetitelji, između ostalog, mogu iskoristiti Noć muzeja, istovremeno i zadnje dane Device_art festivala, i pogledati izložbu “Strojevi nisu sami” gdje radovi prikazuju suvremeno djelovanje strojeva i ljudsku kohabitaciju s njima.

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Kultura

Umrla Beba Selimović, jedna od ikona bosanskohercegovačke sevdalinke

Published

on

Izvor: Youtube

Pjevačica Izeta Beba Selimović, koja je slovila za jednu od najboljih interpretatorica tradicionalnih bosanskohercegovačkih pjesama sevdalinki, umrla je u Sarajevu u 82. godini, potvrdili su u utorak članovi obitelji.

“Na najčestitiji način obogatila je i sačuvala naše nematerijalno blago, a to je sevdalinka. Kao građanin kažem da je njen odlazak veliki gubitak na našoj kulturnoj sceni”, kazao je za agenciju Fena suprug Dževad Šabanagić, violinist Sarajevske filharmonije.

Beba Selimović rođena je u Trebinju 1939. godine, a kao djevojčica s roditeljima je doselila u Sarajevo. Pjevačku karijeru započela je još 1957. godine nastupima na tadašnjem Radio Sarajevu.

Tijekom karijere za tadašnju diskografsku kuću Jugoton snimila je četiri studijska i tri kompilacijska albuma, a posljednji među njima 1988. godine. Nastupati je prestala 2005., a pratio ju je glas samozatajne osobe za koju se nikada nisu vezali skandali.

Među hitovima koji su obilježili njenu glazbenu karijeru najpoznatije su pjesme “Moj dragane”, “Mene moja majka gleda sa čardaka”, “Kolika je Prijedor čaršija”, “Konja kuje brate Sulejmane”, “Mene moja zaklinjala majka”, “Ko se ono brijegom šeće”, “Kraj potoka bistre vode”, “Plačem ja, plačeš ti”, “U srcu mome živiš samo ti”, “Kako srcu svom da kažem”.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Umro doajen hrvatskog filma Vatroslav Mimica

Published

on

Vatroslav Mimicaca umro je u subotu u Zagrebu u 97. godini, izvijestila je u nedjelju Hrvatska radio televizija (HRT).

 Velikan hrvatske kimematografije Vatroslav Mimica rođer je 1923. u Omišu. Hrvatska kinematografija pamtit će ga u prvom redu po igranim remek-djelima poput “Prometeja s otoka Viševice”, međunarodno priznatog “Kaja, ubit ću te”, “Ponedjeljak ili utorak”, “Događaj”, pa sve do “Seljačke bune” i “Banovića Strahinje”. 

 Studirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a bio sudionik antifašističkog pokreta u II. Svjetskom ratu. Na filmu je od 1950., najprije kao direktor Jadran filma, čiji je jedan od umeteljitelja. Debitirao je igranim filmom U oluji (1952.), a nakon drugog igranog filma, komedije Jubilej gospodina Ikla (1955.), posvetio se crtanomu filmu.  Jedan je od osnivača Zagrebačke škole crtanog filma. Isprva radi kao scenarist (s Vladimirom  Tadejom) nekih od prvih uspjeha Zagrebačke škole crtanog filma (npr. Premijera i Na livadi N. Kostelca te Cowboy Jimmy D. Vukotića – svi 1957.). Godine 1957. režirao je svoj prvi crtani film Strašilo, koji je dobio  Grand Prix u Veneciji i prvi je veliki međunarodni uspjeh Zagrebačke škole. Ubrzo je i drugim filmovima Happy End (1958.), Inspektor se vratio kući, Kod fotografa (oba 1959.) te Mala kronika (1962.) stekao ugled jednog od prvaka Škole.

Ti su mu filmovi – zaokupljenošću suvremenom tematikom (osamljenost, otuđenje u urbanom svijetu) te modernošću i inovativnošću izraza (nizovi paralelnih kolorističkih planova, kolažno umetanje isječaka fotografija, unošenje realnih predmeta u sliku) – donijeli nagrade na najuglednijim svjetskim festivalima (npr. Venecija, Annecy, Oberhausen, Bergamo, Edinburgh).

Godine 1963. Mimica se vratio igranomu filmu. Katkada ponavljajući motive iz crtanih filmova te prihvaćajući među prvima u Hrvatskoj modernističke stilske i tematske elemente režirao je fimove Prometej s otoka Viševice (1965., Velika zlatna arena u Puli), Ponedjeljak ili utorak (1966., Velika zlatna arena u Puli), Kaja, ubit ću te (1967). Nakon toga pristup mu postaje znatno akademskiji (npr. Događaj, 1969; Seljačka buna, 1975; Banović Strahinja, 1981).

Vatroslav Mimica dobio je niz domaćim i međunarodnih priznanja za svoj umjetnički rad na području kinematografije, među kojima Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1986).

Kako je u In memoriam objavio HRT “Vatroslav Mimica oduvijek je bio i ostao vezan za ljudske sudbine, humanist iznad svega. Mimica je cijeli svoj životni i kreativni opus posvetio obrani humanističkih vrijednosti za koje je osjećao da ih moderni veliki sustavi zaboravljaju i ugrožavaju. Od onda kad je kao mladić otišao u partizane, iz potrebe da se bori protiv nepravdi fašizma, pa preko svih svojih super-avangardnih crtanih filmova, te – što je najvažnije – kroz sve svoje igrane filmove – uvijek je svijet promatrao prvenstveno pogledom uvjerenog humaniste.

 Vatroslav Mimica je imao rijetko istančan osjećaj za nepravde usmjerene prema čovjeku-pojedincu. Čovjek-pojedinac, a ne sustavi, bili su mu uvijek središnji motiv pričanja. Svi njegovi filmovi prožeti su tom središnjom idejom. Uvijek su mu individua i njezine ljudske slobode bile u prvom planu, a takav je bio i u privatnom životu”.

Odlazak Vatroslava Mimice nenadoknadiv je gubitak, ne samo za hrvatski nego i za europski film.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Dan hrvatske glagoljice – otvorena vrata Staroslavenskoga instituta 21. veljače

Published

on

Dodao

U povodu Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, 21. veljače, Staroslavenski institut u Zagrebu otvara svoja vrata građanima i poziva ih na Gornji grad u Demetrovu 11, na Dan otvorenih vrata Staroslavenskoga instituta, najavljeno je u petak iz Instituta.

Staroslavenski institut bit će otvoren za  građane, učenike i studente 21. veljače od 13 do 19 sati.  

 Uz vodstvo po palači Škrlec-Balbi posjetitelji će moći razgledati novija izdanja Instituta, glagoljske pretiske, knjižnično-dokumentacijsku zbirku i glagoljski lapidarij igrati igre s glagoljskim slovima.
 Staroslavenski institut poziva posjetitelje da se upoznaju s radom Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, poslušajtu zanimljiva predavanja znanstvenika s Instituta, pogledajtu virtualnu izložbu o Žgobićevu zborniku, poslušaju hrvatski crkvenoslavenski jezik, pogledaju glagoljicu, nauče napisati svoje ime na glagoljici ili glagoljsko slovo koje im se najviše sviđa.
 U petak, 21. veljače u 13 sati posjetiteljima će se na otvaranju obratiti ravnateljica Staroslavenskoga instituta Vida Vukoja, nakon čega slijedi šetnja ‘palačom glagoljaštva’, odnosno razgledanje zaštićenoga kulturnog dobra palače Škrlec-Balbi, gdje je sjedište Staroslavenskoga instituta.
 Potom se otvara virtualna izložba o Žgombićevu zborniku te predstavlja Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo na kojem je predviđeno predstavljanje izdanja Drugoga beramskog brevijara II. dio (Zagreb, 2019.)
 Nakon upoznavanja što su čitali naši stari glagoljaši predviđeno je otkrivanje i istraživanje glagoljaškoga rječničkog blaga.
 Marija-Ana Duerrigl održati će potom predavanje “Oće bole biti – medicinski zapisi u Žgombićevu zborniku”, a nakon toga predavanje “Ćirilica u Kraljevu Grudobranu – diplomatička ćirilička korespondencija u Dubrovniku”.
 Staroslavenski institut poziva posjetitelji da koji će dolaziti u većim skupinama, da se najave na e-adresu: amihaljevic@stin.hr.
 Staroslavenski institut središnja je hrvatska akademska ustanova za istraživanje hrvatskoga glagoljaštva. Članovi instituta istražuju hrvatsku glagoljašku baštinu, poglavito hrvatski crkvenoslavenski jezik i sve spomenike na glagoljici.
 Institut je osnovan 1952. na temeljima Staroslavenske akademije iz Krka kao referentno mjesto za prikupljanje, proučavanje i objavljivanje staroslavenskih i starohrvatskih pisanih spomenika.
 Desetljećima stvara specijaliziranu knjižnicu, a u novije vrijeme  digitalizira glagoljašku baštinu. Institut je ustrojen u četiri odjela: Odjel za glagoljsku paleografiju, Odjel za gramatiku hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika, Odjel za hrvatsku i europsku književnost srednjega vijeka i Odjel za Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije.
 Od 2014. nositelj je Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo u okviru kojega se razvija model višedisciplinarnoga istraživanja srednjovjekovnoga glagoljskog skriptorija.
 U Staroslavenskome institutu od 2020.  izvode se dva projekta koja financira Hrvatska zaklada za znanost: Istraživanje starije hrvatskoglagoljske zborničke baštine i Interdisciplinarni pristup hrvatskoglagoljskomu misalu, na primjeru Misala kneza Novaka.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije