Povezite se

Svijet

Njemački sud presudio: Mamurnost je bolest

Objavljeno

-

Mamurnost je bolest, presudio je njemački sud nakon što je grupa građana podnijela tužbu protiv proizvođača pića koje navodno liječi veisalgiju, odnosno skup simptoma povezanih s prekomjernom konzumacijom alkoholnih pića.

Tvrtka koja se, kako je navodila u reklami, bavi proizvodnjom lijeka protiv mamurluka, našla se pred sudom u Frankfurtu nakon što je ljudima nudila kratka pića ili takozvane “shotove” te prašak koji se miješa s vodom, uz objašnjenje da liječi mamurnost.

Grupa građana odlučila je sudu u Frankfurtu tužiti proizvođača pića jer je “iznosio neistinite informacije koje se odnose na ljudsko zdravlje”. A sud je u pojašnjenju napisao da u bolesti spadaju čak i “najmanje promjene u uobičajenom stanju organizma”. 

Prehrambeni proizvodi, među kojima su i pića, ne mogu se reklamirati kao namirnice koje mogu spriječiti ili liječiti neku bolest, stoji u presudi. 

“Informacije o proizvodu ne mogu sadržavati nikakve upute koje upućuju na sprečavanje ili liječenje bolesti kod ljudi, niti smiju stvoriti takav dojam”, ističe se u priopćenju suda. 

“Bolešću smatramo manji ili privremeni poremećaj uobičajenog stanja organizma”, navodi se u priopćenju te se dodaje da se to odnosi na “umor, mučninu i glavobolju”, a upravo su takvi simptomi koji se povezuju uglavnom s mamurnošću. 

Naime, prozvođač je tvrdio da se njegovim proizvodom liječe navedeni simptomi. 

Njemačke studije podsjećaju da je spomenuto stanje u medicini poznato kao “veisalgia” i opisuje stanje organizma jutro nakon konzumiranja većih količina alkohola.

Zanimljivo je da je presuda objavljena samo nekoliko dana nakon otvaranja Oktoberfesta u Muenchenu. 

Nastavi pregledavati

Svijet

Brzo širenje koronavirusa potvrđuje zabrinutost WHO-a – stručnjaci

Published

on

Sve veći broj zaraženih koronavirusom izvan Kine potvrđuje zabrinutost Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zbog opasnosti širenja epidemije, ocijenili su u nedjelju stručnjaci, pozivajući na pojačan oprez.

“Epidemija Covida-19 doživjela je zaokret u zadnjih 48 sati. WHO i njegove zemlje članice moraju sada razmisliti o tome da sa strategije suzbijanja prijeđu na strategiju smanjivanja štete, to jest ograničavanja negativnih posljedica daljnjeg prenošenja” virusa, misli profesor Devi Sridhar, voditelj programa Upravljanje u zdravstvu na medicijskom fakultetu u Edinburghu, u Velikoj Britaniji.

U petak je ravnatelj WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus zazvonio na uzbunu: “U trenutku dok razgovaramo još možemo zaustaviti epidemiju”. Ali “manevarski prostor se sužava”.

Problem je napose porast broja zaraženih izvan središta epidemije u Kini “koji nisu jasno epidemiološki povezani, nisu bili na putu ni u doticaju s osobama kojima je dijagnosticirana bolest”.

Tako su se zadnjih dana pojavila i razvila žarišta u Južnoj Koreji, Iranu i Italiji, gdje je u nekoliko dana zabilježeno gotovo 150 slučajeva i jedanaest gradova je u svojevrsnoj izolaciji. 

Slučajevi prijavljeni u Libanonu i Kanadi dolaze najvjerojatnije iz Irana.

Što se tiče autohtonog žarišta u Italiji, znanstvenicima je teško utvrditi tijek zaraze “prvog pacijenta” s kojeg se virus proširio.

“Ono što se događa u Italiji i u Južnoj Koreji moglo se dogoditi bilo gdje u svijetu”, upozorava profesor Sridhar.

“Mislim da je ovo nova faza” u širenju Covida-19, rekao je Eric D’Ortenzio, epidemiolog u francuskom Državnom institutu za zdravlje i za medicinsko istraživanje.

Taj stručnjak upozorava da se u novim zemljama u kojima je otkriven virus događa “lančano prenošenje počevši od nepotvrđenih slučajeva”, iako u očekivanju točnijih podataka umanjuje ulogu prenositelja epidemije kod asimptomatskih slučajeva.

No misli da se jasno nameće zaključak: “Nužan je pojačan oprez i vlasti moraju pooštriti nadzor”, bilo da je riječ o samoniklim slučajevima ili o mogućem uvoženju virusa iz žarišta epidemije.

Novi koronavirus službenog naziva Covid-19 koji se u prosincu pojavio u kineskom gradu Wuhanu u pokrajini Hubei proširio se iz Kine na više od dvadeset zemalja i teritorija na gotovo svim kontinentima.

Prema najnovijim službenim podacima, Kina trenutno broji 76.936 oboljelih, s 2442 umrlih do subote. Većina smrtnih slučajeva je zabilježena u spomenutoj pokrajini Hubei.

Izvan Kine je zabilježeno 1500 zaraženih, većinom u Južnoj Koreji i na kruzeru “Diamond Princess” u Japanu.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Austrija zbog koronavirusa obustavila željeznički promet iz Italije

Published

on

Nakon što je izbila sumnja da su dva putnika jednog putničkog vlaka zaražena koronavirusom, vlasti u austrijskoj saveznoj pokrajini Tirolu u nedjelju navečer su do daljnjega zaustavile željeznički promet između Italije i Austrije.

“Pokrenuli smo procese koji su predviđeni u ovakvim situacijama”, priopćila je Austrijska državna željeznica (ÖBB) u nedjelju navečer.

Dvije kompozicije međunarodnog prometa stoje na kolodvoru na prijevoju Brenner i o putnicima se brine osoblje ÖBB-a. Nekoliko kompozicija koje su iz Italije ili preko Italije trebale ući u Austriju su zaustavljene na prijašnjim stanicama.

Regionalni vlakovi iz Innsbruecka prema Brenneru voze do pretposljednje stanice prema austrijsko-talijanskoj granici nakon čega se vraćaju.

Austrijska novinska agencija (APA) je prije toga javila da se radi o vlaku na liniji Venecija-Muenchen.

U Italiji je zabilježeno 152 osobe zaražene korona virusom, tri osobe su dosad umrle.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Plenković započeo posjet Londonu

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u nedjelju navečer u Londonu da će EU nastojati ispregovarati sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom u sljedećih desetak mjeseci, ali je izrazio skepu da je to moguće u tako kratkom roku.

“Mi u Europskoj uniji ćemo pokušati u sljedećih desetak mjeseci doći do kompromisa s Velikom Britanijom temeljem kojega bismo imali prve ugovorne odnose što bi bitno olakšalo gospodarsku i trgovinsku razmjenu, prava državljana Velike Britanije u EU-u i prava europskih građana u Velikoj Britaniji”, rekao je Plenković, obraćajući se okupljenim hrvatskim državljanima u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu.

“Hrvatska će kao predsjedateljica Vijećem EU-a dati svoj doprinos. Koliko možemo osluhnuti, politika je britanske vlade nakon izbora da ne bi htjeli produljavati rok za pregovore, ali iz iskustva znam kako izgleda kada EU pregovora s nekom trećom zemljom i rijetko to ide baš tako brzo. Ako se to dogodi u sljedećih 10 mjeseci bit će to presedan u smislu učinkovitosti”, dodao je.

Hrvatski premijer će u ponedjeljak u Londonu sudjelovati na sastanaku u organizaciji Europske banke za obnovu razvoj (EBRD) na kojem će se razgovarati o investicijskom planu za zapadni Balkan. Na sastanku će biti nazočni premijeri šest zemalja iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva.
Plenković će također imati sastanak i s investitorima, a na tome sastanku će mu se pridružiti potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić. Na kraju će se u sjedištu britanske vlade u Downing streetu sastati s premijerom Borisom Johnsonom.

Premijer Plenković je rekao da će investitorima predstaviti makroekonomsku sliku i sve ono što je ova vlada postigla u svom mandatu: stjecanje investicijskog rejtinga kod dviju agencija za kreditni rejting, smanjivanje javnog duga, uravnoteženi proračun, zdravi rast, što je omogućilo znatno povoljnije kamate i za gospodarstvo i za građane.

Plenković je, govoreći o susretu s Hrvatima u Londonu, rekao da je njegova praksa da se sastaje s našim ljudima prilikom međunarodnih posjeta kad god to može.

“Bez obzira na izlazak Velike Britanije iz EU-a, mi ćemo nastojati unaprijeđivati gospodarsku suradnju. Tu svatko od vas, naših sugrađana, koji ste se pozicionirali u britanskom društvu, gospodarstvu, akademskoj zajednici i drugim institucijama i koji su ključna spona između Ujedinjene Kraljevine i Republike Hrvatske, možete dati svoj doprinos. Nadam se da ćete kao i do sada voditi računa da budete važan dio mozaika u građenju odnosa naše dvije zemlje. Vjerujem da se također okupljate u našoj Katoličkoj misiji, jer bez vaše uloge nema onih snažnih, čvrstih vezanja za naše korijene, za našu tradiciju, za našu vjeru, našu kulturu, običaje i sve ono što nas čini Hrvatima i što nas čini ponosnima na jačanje veza između domovinske i iseljene Hrvatske”, rekao je Plenković, obraćajući se nazočnima u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije