Povezite se

EU

Njemačka: Prosvjed tisuća ljudi iz solidarnosti prema migrantima i spasiocima na Mediteranu

Objavljeno

-

Tisuće prosvjednika izišlo je u subotu na ulice nekoliko njemačkih gradova u znak solidarnosti s migrantima koji pokušavaju prijeći Sredozemno more, kao i s posadama spasilačkih brodova koji su ih pokupili na otvorenome moru.    

Soeren Moje, inženjer s broda Sea-Watch 3, pozvao je njemačke gradove i mjesta da se jače uključe u preuzimanje migranata koji su spašeni na Mediteranu.

“Mediteran je sada najsmrtonosnija svjetska granica”, kazao je Moje obraćajući se okupljenima u gradu Oldenburgu na sjeveru Njemačke.

Prosvjedi solidarnosti s migrantima i spasiocima, na koje je pozvala organizacija Seebruecke (Morski most), okupili su oko 30.000 ljudi, a održali su se i u Berlinu i Hamburgu, gdje je oko 8.000 i oko 3.000 ljudi izišlo na ulice.

Članovi posade broda njemačke humanitarne organizacije objavili su u petak da su spasili 65 ljudi iz gumenog čamca pored libijske obale, izazvavši zabrinutost zbog obnovljenog spora u Europi glede prelaska ilegalnih migranata preko Sredozemnog mora.

Organizacija Sea-Eye, sa sjedištem u Regensburgu u Bavarskoj, objavila je da je brod Alan Kurdi, registriran u Njemačkoj, preuzeo 65 ljudi u međunarodnim vodama, te da se uputio prema talijanskom otoku Lampedusi, ignorirajući zabranu talijanskih vlasti.

Glasnogovornik vlade u Berlinu rekao je da za sad nema zahtjeva da preuzimanje migranata, dok je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova rekao da se mora pronaći sigurna luka te da se vode razgovori o tome kako ih rasporediti među državama članicama EU.

Sea-Watch, druga njemačka organizacija, dovezla je prošle subote 40 ljudi u talijansku luku Lampedusu protiv volje Rima, koji je potom optužio kapetanicu broda.

Još jedan spasilački brod, pod imenom Alex, koji djeluje u sklopu talijanske organizacije Mediterranea, trenutno čeka dopuštenje da uđe u luku s više od 50 spašenih migranata na palubi. Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini inzistira na tome da im se ne dopusti ulazak u Italiju.

EU

Ministri poljoprivrede EU-a različito o visini doprinosa ZPP-a za okolišne i klimatske ciljeve

Published

on

Među zemljama članicama EU-a još uvijek nema suglasnosti oko visine doprinosa Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) okolišnim i klimatskim ciljevima, izjavila je u ponedjeljak hrvatska ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

 “Mogu naglasiti da još uvijek postoje prijepori između zemalja članica, a čini se da i između finskog predsjedništva i Europske komisije ne postoji dovoljno suglasja za budući financijski i ne samo financijski doprinos ZPP-a okolišnim i klimatskim ciljevima. Mogu zaključiti da će Hrvatska tijekom svoga predsjedanja imati veliki izazov u ovom dijelu”, rekla je ministrica Vučković, koja sudjeluje na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica.

 Finsko predsjedništvo predlaže da se za okolišne i klimatske ciljeve odredi zajednički postotak ili fiksni iznos iz oba stupa ZPP-a, dok je Komisija u svom prijedlogu uredbe za zajedničku poljopivrednu politiku za razdoblje 2021.-2027. predložila da se 30 posto sredstava izdvaja samo iz drugog stupa, to jest iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

 Ministrica Vučković je dodala kako smatra da je finsko predsjedništvo učinilo veliki napredak u postizanju kompromisa.
 Komisija je inače u svom prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira predvidjela smanjenje sredstava za ZPP, a slijedom toga smanjene su i nacionalne alokacije za ruralni razvoj.
 Što se tiče prvog stupa ZPP-a, to jest izravnih plaćanja, Hrvatska je u specifičnoj situaciji u odnosu na ostale članice. Naime, kao nova država članica ona ima prijelazno  razdoblje od 10 godina tijekom kojih se postupno povećava udio europskih sredstava u utvrđenoj godišnjoj granici za financiranje izravnih plaćanja poljoprivrednicima. To znači da će se sredstva za izravna plaćanja za Hrvatsku iz europskog proračuna povećati.

U tih deset godina razlika do utvrđene granice plaća se iz hrvatskog proračuna, a od 2023. cijelokupni iznos bit će pokriven iz europskog proračuna, pa se samim time povećavaju europska sredstva za izravna plaćanja poljoprivrednika.

 Sada postoji prijepor između Hrvatske i Europske komisije u pogledu tumačenja odredbe iz pristupnog ugovora. Komisija, naime, smatra da je iznos za izravna plaćanja za 2022. manji za 15 milijuna eura od hrvatskog izračuna.

 Prema ministrici Vučković, Hrvatska će koristiti i pravna i politička sredstva kako bi dokazala da je njezino tumačenje ugovorne odredbe ispravno.
 MInistrica je rekla da će se Hrvatska, zajedno s drugim članicama, boriti za što veći europski poljoprivredni proračun. “Ali isto tako ćemo reagirati i sa sredstvima iz državnog proračuna jer se razvojna politika ne vodi samo europskim sredstvima, iako su ona najvažnija”, rekla je ministrica.

Ucitavanje vijesti

EU

Sol dodaje na venecijansku ranu

Published

on

Dodao

EPA/EMILIANO CRESPI

Globalno zagrijavanje mora i nedavna iskopavanja u Venecijanskoj laguni znače da su ovotjedne iznimno visoke plime u grad donijele i više soli, što je dodatna prijetnja tamošnjem arhitektonskom blagu. 

Situacija je u Veneciji u subotu bila nešto bolja kada se voda povukla i iz najnižih točaka u gradu, ali za nedjelju je najavljen novi plimni val i voda se u jutarnjim satima u nedjelju već počela prelijevati iz lagune na područje trga sv. Marka i na obale kanala uz most Rialto.

Vlasti su unaprijed proglasile izvanredno stanje. Ovo su najgore poplave u Veneciji u više od 50 godina. 

Kada se voda povuče s popločenih ulica, iz mramornih palača i drevnih crkava, nastalih iz močvare prije 15 stoljeća, ostavit će za sobom slane kristale koji će polako korodirati i izjedati opeku. 

“Što je voda slanija, to nam je teže”, rekao je gradonačelnk Luigi Brugnaro.

Voda u laguni uvijek je bila kombinacija rijeka koje u nju utječu i kroz otvore u laguni ulijevaju se u more. Podizanje razine mora zbog klimatskih promjena i kopanje novih kanala donijeli su više slane vode iz Jadrana. 

Šezdesetih godina prošlog stoljeća u laguni je za naftne tankere prokopan kanal do petrokemijskog postrojenja u Margheri, luci udaljenoj manje od pet kilometra od centra Venecije. 

Lukobrani u obliku mjeseca koji su u novije vrijeme izgrađeni kako bi štitili lagunu stvorili su velike depresije na morskom dnu, što također omogućava pritjecanje više slane vode. 

“Kopanje kanala, posebice onog za tankere, otvorili su ‘autocestu’ do mora”, kaže Gianfranco Bettin, bivši gradonačelnik i vođa Stranke zelenih u pokrajini Veneto. 

“Globalno zagrijavanje pridonijelo je povećanju razine mora i jačanju vjetrova koji ‘guraju’ slanu vodu prema gradu”, dodao je. 

Stručnjaci su najviše zabrinuti za bizantsku baziliku svetog Marka, koja je sa svojim drevnim mozaicima i mramornim stupovima osobito krhka. 

Lađa crkve ovaj je tjedan bila poplavljena šesti put u svojoj 1200 godina dugoj povijesti, ali drugi put u samo 13 mjeseci. Slana voda gotovo je ispunila kriptu čiji mramorni stupovi podupiru crkvu. 

“Voda ne bi trebala prodrijeti u kriptu jer je radovima 90-ih godina zabrtvljena. Ali plima je bila toliko visoka da je voda ulazila kroz prozor”, kazao je Pierpaolo Campostini, kustos svetog Marka. 

“Ako kripta postane bazen, ne znamo kakve će to imati posljedice”, nastavio je Campostini dok su vodu ispumpavali iz bazilike. 

“Sol bi mogla uzrokovati urušavanje svoda, a taj rizik nitko ne želi”. 

U nedjelju se ponovo očekuje razina vode 160 centimetara iznad normalne, treći put ovaj tjedan. A to znači da će ponovo veći dio grada biti pod vodom. 

Gradonačelnik Luigi Brugnaro kazao je u subotu da će štete biti u milijardama eura i pozvao je međunarodnu zajednicu da pomogne donacijama.  

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Berlin dobiva arapsku radiostanicu

Published

on

Dodao

Arapi koji žive i rade u njemačkoj prijestolnici uskoro će imati radiostanicu na svom jeziku. 

Veći dio programa Radio Arabice bit će na arapskom jeziku, a bavit će se kulturom, vijestima, zabavnim programom, sportom i svakodnevnim životom u Berlinu, objavio je u četvrtak MABB, medijsko vijeće za regije Berlin i Brandenburg.

Stanica će emitirati i arapsku narodnu, popularnu i modernu glazbu. 

“Uz francusku, rusku, tursku, britansku i američku stanicu, sada će postojati i ona za Arape”, rekao je čelnik MABB-a Hansjuergen Rosenbauer. 

Još uvijek se ne zna kad će nova postaja krenuti s emitiranjem. 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije