Povezite se

Turizam

Nevjerovatno: Počeli naplaćivati hladovinu, što slijedi dalje ? Koliko sat zraka ???

Objavljeno

-

Strava, jednostavno tako bi se moglo opisati “gulenje kože” turistima u našim turističkim mjestima diljem Jadrana. Hrvatska još nešto takvo nije doživjela, turisti u šoku, službene bilance o broju gostiju vrište da smo u plusu, iznajmljivači plaču da su im apartmani prazni, a ugostitelji jadikuju na pdv i porezna opterećenja.

Naplaćuje se sve što se stigne. Nekad je bilo normalno da se za korištenje javnog wc-a plati 3-4 kn, no danas, poglavito u pojedinim turističkim središtima javni wc, ako se uspije pronaći, morate platiti oko 10 kn, bez razlike bila mala ili velika “potreba”. Nerijetko se većina onih koji su došli na odmor zapita da li uopće jesti prije izlaska iz sobe ili apartmana, jer bi četveročlanu obitelj u slučaju potrebe odlaska na javni wc mogao koštati više nego doručak ili ručak.

Godišnji odmor, ako se uopće tako može nazvati, ne završava na ovom, jer dok su nekad turisti dolazili nasmijanog lica ne obraćajući pažnju na cijene danas se stvaraju redovi prilikom kupovine bilo čega, jer gosti pomno izračunavaju koliko što košta, da nebi slučajno kuglicu sladoleda platili 30 ili 40 kn.

Puni restorani, vesela lica obitelji koji su na večerama, ručkovima ili kavi, sve je rijeđa slika diljem obale. A kako i nebi bila kad se prije naručivanja hrane ili pića nerijetko cjenik pomno pregledava po 30-tak minuta. Ako strani turisti iskazuju negodovanja cijenama u pojedinim turističkim središtima možete tek zamisliti kako sve to proživljava običan hrvatski čovijek koji je od svoje “bijedne” plaće odlučio odvesti obitelj da se okupa u moru i provede tjedan dana na tkz. godišnjem odmoru.

Budimo realni, zar je u ovoj našoj državi pohlepa, nekontrolirano divljanje cijena došlo do toga da doživljavamo šokove, nevjerice, i po povratku sa godišnjeg da moramo pribjeći korištenju antidepresiva ?!

Kako objasniti da na našem divnom Jadranu, u sasvim običnom ugostiteljskom objektu, koji si je priljepio naziv “elitniji”, da bi pojeli dva jaja morate platiti 180 kn ?! Kakva su to jaja, od zlatne koke, nojeva jaja, jaja od slona, ili jaja koju je vlasnik restorana kupio po 1,5 kn. Prženi kruh, ili modernije tost 120 kn, kava u nekim kafićima 45 kn, komad pizze 40 kn, bočica vode na plaži 35 kn, ima i pive (hladne) čak i na plaži ali za nju trebate iskeširati 50 kn. Budite sretni ako negdje ugrabite pizzu po 100 kn, a ostalim cijenama da i ne spominjemo iznose. O iznajmljivanju ležaljki, suncobrana nemojte ni razmišljati, koštat će vas kao da ležite na “čavlima”, no budite spremni da će vas odrapiti ako negdje pokušate staviti i opružiti se na vlastitom ručniku.

Kuda je otišao ili kuda kreće hrvatski turizam mnogi su itekako osjetili, no istini za volju ne leži sva ugostiteljska nepodopšina u vlasnicima restorana, trgovcima i onima koji nastoje zaraditi i svoju “koricu kruha” tijekom sezone. Porezni “harač” uništava većinu privatnika, nema više ničega na što se ne plaća porez, iako je država na “aparatima za preživljavanje” treba se upitati na kojim su onda aparatima obični radnici ili ugostitelji, trgovci…

U restoranu, kafiću, hotelu više ne možete dobiti čašu vode, vodu vam serviraju u bočici uz priloženi račun od 20 do 40 kn, a o parkiralištima u našim elitnim turističkim mjestima da i ne govorimo.

Istine radi, ugostitelj je, međutim nerijetko, primoran staviti toliku cijenu jer su primjera radi u pojedinoj hrani koja se poslužuje sastojci za 30 posto skuplji negoli nekom vlasniku ugostiteljskog objekta u Rijeci ili Zagrebu. Stoga, mnogima nije jasno da još ništa nismo naučili na primjeru Grčke i Turske koje su prvo snizile PDV na ugostiteljstvo.

Cijene lete u nebo, naplaćuje se sve što se stigne. Neće čuditi da se uvede i plaćanje šetnje po ulicama nekog grada, jer ako se počela naplaćivati “hladovina” na nekim plažicama neće iznenaditi ako negdje u prolazu zateknemo i cjenik po kojem se naplaćuje zrak po satu ili po minuti.

Nacionalno/D.Prša

Turizam

Sezona bolja od očekivanja, zarada 4,5 milijardi eura

Published

on

U Hrvatskoj se još uvijek odmara oko 290.000 turista, ali mnogi su jadranski domaćini već ispratili svoje posljednje ovosezonske goste, piše u srijedu Večernji list navodeći da je sezona bila bolja od očekivanja, a zarada 4,5 milijardi eura.

Hoće li kratka turistička posezona potrajati još svega desetak dana ili možda i dulje, ovisit će, osim o pandemiji, i o vremenskim prilikama. Praktički još jedino domaćini u Istri i na Kvarneru, dvjema regijama koje vuku ovogodišnje rezultate, imaju se čemu nadati u nastavku sezone.

Inače, Istra je od početka godine privukla više od 1,6 milijuna turista (lani 3,8 mil.), Kvarner 1,3 milijuna (lani 2,5 mil.), a približila im se jedino Splitsko-dalmatinska županija s nešto više od 1,2 milijuna gostiju (lani 3,2 mil.). Dubrovačko-neretvanska županija, primjerice, ugostila ih je umjesto lanjskih 1,7 milijuna svega 420.000. A zaraditi bilo je teže nego ikada dosad.

Dio hotela, restorana, suvenirnica ovog ljeta nije ni otvaran. Devet od ukupno 47,5 milijuna noćenja ostvareno je u nekomercijalnom smještaju, dakle u vikendicama, kod prijatelja i obitelji.

Kad se sve sagleda, jasno je da turistički prihodi, za koje ćemo od HNB-a doznati za nekoliko mjeseci, ne mogu dosegnuti 53 posto od lanjskih 10,5 milijardi eura deviznog turističkog prihoda, kao što je uspjelo s noćenjima. Takvom se rezultatu nitko realan i ne nada, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Turizam

Brnjac: Turistička sezona na 50 posto prošlogodišnjeg prometa

Published

on

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac u nedjelju je u Barbanu izrazila zadovoljstvo samim tijekom turističke sezone koja je po njezinim riječima ostvarila 50 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa, što je dvadeset posto više od očekivanja.

“Prema našoj projekciji ali i projekciji svjetske turističke organizacije trebali smo biti na razini od 30 posto. Međutim trenutno prelazimo 50 posto prošlogodišnjeg prometa i s tim brojkama, kada realno sagledamo sve segmente možemo biti zadovoljni”, rekla je Brnjac novinarima u Barbanu, gdje se održava Trka na prstrnac.

S takvim rezultatom su zadovoljni s obzirom na situaciju u zemljama u okruženju i drugim mediteranskim zemljama koje bilježe pad prometa od 70 do čak 80 posto.

Napomenula je da sve zemlje, pa i one koje su Hrvatsku stavili na crvenu listu prate epidemiološku situaciju i mjere revidiraju svaka dva tjedna.

“Mi se moramo i dalje pridržavati svih epidemioloških mjera kako bi nastavili s dobrim brojkama koje smo imali do nedavno. No, moramo biti svjesni činjenice da u ožujku, travnju, svibnju i polovici lipnja nismo imali turističku sezonu kakvu smo očekivali”, rekla je Brnjac koja u rujnu očekuje nastavak dobrih rezultata.

“Očekujemo nastavak sezone, ona nije gotova, ali napominjem samo uz dobre epidemiološke mjere i dobro vrijeme”, dodala je Brnjac, napominjući da je u Istri i Primorsko-goranskoj županiji epidemiološka situacija vrlo dobra, što znaju i turisti, zbog čega imaju dobre rezultate.

Upitana kako se pripremiti  za 2021. koja, kako se čini neće biti laka, ministrica je rekla da je očuvanje radnih mjesta i stabilnost turističkog sektora trenutno najvažnije.

“Turizam je oduvijek bio grana gospodarstva sklona brzim promjenama i prilagodbi tim izazovima. Osiguravanje prepoznatljivosti Hrvatske kao sigurne turističke destinacije koja se brine o svojim gostima, uz nastavak dosadašnjih rezultata daje nam zamašnjak za sljedeću godinu”, zaključila je Brnjac.

Ucitavanje vijesti

Turizam

Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC) dodijelilo Hrvatskoj „Međunarodnu oznaku za sigurna putovanja“

Published

on

Izvor: Nacionalno/D.Prša

Ministarstvo turizma priopćilo je u nedjelju kako je Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC), koje predstavlja globalni privatni sektor putovanja i turizma, da je Hrvatska dobila posebnu oznaku destinacije za sigurna putovanja, kreirane u svibnju ove godine.

Institucije država članica WTTC-a te udruženja u turističkoj industriji imaju ulogu ambasadora za sigurna putovanja koji svim dionicima u turističkoj industriji, kao što su hoteli, restorani, aviokompanije, turoperatori, rent-a-car, tvrtke koje pružaju usluge prijevoza, zračne luke i slično, osiguravaju okvir za provedbu protokola o sigurnim putovanjima. Svi navedeni dionici koji ispunjavaju definirane protokole WTTC-a o zdravstvenoj sigurnosti i higijeni moći će se prijaviti za dobivanje i korištenje ove međunarodne oznake.

– Hrvatska je ponosna na suradnju s WTTC-om u ovim teškim vremenima za sve dionike u turističkoj industriji. Kao popularna europska i mediteranska destinacija, trudimo se suočiti sa svim poteškoćama i osigurati stabilnost i sigurnost lokalnom stanovništvu i svim putnicima koji su nas odlučili posjetiti ove godine, unatoč trenutnim okolnostima. Da bi se omogućilo „novo normalno“, pripremili smo potrebne sigurnosne protokole i mjere kako bi boravak turista u našoj zemlji učinili što ugodnijim i kako bi zaštitili zdravlje svih turista. Iskreno vjerujemo da će usklađivanje s globalnim protokolima WTTC-a biti sljedeći važan korak u osiguranju i stabilizaciji ne samo tekuće sezone, već će predstavljati i važan korak za održiv i pametan budući razvoj ovog vrlo važnog gospodarskog sektora – izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Kao dio protokola o sigurnim putovanjima, ove međunarodne mjere pružaju dosljednost i smjernice pružateljima usluga u turizmu i turistima u novom pristupu zdravlju, higijeni, održavanju socijalne distance i ostalom u „novim normalnim“ okolnostima pandemije COVID-19. Protokoli su dizajnirani na temelju iskustva članova WTTC-a u suočavanju s pandemijom COVID-19 i na temelju smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Uz Hrvatsku, u Europi su WTTC-ovu oznaku sigurnosti dobili još i Portugal, Španjolska, Slovenija, Bugarska, Crna Gora, Ukrajina i Turska, a u svijetu je posjeduju još 22 države te brojni gradovi i regije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije