Povezite se

Vijesti

Nevjerovatno: Dok u privatnom sektoru pljušte otkazi, Narodne novine dijele uskrsnice

Objavljeno

-

Predsjednik Uprave NN Zlatko Hodak/Izvor: Nacionalno

Državnu tvrtku Narodne novine ni nadolazeća ekonomska katastrofa nije navela na odustajanje od isplate uskrsnice svojim radnicima. Svaki radnik Narodnih novina dobit će uskrsnicu u vrijednosti od 600 kuna u vidu Konzumovog bona.

Iako su mnogi očekivali da će državne kompanije barem pokušati odglumiti solidarnost sa stotinama radnika u privatnom sektoru koji ovih dana dobivaju otkaze, oni su učinili upravo suprotno – odlučili dijeliti uskrsnice.

U Narodnim novinama kažu da je to “nagrada za pozitivne rezultate”

U odgovoru na upit Indexa iz Narodnih novina kažu da su se na to odlučili kako bi nagradili svoje zaposlenike za “pozitivne poslovne rezultate ostvarene u proteklom razdoblju” i kako bi im pomogli u nabavi potrepština.

“Temeljem Članka 80. Kolektivnog ugovora za zaposlene u Narodnim novinama d.d. sklopljenog između Narodnih novina d.d. kao poslodavca, te Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, Sindikalna podružnica Narodne novine Zagreb, poslodavac može donijeti odluku o isplati dara u naravi radnicima. Dar u naravi isplaćuje se radnicima u stvarima ili uslugama. Poslodavac je dužan donijeti odluku o isplati dara u naravi u iznosu koji ne podliježe oporezivanju, ako se to ne protivi politici Vlade Republike Hrvatske.

U skladu sa člankom 22., stavak 7. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20) koji je na snazi i u primjeni od 03. siječnja 2020. godine, maksimalan iznos neoporezivog dara u naravi iznosi 600,00 HRK. Uprava društva Narodne novine d.d. odlučila je dana 20. ožujka 2020. godine u povodu predstojećih Uskrsnih blagdana svim svojim zaposlenicima isplatiti dar u naravi u vidu poklon bona Konzuma protuvrijednosti 600,00 HRK.

Navedenim darom u naravi Narodne novine d.d žele svim svojim zaposlenicima, koji u otežanim uvjetima rada i poslovanja uzrokovanih epidemijom COVID-19 svakoga dana obavljaju poslovne aktivnosti na najvišoj profesionalnoj razini, pružiti jednokratnu nagradu za pozitivne poslovne rezultate ostvarene u proteklom razdoblju. Ujedno, u trenucima u kojima se nalazimo, ovom socijalnom mjerom želimo pomoći svim našim zaposlenicima u osiguravanju najnužnijih prehrambenih i higijenskih potrepština. Uprava Narodnih novina sve poslovne odluke donosi sukladno zakonima, pritom vodeći brigu o održivosti i funkcioniranju cjelokupnog sustava te osiguravanju nesmetanog poslovanja”, stoji u odgovoru Narodnih novina.

Prihodi su im u padu, a prosječna plaća 6900 kuna

Prihodi Narodnih novina posljednjih nekoliko godina su u padu, 2018. godine iznosili su 290 milijuna kuna. Iste godine imali su dobit od skromnih osam milijuna kuna, no 2017. napravili su gubitak od 46 milijuna kuna, dok je 2016. minus iznosio 79 milijuna kuna.

Zapošljavaju oko 450 ljudi čija prosječna neto plaća iznosi 6900 kuna.

Nacionano/N1.

Vijesti

Božinović: Nadolazeći Uskršnji blagdani nisu vrijeme za putovanje i opuštanje

Published

on

Ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović poručio je u srijedu da nadolazeći uskršnji blagdani nisu vrijeme za putovanje i opuštanje.

”Svi koji planiraju kratko doći u Hrvatsku tijekom uskršnjih blagdana, molio bih da to ne učine – zbog sebe i onih koje bi htjeli vidjeti, ali i zbog toga što nije izvjesno hoće li se i pod kojim režimom moći vratiti u zemlje iz kojih bi došli. Ovo nije vrijeme za putovanje i opuštanje”, kazao je.

Božinović je dodao da su mjere vezane za tržnice donijete kako bi se “omogućila nabava svježih hrvatskih proizvoda, a hrvatskoj poljoprivredi da te proizvode proda”, ali da te mjere ne treba kompromitirati.

”Ulazimo u nekoliko kritičnih tjedana. Ostanimo doma”, poručio je.       

Ucitavanje vijesti

Politika

Vlada: 43 milijuna kuna za pomoć na suzbijanju epidemije koronavirusa u BiH

Published

on

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas

Za poticaj zdravstva na suzbijanju epidemije virusa Covid-19 u BiH hrvatska je Vlada u državnom proračunu osigurala financijsku pomoć u ukupnom iznosu od 43 milijuna kuna.

Vlada je u četvrtak na sjednici donijela odluku kojom je novac osiguran na razdjelu Ministarstva zdravstva (40 milijuna kuna) te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (3 milijuna kuna).

Novac će biti doznačen za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

Ministar zdravstva Vili Beroš objasnio je kako je taj novac osiguran u proračunu temeljem ustavne odrednice prema kojoj Hrvatska štiti i promiče prava i interese svojih državljana koji žive i borave u inozemstvu, odnosno jamči osobitu skrb i zaštitu dijelovima hrvatskoga naroda izvan RH.

Nakon sjednice Vlade, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas izjavio je novinarima kako je riječ o dobroj odluci, jer njome pomažemo i Hrvatima u Hrvatskoj u obrani od epidemije.

“Hrvati žive duž granice od tisuću kilometara koju imamo s BiH i pomažući njima pomažemo ustvari sebi. Mi smo, kako uvijek govorimo, jedan nedjeljiv narod i u ovom trenutku zajedno s ustanovama koje su nam iskazale svoje potrebe, sukladno situaciji na terenu, a prije svega sukladno mogućnosti koje one imaju, mi smo odlučili pomoći”, rekao je.

Mislim da je to upravo ona solidarnost koja mora biti na djelu, tim više što govorimo o hrvatskom narodu bez obzira gdje on živi, dodao je Milas.

Ucitavanje vijesti

Politika

Škoro: Pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu je među ključnim ciljevima

Published

on

Miroslav Škoro/Ilustracija

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro poručio je u četvrtak kako je pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu jedan od ključnih ciljeva Domovinskog pokreta u budućem razdoblju.

“Upravo sad, kad smo pokazali da smo snažni kao narod, izronila je skoro zaboravljena tema – Imunološki zavod u Zagrebu”, napisao je Škoro na svojoj Facebook stranici te ustvrdio da od 1994. do danas vlasti pokušavaju izbrisati taj Zavod iz kolektivnog sjećanja.

Podsjetio je da je Imunološki zavod prije 1994. proizvodio više vrsta cjepiva i krvnih pripravaka, među najboljima u svijetu.

Cjepiva je, dodao je, prodavao velikim, mnogoljudnim zemljama poput Rusije i Indije, na Bliskom istoku, ali i Švicarskoj gdje je držao i 100 posto tržišta za neka cjepiva.

“Ovih dana struka je ukazala da bismo, da imamo Imunološki, mogli uzimati plazmu od naših pacijenata koji su preboljeli koronavirus, izdvajati protutijela koja je organizam stvorio tijekom bolesti te ih koristiti u liječenju”, napisao je Škoro i istaknuo da je ponovno pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu jedan od ključnih ciljeva Domovinskog pokreta. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije