Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović gostovala je u Točki na tjedan na N1 televiziji.  Upitana je zašto je najavila da će pomilovati Huanita Luksetića, čak i prije nego što je on zatražio pomilovanje.

– Imali smo upite medija, međutim isto tako imala sam potrebu reagirati i kao predsjednica i kao žena i kao majka. U ovom slučaju vidim da se javnost ujedinila oko cijelog tog slučaja i kako smo dobili pitanja hoću li pomilovati gospodina Luksetića, naravno, morali smo objasniti i proces pomilovanja – kazala je.

Na tvrdnju da je time ‘lupila’ popriličnu pljusku hrvatskom pravosuđu, kazala je: ‘Nikad ne komentiram odluke pravosuđa niti presude, pa neću ni ovoga puta’.

– Mogu samo reći da institut pomilovanja upravo postoji zato, kao jedan institut, neću reći milosti, nego možda ispravljanja nekih situacija, jer držim da u ovom slučaju doista zdravstveno stanje gospodina Luksetića je od nemjerljive važnosti u cijelom slučaju, da moramo voditi računa o tome. Kao što ste vidjeli, u posljednjih nekoliko godina vrlo sam šturo koristila taj institut pomilovanja, mislim da se njega ne smije bagatelizirati i sad sam ga odlučila iskoristiti jer držim da je ovo upravo jedan ogledan slučaj kako treba koristiti pomilovanje – kazala je predsjednica.

Iako je činjenica da je čovjek ovdje presuđen za posjedovanje droge za preprodaju, predsjednica je kazala da neće komentirati odluke suda ni kako su došli do tog zaključka.

– Ponavljam, prije svega, meni je važno zdravstveno stanje gospodina Luksetića. Isto tako, moram javiti da mi se u međuvremenu jako puno osoba koje boluju od iste bolesti javilo iz drugih država i reklo da koriste marihuanu kako bi uspjeli koliko toliko imati normalan život – kazala je predsjednica.

Predsjednica smatra kako je Hrvatskoj potrebna daljnja reforma pravosuđa.

– Mislim da to pokazuje i činjenica koliko dugo je trajao ovaj proces. Mi smo jedna od država u Europi koja ima gotovo najveći broj sudaca po glavi stanovnika, a sudski procesi traju jako dugo, pogotovo na trgovačkim sudovima i imamo gotovo najveći broj zaostalih predmeta po glavi stanovnika, isto tako. Dakle, ako možemo išta naučiti iz cijelog ovog slučaja, jest da trebamo doista žustro nastaviti s reformom pravosuđa, s borbom protiv korupcije, a rekla bih i na ujednačavanju kriterija, što se postiže daljnjom edukacijom i informiranjem svih sudaca, savjetovanjima i slično – kazala je.

‘Institut pomilovanja je iznad pravnih činjenica’

Još nije pročitala presudu za Huanita, ali će to učiniti ovih dana.

– Ja sam uvjerena da u ovom slučaju nije riječ o preprodaji. Kad je riječ o institutu pomilovanja, on ide preko Ministarstva pravosuđa, koje daje svoje mišljenje, međutim na predsjedniku, odnosno predsjednici države je da donese svoju ljudsku prosudbu, svoju moralnu i etičku prosudbu i da odluči u tom trenutku. Dakle, u konačnici gledajući, institut pomilovanja je zapravo iznad tih pravnih činjenica, kojima su se vodili suci ili bilo tko drugi u ovom procesu – smatra Kolinda Grabar Kitarović.

Napominje kako ovo apsolutno nije populistički potez, te da ovime nije otvorila kampanju, kako neki smatraju.

– Ovaj sam postupak pratila dosta dugo, međutim, nisam mogla reagirati sve dok presuda nije postala pravomoćna. Iako Vijeće za pomilovanja daje sugestije, tu u ovom slučaju nije potrebno. Ja sam odlučila – kazala je.

Drugi mandat? ‘Razgovarala sam s premijerom’

Na pitanje kada će objaviti hoće li ići po drugi mandat, predsjednika je kazala: ‘Kad za to dođe vrijeme’. 

– Držim da nije sazrelo vrijeme da se objavljuje ili ne objavljuje kandidatura. Ovaj moj mandat, dakle protekle četiri godine, bile su obilježene tri različite vlade i tri različite predizborne kampanje. Mislim da smo previše vremena izgubili u predizbornim kampanjama. One su uvijek neplodno vrijeme za državu, a u tim kampanjama, to je do određene razine i mene sputavalo u svojem djelovanju, obzirom da sam htjela apsolutno ostati nepristrana i brinuti o procesu konsolidacije vlasti u Hrvatskoj. I zbog toga držim da ne treba prerano krenuti u bilo kakvu kampanju. Uostalom, to je ono što hrvatski državljani očekuju od nas, da se posvetimo njihovim egzistencijalnim problemima i da ih rješavamo, a ne da brinemo o svojim nekakvim budućim političkim ili bilo kojim drugim funkcijama. Ali ono što vam mogu sa sigurnošću reći, što se pojavilo u medijskom prostoru, da kalkuliram nekakvom međunarodnom karijerom ili nekakvom kandidaturom, ne, to u ovom trenutku apsolutno nije u pitanju. U potpunosti se usredotočujem na ovu važnu dužnost koju obnašam – kaže predsjednica.

Iako javno nije objavila kandidaturu, predsjednica je potvrdila da je o tome razgovarala s premijerom, odnosno predsjednikom HDZ-a, no nije se izjasnila hoće li, u slučaju kandidature, tražiti potporu HDZ-a.

– Pa na vrijeme ću sve objaviti – kazala je.

O Radeljiću: Žao mi je što je odlučio otići na takav način

Dotakla se i slučaja smjene savjetnika Mate Radeljića.

– Kao što sam to već rekla, žao mi je da je gospodin Radeljić odlučio otići na način na koji je otišao. Doista, svi savjetnici koji su otišli dosad iz Ureda, otišli su na neke druge funkcije ili privatni posao i slično. Ja sam osoba koja ne voli sukobe i ukoliko mogu kome u životu pomoći, uvijek ću mu pomoći. U cijelom ovome procesu nisam nikome okrenula leđa niti sam se ikoga odrekla, nijednog jedinog hrvatskog državljanina, ostajem predsjednica svih građana Hrvatske. Ako mislite, dakle, na konzervativno biračko tijelo, mislim da ti ljudi, da ljudi konzervativne provenijencije mogu sasvim dobro prosuditi moje poteze, moje djelovanje koje ostaje kako jest bilo do sada moja orijentacija i da nije bilo potrebe da to tumači bilo koji savjetnik ili da se povezuje s bilo kojim savjetnikom. Uostalom, predsjednik odnosno predsjednica Republike, je taj koji imenuje svoje savjetnike i koji ih razrješuje, nisu potrebno niti saborsko odobrenje niti bilo čije drugo odobrenje. Oni jesu dužnosnici, ali to je svakako odluka predsjednika, odnosno predsjednice, i moje se odluke temelje na politici koju zastupam, na smjeru koji želim zauzeti i na činjenici da svako novo vrijeme traži nove ljude, da traži neke promjene i u tom smislu ću nastupati ove godine, s nizom novih aktivnosti i projekata koji su usmjereni prije svega na rješavanje problema u hrvatskom društvu – kazala je.

Upitana je i je li provjerila sa SOA-om je li njihov agent SOA-e Mati Radeljiću prijetio smrću.

– To je pitanje isto tako riješeno. Kao što ste vidjeli, saborski odbor je donio svoju odluku, odnosno mišljenje, da nije bilo nikakvog prekoračenja ovlasti. Isto tako, i Ured za nacionalnu sigurnost je proveo nadzor. Vjerujem da toga nije bilo, odnosno, naravno da smo o tome razgovarali, a naravno, svatko ako osjeća da mu netko prijeti, onda to treba prije svega prijaviti pravosudnim organima. U ovom slučaju, obzirom da je za imenovanje i razrješenje savjetnika u Uredu predsjednice de facto dovoljan samo jedan potpis, doista je uopće nepotrebno razmatrati zašto bi se u to uključivala bilo koja treća strana. – kazala je predsjednica.

Novinarka je ustvrdila da bi joj Bruna Esih mogla biti protukandidat na izborima, pa je upitala predsjednicu boji li se da će joj ona otkinuti taj mali, ali zapravo značajan i relevantan broj desnih birača.

– Ponavljam, nisam istaknula kandidaturu, dakle, predsjednica sam Republike Hrvatske, koja se i dalje usredotočuje na posao koji radim i nemam potrebu uopće u ovom trenutku razmjenjivati mišljenja s bilo kim od potencijalnih kandidata. Pričekajmo predizbornu kampanju, pa ćemo vidjeti tko će biti kandidati – kazala je.

‘Moja je zadaća biti i korektiv stanja’

Dotakla se i ‘optužbi’ da je zapravo sklopila pakt s premijerom Plenkovićem, da se okrenula, te da s njim ‘plovi’ u istom smjeru, smjeru Bruxellesa. 

– Prije svega postavljam pitanje, što mislite, pod kime mislite da je to ta hrvatska desnica? Je li riječ o ljudima domoljubne orijentacije, kojih ima i na lijevoj strani političkog spektra, naravno, ne može se to pripisivati nijednoj strani političkog spektra, ljudi konzervativnog usmjerenja i tako dalje. Mislim da se u Hrvatskoj ta podjela na ljevicu i desnicu previše bagatelizira i previše radi po nekakvim kriterijima koji nisu, koji ne postoje u modernim društvima kakvo Hrvatska želi biti, moderno europsko društvo. Nisam sklopila pakt ni sa kime, i dalje ću upozoravati na probleme koji postoje u društvu. Moja je zadaća biti i korektiv stanja. Dakle, ne mogu razmišljati niti o svojoj budućoj karijeri niti o nekakvom rejtingu, već isključivo o dobrobiti svih hrvatskih državljana, bez obzira kakvi bili moji osobni stavovi i provenijencija, a sebe držim modernom konzervativkom, ja moram biti predsjednica svih građana, dakle i onih koji su drukčije orijentacije, pomirivati sva ta stajališta i predsjednik si zapravo ne može dopustiti luksuz da bude na ovoj ili onoj strani političkog spektra kao takav, već da isključivo štiti hrvatske državne interese i interese svih hrvatskih državljana – kazala je predsjednica.

Kazala je kako nikada nije komentirala pojedine novinare, pa neće ni sada.

– Ja vjerujem da hrvatska javnost prepoznaje sve ono što radim i da će u tom smislu postupiti svi hrvatski državljani kad budu prosuđivali ono što sam učinila, bez obzira na sljedeće izbore i nemojmo podcjenjivati ljude, nemojmo podcjenjivati njihovu sposobnost razlučivanja i samostalnog odlučivanja. Mislim da nikome ne treba nikakav poseban vodič, da bi mu rekao kako treba ocijeniti rad bilo kojega od nas- smatra predsjednica.

Nastavit ću upozoravati na problematiku koja postoji u društvu

Dotakla se svojih ranijih oštrih poruka Vladi.

– Pa demografska situacija, kao i gospodarska situacija uostalom danas nisu rezultat rada jedne vlade i to sam ponovila nebrojeno puta. Čak i u govorima koji su se tako interpretirali, kao napad na Vladu, ponovila sam nekoliko puta da je riječ o mojem sagledavanju stanja u zadnjih 20 ili 25 godina. Naravno da preko noći i u roku od godinu, pa ćak i dvije, ne možete ispraviti kriva razmišljanja ili politike iz prethodnih desetljeća. Dakle, nastavit ću i dalje, nastavit ću upozoravati na problematiku koja postoji u društvu. Naravno, na demografiju sam upozorila kao na problem svih problema i u smislu demografije Hrvatska se nalazila i još uvijek se nalazi u izvanrednom stanju, koje zahtijeva izvanredne mjere. Međutim, svaka kritika je besplodna i nema smisla ukoliko je to samo kritika sama po sebi i zato sam se prihvatila posla i za svaku onu kritiku koju sam uputila sam i napravila program mjera. Primjerice, demografija, za koju držim da je izrazito kvalitetan projekt, kako sagledavanja trenutnog stanja, projekcija kretanja stanja u demografiji ukoliko ne poduzmemo odlučne i odgovarajuće mjere i prijedlog vrlo konkretnih mjera. Nakon toga smo održali sjednicu s Vladinim Vijećem za demografiju i složili smo se u niz činjenica i čimbenika. U ovom trenutku postoje naznake da se demografski val polako usporava, dakle, odlazak iz Hrvatske – kazala je.

Moramo stvoriti uvjete da se ljudi vrate u Hrvatsku

Smatra da je sada na njima da konsolidiraju tu situaciju i da se radi na tome da se ljudi počnu vraćati.

– U konačnici, moram istaknuti, mobilnost je dobra i dobro je da ljudi odu i studirati i raditi negdje vani, međutim, mi moramo stvoriti uvjete u Hrvatskoj kakvi su slični ili jednaki uvjetima kakvi su u državama u koje nam ljudi odlaze, kako bi se oni jednog dana vratili, obogaćeni iskustvom. A to da više nema tko odlaziti, više nemojte molim vas, podcjenjujemo četiri milijuna ljudi koji su ostali u zemlji iz raznih razloga. Bilo što su se odlučili boriti ovdje, vole svoju zemlju, žele ostati ovdje ili iz nekih drugih razloga. Neki se polako i vraćaju – rekla je predsjednica.

– Nije točno da nema tko otići, uvijek, nažalost, ima tko otići. Da sam manje kritična, nisam. I dalje inzistiram na tome, u svakoj županiji, u svakom kraju u koji odlazim, govorim o demografiji i o demografskim kretanjima. Slažem se s vama, posebno su rubni dijelovi, granični dijelovi Hrvatske, što je uvjetovano i oblikom Hrvatske kao države, prilično podložni depopulaciji. Depopulacija se događa iz više razloga. Jedan od razloga svakako su ekonomske prirode. Dakle, ljudi traže bolji život negdje drugdje, traže veće plaće i puno mi je njih na terenu reklo: “Predsjednice, kad bi imali samo tisuću kuna veću plaću, ostali bismo ovdje, ne bismo uopće razmišljali o odlasku.” Zatim vam je isto pitanje mirovina, gdje u nekim europskim zemljama nakon pet godina stječete mirovinu, koja će definitivno biti veća nego što će to uživati, nažalost, hrvatski državljani, ukoliko se nešto ne učini po pitanju mirovinske reforme i to je njihovo pravo, apsolutno, to im se ne može zanijekati; ljudi koji odlaze na školovanje. Međutim, ono što me brine, uz ove gospodarske čimbenike, za koje držim da treba rješavati snažnom poreznom reformom, jer ova porezna reforma, koja je dosad odrađena i koju ja apsolutno pozdravljam, pokazala je da se može oživjeti gospodarstvo i da je to jedini način da se otvaraju nova radna mjesta dodane vrijednosti, dakle bolje plaćena mjesta, da nam ljudi ostaju. Postoji niz drugih razloga. Više sam puta istaknula klimu u društvu, koja je prilično negativna, negativistička, koja je pesimistična i gdje, zapravo, i ono za što ste me i vi novinari kritizirali da sam rekla da živimo iz afere u aferu – navela je predsjednica.

‘Problem je sveprisutni nepotizam u hrvatskom društvu i potreba da imate nekakvu vezu’

Na pitanje tko je odgovoran za takvu klimu, kazala je da je na terenu nitko nije pitao ni za jednu od afera o kojima se govorilo. 

–  Štoviše, ljudi su govorili pa dajte malo poradite više na tom zajedništvu, dajte da se prestanu svađati ljudi u Saboru, idemo nešto napraviti za državu. I naravno pitanja koja su mi postavljali ljudi kao problem, jesu pitanja egzistencijalne prirode, od zaposlenja do prometne povezanosti, do cijene pokaznih karata i slično i morali bismo se više usredotočiti na to, kao i na pozitivne primjere, kojih ima jako puno. Vjerujte mi, jako puno ljudi se u ovoj državi bori za egzistenciju, unatoč i birokratskim preprekama, unatoč i mentalitetu, koji moramo mijenjati, odlučuje ostati ovdje, odlučuju ući u vode poduzetništva i moramo im to olakšati. Sljedeći problem koji tjera mlade na odlazak i priječi povratak mladih ljudi, s kojima redovito razgovaram u državama kao što su Kanada ili Australija, jest nažalost sveprisutni nepotizam u hrvatskom društvu i potreba da imate nekakvu vezu. Mladi osjećaju da ukoliko se kandidiraju za neko mjesto na nekom fakultetu i slično, ukoliko se žele vratiti, da neće biti ocjenjivani prema vlastitim sposobnostima i prema onome što su postigli, već da za to mjesto već postoji netko tko je predodređen nekakvim stranačkim, obiteljskim ili drugim vezama. I to je jedna od društvenih pojava na kojima stvarno moramo puno žešće poraditi – navela je predsjednica.

Investitorima je problem nepredvidljivost u Hrvatskoj

Navela je kako smo za to odgovorni svi.

– To je nasljeđe, rekla bih, još austrougarskog sustava pa onda dalje. Mislim da se nismo dovoljno snažno borili protiv takvih pojavnosti. Nemojmo korupciju tražiti samo u visokoj politici, ima je, nažalost, na puno razina u Hrvatskoj i mislim da svi možemo tome pridonijeti tako što upozoravamo na probleme, na problematiku koja se odvija oko nas i stvarno da o tome raspravljamo. Ali isto tako isticati i te pozitivne primjere. Recimo, gospodin Rimac. Bili smo kod njega, širi taj svoj kampus, vjerujem da će uskoro otvoriti novi kampus svoje tvrtke, jedna iznimno moderna tvrtka, jedan od najvećih, ne samo hrvatskih, nego i svjetskih inovatora, uza sve ove probleme koje ima, on se s njima nosi, suočava. Dolaze ljudi, kako mi je rekao iz 58 nacija svijeta, dakle, ne samo povratnici Hrvati, nego i ostali koji rade kod njega i treba nam više takvih tvrtki i država upravo, ne samo država, nego i lokalna i regionalna samouprava, svojim djelovanjem moraju poticati razvoj takvih tvrtki, da se prije svega izmiču te administrativne barijere koje postoje, ta dužina sudskih postupaka koje imamo, a korupcija, čak mi kažu strani investitori, nije toliko niti problem njima, koliko je nepredvidljivost u Hrvatskoj. Dakle, prečesto mijenjamo ili najavljujemo promjene zakona i poreza, dok se oni snizuju, sve je to dobro. Mislim da moramo ići u tom pravcu rasterećenja rada, dakle, veće plaće za zaposlenika, manja cijena za poslodavca, i to je po meni jedna od temeljnih reformi kojima se može i mora početi rješavanje i demografske problematike – kazala je.

Moramo obrazovati ljude za tržište rada

Navela je da hrvatsko školstvo nije usklađeno s tržištem rada.

– Moramo nastaviti s reformom i prilagođavati školstvo i to ne trenutno sadašnjem profilu tvrtki koje imamo i potrebama tržišta rada, već s pogledom u budućnost kreirati određeni broj u strukovnim školama, prije svega, iznimno nam je potrebno strukovno obrazovanje, koje stavlja puno veći naglasak na praksu i na rad, kako bi ljudi, ti mladi ljudi kad izađu iz škole, mogli odmah početi raditi. A s druge strane, potrebno nam je cjeloživotno obrazovanje i potrebno nam je puno više staviti pozornosti, što rade neke jedinice lokalne samouprave kad daju stipendije, na deficitarna zanimanja. Dakle, ne možete vi sad, ukoliko vam treba određeni broj varioca, bilo koga s burze rada dobiti da bude varioc, nego ga morate preeducirati, kako bi se mogao baviti tim poslom. Dakle, nije problem broj ljudi koji su na burzi, nego to što nismo dovoljno školovali, odnosno obrazovali radne snage u tim pojedinim zanimanjima i zbog toga mislim da je bitno i ohrabruje me što vidim na terenu kod mnogih škola i visokih učilišta, da su počeli razgovarati s gospodarskim sektorom i da broj zanimanja ne određuju temeljem toga koliko imaju profesora, već temeljem toga koliko pretpostavljaju da će na tržištu rada biti potreban broj ljudi. I to je jedini način da obrazujemo ljude za tržište rada, a ne za odlazak iz države ili za burzu rada – rekla je Kolinda Grabar Kitarović.

Stranačka pretrčavanja: Birači u konačnici presude i odluče

Dotakla se i stranačkih ‘pretrčavanja’.

– To je postalo goruće pitanje i o tome sam dosta razmišljala. Tu imate tri elementa, jedan je naravno pravne pretpostavke, koje definiraju da zapravo mandat pripada zastupniku, a ne stranci koja ga je stavila na izbornu listu. Drugo je pitanje klupske ili stranačke stege i treće je pitanje neke osobne odgovornosti. Naravno, pravo je svakoga da na bilo koji legalan i legitiman način pokuša doći do većine i prelasci iz jedne stranke u drugu ili iz jednog kluba u drugi nisu problematični sve dok tu nije involvirana nekava ucjena ili korupcija ili potplaćivanje. Dakle, to je za institucije države da istraže. Ali isto tako postoji i odgovornost ljudi koji su izabrani prema biračima. Dakle, ako su ih oni izabrali za neku političku opciju, je li to prijevara birača ukoliko prijeđu u neki drugi krug – navodi predsjednica.

Upitana je i je li onda prijevara HNS-ov prelazak iz tabora oporbe u tabor vladajućih?

– Ne znam, ne mogu procjenjivati. Gledajte, svatko je drukčiji i ne možete ni sve birače HNS-a stavljati, ukalupljivati u jedan koš, kao ni sve birače HDZ-a, ali oni će to pokazati na sljedećim, kako unutarstranačkim, tako i lokalnim, parlamentarnim ili bilo kojim drugim izborima. Dakle, u konačnici su građani ti koji će presuditi, ja ih pozivam da to učine, jer njihovo je demokratsko pravo pokazati što misle o tome i jesu li takvi prebjezi legalni ili nisu. Iako, moram reći, u državama primjerice kao što je Kanada, gdje postoji pozicija, odnosno vlada i oporba koje su na suprotstavljenim dijelovima parlamenta, uopće nije neuobičajeno da osoba doista fizički prijeđe s jedne strane na drugu. Međutim, tu uvijek postoje nekakvi razlozi, koji moraju biti, po meni, od općeg dobra, a ne zbog vlastite karijere ili zbog održavanje u političkoj sferi ili u političkom životu, jer prije ili kasnije to dođe na naplatu. Kao što sam rekla, birači u konačnici presude i odluče – navodi Kolinda Grabar Kitarović.

Propala nabavka F-16: Amerikanci su bili jasni otpočetka

Tu je i neizbježna tema o propaloj nabavci izraelskih aviona F-16 Barak. 

– Ne mogu reći da sam ljuta, ali mi je krivo da je propalo, jer držim da nemamo vremena. To je odluka koja se odgađala petnaest godina i zapravo cijele ove afere ne bi ni bilo, da netko nije pokušao riješiti ovo pitanje i donijeti odluku. I to je ono što me pomalo, neću reći straši, ali zabrinjava u hrvatskom društvu i u hrvatskoj politici, ta sporost u donošenju odluka, spori mehanizmi u donošenju odluka. I u konačnici, ovakve poruke kakve šaljemo kad se jednom odluka donese, da je zapravo najbolje zakopati glavu u pijesak i ništa ne raditi, jer onda vas nitko ne može optužiti za ništa. Mislim, je li to ispravan način djelovanja? Po meni to baš i nije neko junaštvo – kazala je.

Dodala je kako to nije blamaža za Hrvatsku, jer u konačnici Hrvatska je dobila kongresno odobrenje, međutim, zrakoplovi kakvi su dogovoreni s državom Izrael, u konačnici kongresno odobrenje nije tome odgovaralo.

– Kako je Izrael preuzeo odgovornost da ishodi tu dozvolu za transfer naoružanja, odnosno opreme, tu doista, vjerujte mi, nije bilo i u svemu tome smo vodili računa upravo o tome da se ne naruše odnosi niti s SAD-om niti s Izraelom. Niti ja osobno niti ovaj Ured nismo sudjelovali u tom postupku tehničkog ocjenjivanja i odabira ponuda, jednostavno jer zato nemam niti znanja niti bih takvo nešto preuzela. To je prepušteno stručnom povjerenstvu koje je osnovano i stručno povjerenstvo je analiziralo četiri ponude koje smo dobili od četiri države i predložilo je izraelsku ponudu, što je Vijeće za obranu prihvatilo. Na tom Vijeću za obranu još sam tada upozorila da je riječ o strateškoj odluci koja određuje ne samo budućnost hrvatskog borbenog zrakoplovstva, već i koja ima i posljedice ne samo po proračun Republike Hrvatske, već naravno i na strateško pozicioniranje i držala sam da bi bilo dobro zbog razloga transparentnosti da se objave sve četiri ponude, jednostavno da javnost vidi temeljem čega je donešena ta odluka. Međutim, rečeno je da je riječ o poslovnoj tajni te ponude i to nije objavljeno. Vidim da je SDP najavio interpelaciju o radu Vlade i ministra Krstičevića po tom pitanju i rekla bih, mislim žao mi je da je riječ o interpelaciji, mislim da to nije potrebno, ali drago mi je da će biti saborska rasprava, jer držim da hrvatskoj javnosti treba dati odgovore na ona pitanja koja se postavljaju i da treba raščistiti bilo kakve nedoumice – kazala je predsjednica.

Kazala je da ona nije komunicirala na toj razini mailovima.

– Razgovarala sam, naravno, s veleposlanikom Kohorstom, s kojim i dalje nastojim razgovarati i razgovarala sam s ministrom obrane Mattisom i podtajnicom koja je tada bila zadužena za zrakoplovstvo u ministarstvu obrane, Heidi Grant. Kad mi oni nisu nikada dali do znanja da postoje bilo kakvi problemi, štoviše govorili su da podržavaju taj naš izbor, jer moram vam reći da sam razgovarala i s Amerikancima i rekla da to nije nikakva osobna odluka i da ne želimo da se bilo kom išta zamjeri, ovo je odluka nastala temeljem ponude koju smo dobili, i naravno, svi sugovornici su rekli da podržavaju našu odluku i da će učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se ona realizirala. Gospođa Heidi Grant mi je u jednom trenutku rekla da sa svoje strane provjerava kako za Hrvatsku ne bi s te strane bilo bilo kakvih dodatnih troškova. Ova korespondencija koja je objavljena, prvi puta je vidim, kao što sam rekla, nisam na toj razini komunicirala, međutim, u svakom poslu vam postoji mogućnost nastajanja problema. Pitala sam veleposlanika Kohorsta vrlo izravno, kad smo se susreli, ima tome možda dva tjedna, postoji li taj non paper, o kojem se govori u hrvatskoj javnosti, a koji ukazuje na probleme s izraelskom ponudom. Veleposlanik mi je doslovno rekao da se zapravo upute tehničke od SAD-a, s pitanjima koja treba postaviti, ne samo u okviru izraelske ponude, već i grčke ponude, pa i same američke ponude, koja se odnosila na nove F-16 blok 70 – 72, dakle na sva ta pitanja koja treba razmotriti i na hodogram, da se to reinterpretira, odnosno interpretira kao non paper koji ukazuje na problematiku – kazala je.

Na pitanje da ipak postoji taj non paper, ustvrdila je da ne postoji.

– Postoji takozvani white paper, u kojem se nalaze ta pitanja koja treba postaviti kad je riječ o transferu F-16 iz bilo koje od te tri države i moram reći da su u cijelom procesu Amerikanci, američko veleposlanstvo ovdje, bili vrlo kooperativni i kad kažu da su otpočetka bili jasni koji su uvjeti potrebni, da, to je točno, međutim nitko nije mogao predvidjeti da će u konačnici nastati ovi problemi koji su nastali između Izraela i SAD-a. Na to mi nismo mogli utjecati niti smo na to ulazili, međutim, ono što je bilo vrlo jasno od samog početka da ne dolazi u obzir da će Hrvatska kupiti bilo kakve zrakoplove koji nisu dogovoreni u samom početku, što znači NATO kompatibilne zrakoplove, sa svim onim elementima koje je ta ponuda sadržavala. I nadam se da će se to doista raščistiti u Hrvatskom saboru, jer ono što me doista zabrinjava, ono o čemu isto tako treba porazgovarati jest trenutno stanje hrvatskog borbenog zrakoplovstva – kazala je.

– Ja bih isto voljela da mi možemo kupiti nove F-16 blok 70 – 72, jer MiG-ovi 21, bez obzira u kakvom su stanju trenutno, a ono što je nažalost dogovoreno remontom iz 2013. nije ni izbliza ispoštivano, bojim se da oni neće letjeti do 2024., dakle, mi ćemo u međuvremenu morati premostiti to razdoblje – kaže predsjendica.

– Nadam se da ne, nadam se da ćemo naći načina kako ove MiG-ove dok ne dođu novi zrakoplovi, kakvi god oni bili, novi ili rabljeni. Naravno, nov je uvijek najbolji. U tom trenutku, kako je Hrvatska postavila zahtjev 12 zrakoplova, a to je opet donijelo tu odluku stručno povjerenstvo u koju se ja nisam miješala. Cijena tih zrakoplova bila je tolika da jednostavno morate balansirati, s jedne strane moramo zaštititi Hrvatsku, nije to samo hrvatsko nebo, već i o zemlju i o hrvatskom moru i slično. S druge strane, vi morate voditi računa, koliko imamo problema na terenu. Hrvatska nije socijalna država, kao što se to voli reći, nažalost. Kod nas još jako puno ljudi živi na rubu siromaštva. Imamo umirovljenike koji su u Europskoj uniji na dnu te ljestvice, najviše u opasnosti od siromaštva. Mladima isto tako ne dajemo dovoljno, neću reći socijalne pomoći, ali tih nekakvih socijalnih davanja, kojima bi omogućili njihovo školovanje, besplatne udžbenike, besplatan odlazak u školu, prijevoz, besplatne vrtiće i sve ono što nam je potrebno kako bismo pomogli ljudima u Hrvatskoj da doista steknu uvjete za dostojanstven život. Znači, kad donosimo neku odluku, ne možemo je promatrati u izoliranosti. Moramo voditi računa o svim tim nekakvim aspektima, dakle, što si možemo priuštiti. Je li to sad šest novih F-16, tu odluku treba donijeti stručno povjerenstvo, ja ću se složiti – smatra predsjednica.

Dodaje kako bi bilo dobro da se o tome postigne kakav – takav nacionalni konsenzus.

– Nadam se da će i ova rasprava u Saboru uroditi upravo time, jer oporba je vrlo nedvosmisleno podržavala činjenicu da nam treba novo borbeno zrakoplovstvo, protekle vlade nisu je donijele, ali tu odluku treba donijeti, nemamo više vremena za odgađanje, ali naravno ne treba ni srljati, treba sad vidjeti gdje smo pogriješili u cijelom ovom procesu i izbjeći bilo kakve nesuglasice ili pogreške, a mislim da je to jedno od pitanja koje zahtijeva nacionalni konsenzus i nadam se da će rasprava u Saboru biti lišena bilo kakvih prepucavanja ili bilo kakvih svađa i mislim da će biti riječi o jednom racionalnom razgovoru koji će postaviti pretpostavke zato da Hrvatska u konačnici donese informiranu odluku, koja neće biti problem dnevnopolitičkih rasprava, već jedno strateško pitanje, odnosno rješenje strateškog problema – kazala je predsjednica.

Afera fotomontaža: Osobno takve stvari ne bih objavljivala

Objava lažnih fotografija ministra Tolušića 

Upitana je i što je mislili kada je za lažne fotografije ministra Tolušića kazala da je to dno dna, što te fotografije postoje ili to što su zapravo objavljene?

– Pa zapravo i jedno i drugo. Ako je riječ o montiranim fotografijama, gledajte, kad je riječ o fotografiji, prije svega treba dokazati da je netko na njoj, a ne da se osoba mora braniti. Svatko je nevin dok mu se ne dokaže krivnja i takvo manipuliranje i stvaranje afere od toga, mislim ljudi su stvarno siti takvih stvari, stječe se dojam da živimo iz afere u aferu, dok nam ljudi grcaju u egzistencijalnim problemima. Ja jednostavno neću dopustiti, odbijam uopće komentirati tu cijelu situaciju, odbijam i gledati te fotografije. Neću dopustiti da se u Hrvatskoj razvija kultura straha, ucjena, nekakvih sumnjivih likova i interesnih obračuna na ovakav način. Pitanje na tim fotografijama, koje navodno postoje, jest da li je došlo do zloporabe narkotika. Dakle, to je legitimno pitanje, međutim, koliko sam čula, sam ministar je rekao da će vrlo rado odgovoriti na sva pitanja i da će se vrlo rado testirati na droge. A kad je riječ o takvim fotografijama, gledajte, privatni život je privatni život. Sve dok on ne utječe na javni život, sve dok on ne utječe na nečiju politiku, to je stvar osobe. Jednostavno ne želim da se, uza sve ove probleme koje imamo, još spuštamo na tu razinu da pokušamo na najprljaviji mogući način podmetnuti jedni drugima – kazala je.

Na pitanje je li to po njoj ugroza nacionalne sigurnosti, kazala je da sve ovisi o tome tko je te fotografije plasirao u javnost i s kojom namjerom.

– Sad ćete mi reći da govorim isto što i premijer Plenković, to je stvarno pitanje za službe i ljude koji se time bave. Dakle, sad kad je već to sve skupa izbilo kako je izbilo, treba utvrditi otkuda te fotografije i tko ih je i s kojom namjerom plasirao. Možda jest, ne bih isključila da je to dio nekakvog hibridnog djelovanja iz nekakve susjedne ili druge države, kojim se nastoji destabilizirati hrvatska Vlada, pa i sama Hrvatska u ovim procesima. A naravno, ne može se isključiti niti unutarstranačke obračune, niti nekakve obračune raznih kriminalnih klanova, ali onda je to opet pitanje za pravnu državu da riješi pitanje organiziranog kriminala i obračune na ovakav način. I u svemu tome, o čemu najviše razmišljam, jesu ministrova djeca, koja se moraju nositi u školi, među svojim kolegama. Ničija obitelj nije zaslužila biti žrtvom nečije političke funkcije – kazala je predsjednica.

Napomenula je kako ona osobno takve stvari ne bi objavljivala, jer ne želi da se stvara u Hrvatskoj takva klima straha i mogućnosti ucjenjivanja na takav jedan prljav način.

Na pitanje radi se zapravo o međustranačkim ili možda unutarstranačkim obračuni unutar HDZ-a, nije htjela špekulirati.

– Treba utvrditi o čemu je zapravo riječ, međutim, moram vam reći da jesam jedno vrijeme bila zadovoljna da smo se odmakli od takvih objeda, bez obzira tko ih producirao, bez obzira iz čijih interesa, imala sam dojam da smo sazrijevali kao društvo, da se doista možemo fokusirati na ono što je bitno, a to je zapravo rad svakoga od nas, radni učinci, sve ono što smo napravili, sva ono što smo ispunili, a ne pokušaj ocrnjivanja neke osobe. Nadam se da ćemo se odmaknuti od toga, ali evo u ovom trenutku, doista, kao što sam rekla, ne volim komentirati afere, ali prisiljena sam ih komentirati, jer neprestance dobivam o tome pitanja, iako bih ja doista puno radije razgovarala o egzistencijalnim problemima, o tome što možemo i moramo napraviti za hrvatske državljane, kako bismo unaprijedili život u Hrvatskoj. Dakle koji su sve to elementi, kako moje demografske politike, tako i onog što je učinilo gospodarsko vijeće, koje se našlo preko 36 puta u ove četiri godine, koje je dalo više od 30 preporuka, izdalo i svoj program, vijeće mladih, rekla sam da će moj mandat biti fokusiran na mlade, ove godine namjeravam se više fokusirati i na mlade, ali i na treću dob, na naše umirovljenike. Vidim koliko teško žive kad odlazim u razne dijelove Hrvatske, ali vidim isto tako koliko su puni nade da će se stvari promijeniti, a da bi se one promijenile, prije svega moramo refokusirati i javnu raspravu i energiju sviju nas na konkretno donošenje odluka i na rješavanje onih problema koji život znače ljudima u Hrvatskoj i koji će donijeti do stvarne promjene u životu svakoga od nas. Jer što nekome znači, oprostite, u bilo kojem selu ili nekom mladom, koji pokušava donijeti odluku hoće li ostati u Hrvatskoj ili će otići, to pitanje SMS afere ili slično? To su pitanja za državne institucije, koje one trebaju raščistiti i počinitelje procesuirati, ukoliko je doista došlo do nekakvih povreda – kazala je predsjednica.

‘Vjerujem da sam i ja bila meta stranih obavještajnih službi’

Na pitanje je li ona osobno ikad bila meta onoga što se naziva paraobavještajno podzemlje, kazala je da vjeruje da je.

– Ne nužno hrvatskog, ali stranih obavještajnih službi. To je realnost koju morate prihvatiti kad ste državnik i političar, da svaki vaš razgovor, svaka vaša komunikacija se može presresti na ovaj ili onaj način i zato povjerljive razgovore odrađujete u sigurnim prostorima, takozvanim sigurnim sobama. Svatko od nas mora biti svjestan toga – kaže predsjednica.

Ipak, kaže da joj još nitko nije pristupio s pokušajem ucjene, a mislim da niti ni ne bi, jer misli da je osoba koja bi bez kompromisa odbila bilo kakvu ucjenu.

– Ja bih radije izašla sama s takvim elementom u javnost i rekla o čemu je riječ. Međutim, da sam u medijima tu i tamo, da vidim neke napise o mojem privatnom životu, koje apsolutno ne da ne odgovaraju istini, nego idu po onoj šabloni diskreditiranja žena, da se to još uvijek događa, događalo mi se i događat će se. Međutim, na to sam navikla, to sam prihvatila kao dio svog posla. Kao što sam rekla, u svemu tome nastojim zaštititi svoju obitelj, svoju djecu, jer ničija obitelj ne smije biti žrtva nečijeg političkog djelovanja. To je naš izbor, koje su naše obitelji podržale, međutim, oni imaju pravo na svoj život, koji je neovisan od politike, pogotovo ukoliko se ne miješaju ni na koji način u politiku, političke odluke i naš posao – kaže Kolinda Grabar Kitarović za N1 televiziju.

O spornoj vukovarskoj snimci:  Ne smijemo manipulirati djecom

Na kraju, dotakla se i teme sporne snimke u kojoj se mladi Srbi u Vukovaru nisu digli prilikom intoniranja hrvatske himne, akoju je gradonačelnik Penava objavio na stranicama grada.

– Moj je stav vrlo jasan, ovu državu ne morate voljeti, međutim, ovo je vaša država, morate je poštivati, i njene institucije i njene simbole. S druge strane, kad je riječ o djeci, apsolutno ne smijemo manipulirati djecom. Naravno, oni jesu indikator razmišljanja starijih, ali trebamo se svi zajedno zapitati o tim pojavnostima u društvu, zašto je do toga došlo i kao društvo reagirati na to, očito obrazovanjem, razgovorima, uključivošću i razumijevanjem problema. Vukovar je jedno od tih rubnih mjesta, koje, osim što je zahvaćeno depopulacijom i svim ostalim problemima s kojima se susreću i drugi dijelovi Hrvatske, isto tako ima još i nezaliječene ratne rane. Ali većina ljudi s kojima razgovaram diljem Hrvatske, bilo da su predstavnici većinskog hrvatskog naroda ili da su predstavnici manjina, doista većina želi živjeti dostojanstvenim životom i žele imati posao, plaću i perspektivu budućnosti. Vukovar očito moramo se svi malo usredotočiti. Ne možemo prebacivati odgovornost ni na gradonačelnika niti na bilo koga. Mislim da razgovarati o Vukovaru samo jednom godišnje u obilježavanju Kolone sjećanja nije dobro. To sam rekla već više puta i to ponavljam sve ove godine i nastojim iskoristiti svaku prigodu kako bih otišla u posjet Vukovaru. Treba riješiti i pitanja iz prošlosti, dakle, procesuiranje ratnih zločina i sve ostalo, međutim, valja se okrenuti i budućnosti, valja otvarati nova radna mjesta, dovoditi investitore u Vukovar. Mislim da bi puno pomoglo kad bi se razmotrili načini o tome da se napravi nekakva posebna ili porezna zona ili nešto što bi privuklo i građane iz susjednih država iz recimo Mađarske i Srbije, da dođu kupovati u Vukovar i slično, dakle, da se na bilo koji način potakne gospodarstvo u Vukovaru, jer puno političkih problema i nestabilnosti proizlazi iz gospodarskih i socijalnih problema i pitanja. A da treba poraditi na obrazovanju i da se treba suočiti i s tim kurikulom iz povijesti i da treba biti vrlo realan – treba. I treba postojati rasprava koja nije ostrašćena – kazala je predsjednica, prenose 24 sata..