Povezite se

Svijet

NATO na summitu u Londonu obilježava svoj 70. rođendan

Objavljeno

-

Čelnici 29 zemalja članica NATO-a, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupit će se u utorak i srijedu na sastanku na vrhu u Londonu gdje će obilježiti 70. obljetnicu osnutka Saveza.

U utorak navečer šefove izaslanstava primit će britanska kraljica Elizabeta II. u Buckinghamskoj palači, a nakon toga primit će ih domaćin skupa, britanski premijer Boris Johnson.
S premijerom Plenkovićem u hrvatsku izaslanstvu su potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga  general zbora Mirko Šundov.

Radni sastanak čelnika zemalja NATO-a održat će se u srijedu i trebao bi trajati tri sata.vJedna od glavnih tema sastanka ponovno će biti rasprava o pravednoj raspodjeli obrambenih troškova.
Čelnici NATO-a na samitu u Walesu 2014. zacrtali su cilj da će se u sljedećih 10 godina, do 2024., povećati izdvajanja za obranu na najmanje dva posto BDP-a, te da 20 posto obrambenih troškova bude namijenjeno za opremanje i modernizaciju.
Trenutačno devet od 29 članica ispunjava cilj o izdvajanju dva posto ili više BDP-a za obranu – Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka, Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Poljska i Rumunjska.
Prije tri godine, samo su tri članice ispunjavale taj cilj.
Uoči NATO sastanka čelnika država i vlada NATO-a, hrvatsko ministarstvo obrane poslalo je glavnom tajniku Saveza Izvješće s okvirnim planom u kojem je iskazano kako Hrvatska namjerava ispuniti svoju obvezu. 
Prema tome planu, Hrvatska bi za obranu 2020. trebala izdvajati 1,74 posto BDP-a, 2021. 1,79 posto, 2022. i 2023. oko 1,86 posto te 2024. oko dva posto. Najveći dio povećanja obrambenog proračuna bit će usmjeren u opremanje i modernizaciju.
Kada je riječ o postocima za modernizaciju i opremanje, Hrvatska bi za te svrhe sljedeće godine izdvajala 9,74 posto od ukupnih troškova za obranu, 2021. godine 12,92 posto, 2022. godine 17,98 posto, 2023. 19,66 posto te 2024. godine 20 posto.

U nominalnim iznosima, ukupni obrambeni troškovi trebali bi se kretati od 7,19 milijardi kuna u 2020. prema 9,4 milijarde kuna u 2024.

Udio za opremanje i modernizaciju narastao bi sa 700 milijuna kuna u 2020. na 1,88 milijardi kuna u 2024.

Tim sredstvima osigurala bi se nabavka eskadrile borbenih zrakoplova, zatim helikoptera Black Hawk i razvoj sposobnosti u području specijalnih operacija, kao i nabavku vozila Bradley te nadogradnju vozila Patria s dodatnim oružnim sustavima. Cilj je također razviti jednu srednje mehaniziranu brigadu po NATO standardima sa svime što jedna moderna brigada treba imati.

U trenutku dok slavi 70. rođendan NATO je suočen s disonantnim tonovima u pogledu svoje budućnosti. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je NATO doživio moždanu smrt.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan blokira plan poboljšanja obrane Poljske, Litve, Latvije i Estonije od bilo kakvih prijetnji iz susjedne Rusije. Erdogan time vrši pritisak na saveznike da podrže njegovu borbu protiv kurdske milicije YPG u Siriji.

Tu je i nepredvidivi američki predsjednik Donald Trump koji je nekoliko puta doveo u pitanje ključnu odredbu Sjevernoatlantskog ugovora o uzajamnoj obrani.

(Hina)

Svijet

Lažna uzbuna zbog koronavirusa u Srbiji, primjenjuju se preventivne mjere

Published

on

Sumnja da je pacijent iz Kine zaražen koronavirusom otklonjena je u Srbiji liječničkim pretragama i testovima kojima je utvrđeno da je riječ o respiratornoj infekciji, rekao je ministar zdravstva Zlatibor Lončar te istaknuo da Srbija ima reagense za četiri tipa koronavirusa.

Pacijent je 13. siječnja došao u Beograd, a 17. siječnja pojavile su mu se prve tegobe i naš zdravstveni sustav odreagirao je na najprofesionalniji način… Uzeta je anamneza da je bio u zahvaćenu području te je iste sekunde odreagirano kao da ima virus – izoliran je, smješten na Infektivnu kliniku i odrađena je sva neophodna dijagnostika”, rekao je Lončar za Radio-televiziju Srbije (RTS).

Tek nakon testiranja liječnici su bili sigurni da pacijent nema koronavirus, već je u pitanju respiratorna infekcija, objasnio je Lončar.

Srbija ima reagense “ne samo za jedan tip koronavirusa, već za četiri tipa”, rekao je i ustvrdio “Mi u roku od dva sata određujemo da li pacijent ima ili nema (virus)”, ustvrdio je Lončar,

Zdravstveni sustav Srbije raspolaže potrebnom opremom i 24-satnim stručnim dežurstvom u koordinaciji sa svim resornim službama. Također je uveden broj telefona (+381 64 8945-235) zbog ljudi koji su došli iz zarazom ugroženog područja, a osjete tegobe i simptome koji mogu ukazivati na koronavirus.

Cilj je da – čak i ako je riječ samo o sumnji – ti pacijenti imaju što manje kontakta sa ostalima, rekao je. U suradnji s Veleposlanstvom Kine u Beogradu napisane su upute na kineskom, engleskom i srpskom jeziku.

Kineski turisti u Hrvatskoj

O posjetu turista iz kineskog grada Wuhana koji su stigli u Hrvatsku, Lončar je ocijenio da nema razloga zadržati ih ili staviti u izolaciju, ako oni sada nemaju nikakve tegobe.

Hrvatski portali prenijeli su u subotu navečer da je skupina turista iz kineskoga grada Wuhana posjetila Plitvice.

“Ono što jedino tada možete radite je da ih pratite i zamolite ih da imaju što manje kontakta s nekim drugim ljudima”, rekao je Lončar.

“Moguće je da u Srbiji ima ljudi koji su tako stigli”, ali “ovo je 21. stoljeće i ne može se spriječiti kretanje ljudi”,. smatra ministar.

Simptomi koronavirusa – malaksalost, bol u grlu i kašalj – slični su simptomima gripe, a tek zatim slijedi “faza koja mijenja tu sliku” jer se za dva do tri tjedna virus “spusti” u pluća. 

“Za ovaj virus nije utvrđen ni period inkubacije… znači malo znamo o ovom virusu”, rekao je srbijanski ministar i dodao da bi bolja slika postojala kada bi se više znalo odakle je točno virus došao i kako se prenosi, o čemu zasad ima “mnogo teorija”, a što je ocijenio “krajnje neozbiljnim”.

“Ovo je situacija koja zahtijeva da baratamo činjenicama i da bude krajnje transparentno – koliko god da imamo oboljelih, zaraženih – mora se objaviti”, sugerirao je Lončar i ocijenio da su kineske vlasti problemu s koronavirusom “pristupile na najozbiljniji način”. 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Sirijska vojska zauzela šest gradova u pobunjeničkoj pokrajini Idlib

Published

on

Dodao

Sirijska vojska zauzela je šest gradova u sjeverozapad noj pokrajini Idlib, posljednjem pobunjeničkom uporištu, prenijeli su u nedjelju sirijski državni mediji i Sirijski opservatorij za ljudska prava.

Stotine tisuća ljudi napustile su Idlib u proteklih nekoliko tjedana zbog pojačanih zračnih napada ruskih i sirijskih snaga.

Nakon devet godina rata pobunjenici su svedeni na dio pokrajine Idlib.

Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR) objavio je u nedjelju da je sirijska vojska zauzela šest gradova u pokrajini Idlib u protekla 24 sata.

Prema SOHR-u, rusko zrakoplovstvo pomoglo je zračnim udarima Asadovim snagama koje su došle do predgrađa Marat al-Numan, strateškog grada udaljenog oko 33 kilometra južno od grada Idliba, sjedišta istoimene pokrajine.

Time je sirijska vojska zauzela i autocestu koja povezuje Damask i Alep.

Ofenziva je pokrenuta usprkos sporazumu o primirju koji su 12. siječnja postigle Turska, koja podupire pobunjenike, i Rusija koja je na strani Asada.

Više od 3, 5 milijuna sirijskih izbjeglica već je smješteno u Turskoj te Ankara strahuje da bi dodatni milijuni mogli završiti u Turskoj ako padne Idlib. 

Moskva i Damask navode da se bore protiv džihadističkih militanata koji su pojačali napade na civile u Alepu na sjeveru Sirije, ali humanitarne organizacije tvrde da su zračnim napadima pogođeni civili, kao i bolnice te škole.

“Odgovor vojske neće biti ograničen na oružane terorističke organizacije koje izvode napade već će uključivati razorne operacije na terenu i one neće prestati sve dok ostatci terorizma ne budu iskorijenjeni”, rekao je izvor iz vojske za državnu sirijsku agenciju SANA-u.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Kina obustavila javni prijevoz, zatvorila hramove i dio Kineskog zida, 26 umrlih

Published

on

Dodao

Kina je obustavila javni prijevoz u deset gradova, zatvorila hramove tijekom lunarne nove godine, pa čak  i Zabranjeni grad i dijelove Kineskog zida, kako bi spriječila širenje virusa koji je ubio 26 ljudi, a zarazio više od 800.

Dvotjedni praznici uoči “godine štakora” počeli su u petak, dok rastu strahovi da će broj zaraženih porasti s obzirom na to da stotine milijuna ljudi putuju svojim domovima i u inozemstvo. Šangajski Disneyland također će biti zatvoren od subote kako bi se spriječilo širenje virusa.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u četvrtak je objavila kako je prerano za proglašenje međunarodnog izvanrednog stanja zbog epidemije koronavirusa u Kini.

Slučajevi zaraze ovim virusom identificirani su i izvan Kine, u Tajvanu, Filipinima, Tajlandu, Japanu, Singapuru, Južnoj Koreji i SAD-u. Velika je mogućnost da zaraženih ima i u Velikoj Britaniji.

U Wuhanu, gradu u središnjoj Kini gdje se zaraza pojavila prošli mjesec, ljekarnama su počele istjecati zalihe, dok su bolnice zakrčene traumatiziranim ljudima koji traže da ih se pregleda.

“Toliko je vijesti, toliko informacija, svakih deset minuta iziđe nova informacija, to je zastrašujuće, osobito za ljude poput nas u području koje je najzahvaćenije”, rekla je Lily Jin, 30-godišnjakinja, stanovnica grada. “Čak i ako niste bolesni, postanete paranoični da ćete se razboljeti.”

Do četvrtka je Nacionalna zdravstvena komisija potvrdila 830 slučajeva zaraze, a 26 osoba je umrlo. Većina zaraženih je iz kineskog grada Wuhana.

Pretpostavka je da se virus proširio s tržnice ilegalnim divljim životinjama, a preliminarna istraživanja sugeriraju da je u recentnoj fazi evolucije virus prešao sa zmije na čovjeka.

Wuhan, grad s 11 milijuna stanovnika, i susjedni Huanggang, u kojemu živi oko 7 milijuna ljudi, blokirani su. Željeznička mreža je najvećim dijelom zatvorena, letovi su suspendirani, dok su na glavnim cestama u gradu i izvan njega formirane kontrolne točke.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije