Povezite se

Vijesti

Nasilje nad starijima sve veći problem

Objavljeno

-

Nasilje nad osobama starije životne dobi sve je veći problem u Hrvatskoj, jer se u posljednje vrijeme bilježi sve više slučajeva zanemarivanja starijih osoba, ali i fizičkog, psihičkog te posebno ekonomskog zlostavljanja.

Osobe starije od 65 godina vrlo su često meta napada nepoznatih osoba, ali i članova obitelji, prvenstveno iz imovinskih razloga. Stoga je u Splitu u organizaciji Udruge Bijeli krug Hrvatske održana konferencija na tu temu na kojoj se moglo čuti da je tijekom 2018. godine u Hrvatskoj zabilježeno 6316 kaznenih djela protiv imovine u kojima su žrtve bile osobe starije od 60 godina.

Nad starijima od 60 godina počinjeno je najviše teških krađa (3294), a slijede krađe (2277), prijevare (447), oštećenja tuđe stvari (141) i razbojstava (68). Policija je upozorila i da je na štetu starijih počinjeno 419 računalnih prijevara. Uz to je zabilježeno je i 239 kaznenih djela protiv života i tijela od čega 99 kaznenih djela nanošenja teške tjelesne ozljede, 14 ubojstava i 12 ne pružanja pomoći, kao i 733 kaznena djela protiv osobne slobode među kojima je bilo najviše prijetnji, njih 710. Zabilježeno je i 108 kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece.

Sudionica splitske konferencije, sutkinja Visokog prekršajnog suda iz Zagreba, Branka Žigante Živković istaknula je kako je prisutan i ekonomski oblik zlostavljanja. No, po njenim iskustvima iz prakse oni se vrlo malo prijavljuju s obzirom da se radi o specifičnim vrstama prekršaja.

Podsjeća da je od 1. siječnja 2018. godine u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji prvi put uvedena, kao zaštićena, osoba starije životne dobi, a iako se i do tada mogao pokrenuti postupak sada su starije osobe zakonom posebno zaštićene. Točno je određeno da su osobe starije životne dobi oni od 65 godina, te su određene veće kazne nego za druga djela koja su počinjena prema osobama koje nisu starije životne dobi.

Problematični ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju

Sutkinja se posebno osvrnula na specifičnosti ekonomskog nasilja koji nisu nabrojani u zakonu, a radi se o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

“Upravo ti ugovori su često okidač u kojem su članovi obitelji nasilni prema osobama starije životne dobi. Imali smo slučajeve u Lici gdje su bili sklopljeni takvi ugovori nakon čega je starija osoba bila izložena teškom obliku nasilja tako što bi ju vezali za radijator, ne bi joj ostavljali drva za ogrjev kako bi se smrzla. Činili su sve da ne preživi i da što prije nestane kako bi dobili zemlju ili neke druge stvari koje joj je starija osoba ostavila ugovorom o uzdržavanju”.

Upozorava da bi starije osobe prije potpisivanja ugovora o uzdržavanju trebale biti dobro upoznate sa sadržajem teksta, ali i da bi možda trebale imati posebnog skrbnika koji bi vidio je li ona uopće sposobna shvatiti značenje ugovora kojeg potpisuje.

Na konferenciji je sudjelovao i Petar Škrmeta iz Centra za socijalnu skrb koji je kazao da je društvo jako zabrinuto i brzo reagira kada se radi o nasilju nad djecom, a kada su starije osobe u pitanju ne postoji svijest o tom problemu. Nasilja ima najviše, najveća je briga i najopasnije je, upozorava Škrmeta. A da je nasilje u obitelji sve brojnije zorno pokazuju i brojke po kojima je splitski Centar za socijalnu skrb 2016. godine imao 362 obavijesti o nasilju u obitelji, 2017. ih je bilo 312, 2018. pak 375, a do kraja ove godine očekuju da će takvih obavijesti zaprimiti više od 400.

“U prošloj godini smo zaprimili 86 obavijesti o ekonomskom nasilju, četiri slučaja zanemarivanje potreba osoba s invaliditetom te šest slučajeva zanemarivanja osoba starije životne dobi. Činjenica je kako iz godine u godinu za deset posto raste broj nasilja prema starijim osobama. Trebamo podignuti svjesnost o nasilju u obitelji i zanemarivanju starijih osoba, moramo senzibilizirati javnost, o tim stvarima se treba pričati, potrebno ih je rješavati, raditi timski, surađivati”, poručio je Škrmeta.

Nema sustavnog pristupa problemu

Voditelj Odjela prevencije PU splitsko-dalmatinske Paško Ugrina je otkrio kako o toj temi nema ozbiljnog istraživanja niti sustavnog pristupa problemu. Ističući da žele odgovoriti na problem starijih osoba ponudio je suradnju policije s ostalim institucijama. Podsjetio je da se od 2013. u toj policijskoj upravi vodi projektna aktivnost Sigurnost starijih osoba, a prošle su godine čak imali kazališnu predstavu za umirovljenike koja je bila “pun pogodak” jer su stariji na taj način puno bolje shvatili poruku koju su im poslali.

“Kaznena djela protiv imovine počinjena prema starijim osobama dominiraju u našim statistikama. Izuzetno je velik broj oštećenih starijih osoba. Raste broj kaznenih djela prijetnje, krađe, drske i teške krađe. Prema starijim osobama se radi fizičko, ekonomsko i psihičko zlostavljanje, spolni nasrtaji, zanemarivanje.

No, tamna brojka je daleko, daleko veća, problematika tamne brojke je jako izražena i njome bi se sustavno trebalo baviti”, poručio je Ugrina, predloživši da splitski Pravni fakultet zajedno s policijom i Centrom za socijalnu skrb napravi istraživanje na temu nasilja prema starijim osobama.

Piše: Žaklina Jurić

BIH

BiH od 1. lipnja otvara granice za građane Hrvatske, Srbije i Crne Gore

Published

on

Bosna i Hercegovina od 1. lipnja otvara svoje granice za ulazak državljana svih susjednih zemalja uključujući Hrvatsku, potvrdio je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

– Donijeli smo odluku da od 1. lipnja otvorimo granice sa susjednim državama bez bilo kakvih ograničenja vezanih za testiranja (na koronavirus), kazao je Tegeltija novinarima u Sarajevu nakon sjednice Vijeća ministara.

Dodao je kako su sva ograničenja za putnički promet sa susjedima ukinuta unatoč činjenici da su neke susjedne države, odnosno Hrvatska i Crna Gora, još uvijek zadržale ograničenja za ulazak državljana BiH.

– Na žalost (te) susjedne države nisu bile blagonaklone prema BiH na isti način, kazao je Tegeltija.

Za međunarodni promet bit će biti otvorene i sve zračne luke pa je od 1. lipnja moguća potpuna obnova zračnog prometa.

Za državljane drugih zemalja osim susjednih BiH je za sada zadržala ograničenja a Tegeltija je kazao kako će se liberalizacija graničnog režima s njima razmatrati od slučaja do slučaja, ovisno o tome kako će se u drugim državama razvijati epidemiološka situacija.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Priština uvela nove restriktivne mjere za uvoz iz Srbije

Published

on

Beograd

Kosovska vlada zabranila je uvoz robe iz Srbije ako na dokumentima ne piše “Republika Kosovo”, obavila je u nedjelju Priština, potez koji službeni Beograd smatra gorim od uvođenja pristojbi od 100 posto 2018. godine.

“Dijalog je na respiratoru”, izjavio je srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić, ilustrirajući odnose između Beograda nakon što se kosovska vlada odlučila na tu restriktivnu mjeru.

Njome se zabranjuje uvoz proizvoda ako na dokumentima nije naznačeno “Republika Kosovo” i uvodi obveza da svako vozilo s robom iz Srbije ima posebnu dozvolu.

“U trgovinskim odnosima sa Srbijom zabranjuje se uporaba dokumenata za poljoprivredne i industrijske proizvode koji koriste imena zemalja ili sadrže druge elemente, koji su u suprotnosti sa ustavom Kosova i kosovskim zakonodavstvom”, objavila je kosovska vlada.

Kosovo je 31. ožujka donijelo odluku o postupnom uvođenju recipročnih mjera Srbiji, koje bi trebale zamijeniti pristojbu od 100 posto na robu iz te zemlje što ju je 2018. uvela prethodna vlada Ramusha Haradinaja. Pristojba za robu iz Bosne i Hercegovine ukinuta je bez recipročnih mjera.

Dačić je srbijanskoj javnoj televiziji rekao kako bi prihvaćanjem novih mjera Srbija priznala Kosovo i upozorio da neće biti nastavka dijaloga dok je kosovska vlada ne povuče.

“Mi nemamo ni namjeru nastaviti dijalog dok se ne ukinu pristojbe i reciprocitet. To je neprihvatljivo za nas i negacija svih dogovora. Sa pravom očekujemo reakciju međunarodne zajednice”, istaknuo je.

Nakon što su najmanje dva kamiona s robom iz Srbije vraćena s granice s Kosovom, direktor vladina ureda za Kosovo Marko Đurić zatražio je hitnu reakciju međunarodne zajednice.

“Prištinska vlada je uvela novu trgovinsku blokadu za robu iz središnje Srbije. Ovaj protuzakoniti akt je protivan i zdravom razumu i podriva europske vrijednosti i egzistencijalne interese i Albanaca i Srba”, objavio je Đurić na Tvitteru.

Vlada prethodnog kosovskog premijera Ramusha Haradinaja uvela je je u studenom 2018. pristojbe od 100 posto na robu iz Srbije i BiH, kao odgovor na kampanju Srbije protiv prijema Kosova u u međunarodne institucije.

Taj potez prekinuo je dijalog Beograda i Prištine koji je vođen uz posredovanje Europske unije.

Nakon izbora na Kosovu u listopadu prošle godine, tadašnji oporbeni vođa, a danas tehnički premijer Albin Kurti obećao je ukinuti takse i zamijeniti ih reciprocitetom.

Novi specijalni predstavnik EU-a za dijalog Prištine i Beograda i Zapadni Balkan Miroslav Lajčak poručio je da je razočaran najnovijom odlukom kosovske vlade.

Lajčak je na Tvitteru objavio da jednostrani akti podrivaju mogućnost obnavljanja dijaloga i moraju se odmah povuči. Bruxelles očekuje da “obje strane u dijalogu primjenjuju i poštuju ranije sporazume“, rekao je Lajčak.

Briselski sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine poptisan je 19. travnja 2013., a obje strane međusobno se optužuju za njegovo kršenje.

Ključna primjedba Beograda je da Priština nije provela obvezu formiranja Zajednice srpskih općina na Kosovu, što Srbija vidi ključnim za sigurnost i samoupravu Srba.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Brazil prelazi pola milijuna zaraženih koronavirusom

Published

on

Brazil je u nedjelju zabilježio 16.409 novih slučajeva zaraženih koronavirusom, povećavši tako ukupan broj zaraženih na 514.849, što je druga najgora epidemija COVID-a19 na svijetu, nakon Sjedinjenih Država, priopćilo je brazilsko Ministarstvo zdravstva.

U priopćenju se navodi i da je u posljednja 24 sata u Brazilu zabilježeno 480 novih smrtnih slučajeva, što je ukupno 29.314 smrtnih slučajeva. Tako je Brazil po broju smrtnih slučajeva četvrta zemlja, nakon Sjedinjenih Država, Britanije i Italije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije