Povezite se

Vijesti

Nasilje nad starijima sve veći problem

Objavljeno

-

Nasilje nad osobama starije životne dobi sve je veći problem u Hrvatskoj, jer se u posljednje vrijeme bilježi sve više slučajeva zanemarivanja starijih osoba, ali i fizičkog, psihičkog te posebno ekonomskog zlostavljanja.

Osobe starije od 65 godina vrlo su često meta napada nepoznatih osoba, ali i članova obitelji, prvenstveno iz imovinskih razloga. Stoga je u Splitu u organizaciji Udruge Bijeli krug Hrvatske održana konferencija na tu temu na kojoj se moglo čuti da je tijekom 2018. godine u Hrvatskoj zabilježeno 6316 kaznenih djela protiv imovine u kojima su žrtve bile osobe starije od 60 godina.

Nad starijima od 60 godina počinjeno je najviše teških krađa (3294), a slijede krađe (2277), prijevare (447), oštećenja tuđe stvari (141) i razbojstava (68). Policija je upozorila i da je na štetu starijih počinjeno 419 računalnih prijevara. Uz to je zabilježeno je i 239 kaznenih djela protiv života i tijela od čega 99 kaznenih djela nanošenja teške tjelesne ozljede, 14 ubojstava i 12 ne pružanja pomoći, kao i 733 kaznena djela protiv osobne slobode među kojima je bilo najviše prijetnji, njih 710. Zabilježeno je i 108 kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece.

Sudionica splitske konferencije, sutkinja Visokog prekršajnog suda iz Zagreba, Branka Žigante Živković istaknula je kako je prisutan i ekonomski oblik zlostavljanja. No, po njenim iskustvima iz prakse oni se vrlo malo prijavljuju s obzirom da se radi o specifičnim vrstama prekršaja.

Podsjeća da je od 1. siječnja 2018. godine u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji prvi put uvedena, kao zaštićena, osoba starije životne dobi, a iako se i do tada mogao pokrenuti postupak sada su starije osobe zakonom posebno zaštićene. Točno je određeno da su osobe starije životne dobi oni od 65 godina, te su određene veće kazne nego za druga djela koja su počinjena prema osobama koje nisu starije životne dobi.

Problematični ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju

Sutkinja se posebno osvrnula na specifičnosti ekonomskog nasilja koji nisu nabrojani u zakonu, a radi se o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

“Upravo ti ugovori su često okidač u kojem su članovi obitelji nasilni prema osobama starije životne dobi. Imali smo slučajeve u Lici gdje su bili sklopljeni takvi ugovori nakon čega je starija osoba bila izložena teškom obliku nasilja tako što bi ju vezali za radijator, ne bi joj ostavljali drva za ogrjev kako bi se smrzla. Činili su sve da ne preživi i da što prije nestane kako bi dobili zemlju ili neke druge stvari koje joj je starija osoba ostavila ugovorom o uzdržavanju”.

Upozorava da bi starije osobe prije potpisivanja ugovora o uzdržavanju trebale biti dobro upoznate sa sadržajem teksta, ali i da bi možda trebale imati posebnog skrbnika koji bi vidio je li ona uopće sposobna shvatiti značenje ugovora kojeg potpisuje.

Na konferenciji je sudjelovao i Petar Škrmeta iz Centra za socijalnu skrb koji je kazao da je društvo jako zabrinuto i brzo reagira kada se radi o nasilju nad djecom, a kada su starije osobe u pitanju ne postoji svijest o tom problemu. Nasilja ima najviše, najveća je briga i najopasnije je, upozorava Škrmeta. A da je nasilje u obitelji sve brojnije zorno pokazuju i brojke po kojima je splitski Centar za socijalnu skrb 2016. godine imao 362 obavijesti o nasilju u obitelji, 2017. ih je bilo 312, 2018. pak 375, a do kraja ove godine očekuju da će takvih obavijesti zaprimiti više od 400.

“U prošloj godini smo zaprimili 86 obavijesti o ekonomskom nasilju, četiri slučaja zanemarivanje potreba osoba s invaliditetom te šest slučajeva zanemarivanja osoba starije životne dobi. Činjenica je kako iz godine u godinu za deset posto raste broj nasilja prema starijim osobama. Trebamo podignuti svjesnost o nasilju u obitelji i zanemarivanju starijih osoba, moramo senzibilizirati javnost, o tim stvarima se treba pričati, potrebno ih je rješavati, raditi timski, surađivati”, poručio je Škrmeta.

Nema sustavnog pristupa problemu

Voditelj Odjela prevencije PU splitsko-dalmatinske Paško Ugrina je otkrio kako o toj temi nema ozbiljnog istraživanja niti sustavnog pristupa problemu. Ističući da žele odgovoriti na problem starijih osoba ponudio je suradnju policije s ostalim institucijama. Podsjetio je da se od 2013. u toj policijskoj upravi vodi projektna aktivnost Sigurnost starijih osoba, a prošle su godine čak imali kazališnu predstavu za umirovljenike koja je bila “pun pogodak” jer su stariji na taj način puno bolje shvatili poruku koju su im poslali.

“Kaznena djela protiv imovine počinjena prema starijim osobama dominiraju u našim statistikama. Izuzetno je velik broj oštećenih starijih osoba. Raste broj kaznenih djela prijetnje, krađe, drske i teške krađe. Prema starijim osobama se radi fizičko, ekonomsko i psihičko zlostavljanje, spolni nasrtaji, zanemarivanje.

No, tamna brojka je daleko, daleko veća, problematika tamne brojke je jako izražena i njome bi se sustavno trebalo baviti”, poručio je Ugrina, predloživši da splitski Pravni fakultet zajedno s policijom i Centrom za socijalnu skrb napravi istraživanje na temu nasilja prema starijim osobama.

Piše: Žaklina Jurić

Vijesti

Turska “invazija” nije u skladu s međunarodnim pravom

Published

on

Dodao

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je tursku vojnu ofenzivu protiv kurdske milicije YPG u sjevernoj Siriji ocijenio kao “invaziju koja nije u skladu s međunarodnim pravom”.

Odgovarajući na tursku tvrdnju da je međunarodno pravo na strani Ankare Mass je za njemačku javnu televiziju u subotu navečer rekao: “Nakon svega što znamo i svega što je sama Turska navela kao svoj pravni temelj, mi ne možemo dijeliti takvo stajalište”.

“Ne vjerujemo da je napad na kurdske postrojbe ili kurdske milicije legitiman po međunarodnom pravu”, rekao je Maas za televiziju ZDF.

“Ako nema temelja u međunarodnom pravu za takvu invaziju, onda ona nije u skladu s međunarodnim pravom”, odgovorio je Maas na pitanje krši li Turska međunarodne zakone svojom vojnom intervencijom.

Također je upozorio Ankaru na mogućnost gubitka europskog financiranja po dogovoru o zadržavanju sirijskih izbjeglica u Turskoj.

“Također se ne slažemo da se izbjegli uslijed sirijskog građanskog rata koji su sada u Turskoj kasnije šalju na sjeveroistok Sirije u tu sigurnosnu zonu, moguće protiv njihove volje”, rekao je Maas.

Ta se pitanja moraju raspraviti s Turskom, i u vezi sa sporazumom o izbjeglicama, “jer nećemo plaćati za stvari za koje vjerujemo da nisu legitmne ili legalne”, rekao je njemački ministar.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Brexit će se dogoditi 31. listopada, unatoč Johnsonovu nepotpisanom zahtjevu za produljenjem

Published

on

Dodao

Britanija će napustiti Europsku uniju 31. listopada unatoč nepotpisanom pismu što ga je britanski premijer Boris Johnson poslao Europskoj uniji u subotu tražeći odgodu Brexita, priopćila je u nedjelju britanska vlada. 

Zakon, koji su njegovi protivnici usvojili prošli mjesec, Johnsona je primorao da zatraži produljenje trenutačnog roka za Brexit s 31. listopada na 31. siječnja, pošto su zastupnici ranije u subotu spriječili njegov pokušaj usvajanja sporazuma o odlasku iz Europske unije.

Pitanje Brexita posljednjih je dana usredotočeno na dvije mogućnosti: uređeni izlazak 31. listopada, u skladu sa sporazumom koji je Johnson sklopio u četvrtak i odgodu izlaska, pošto je u subotu bio prisiljen zatražiti produljenje. 

Boris Johnson je u subotu poslao nepotpisano pismo Europskoj uniji tražeći odgodu Brexita, ali je poslao još jednu poruku u kojoj stoji da on osobno ne želi produljenje, rekao je vladin izvor.

“Izlazimo do 31. listopada. Imamo I sredstva i mogućnosti za to,” rekao je za Sky News Michael Gove, ministar nadležan za pripreme u slučaju izlaska bez dogovora.

“To je pismo poslano jer je parlament tražio da se pošalje…, no parlament ne može izmijeniti mišljenje premijera, parlament ne može promijeniti vladinu politiku, kao ni njezinu odlučnost” da provede ono što je naumila, kazao je Gove. 

Johnson je ukupno poslao tri pisma: jedno Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog vijeća, fotokopiju teksta na koji ga je zakon, poznat kao Bennov zakon, prisilio da ga napiše, zatim popratnu zabilješku britanskog veleposlanika pri EU, i treće pismo u kojem kaže da on nije za produljenje roka.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

BIH

Dodik kaže da Rusija ima interes graditi plinovod u Republici Srpskoj

Published

on

Dodao

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u nedjelju kako je interes Rusije jačati suradnju i graditi plinovod na području Republike Srpske u Bosni i Hercegovini o čemu je razgovarao s premijerom Dmitrijem Medvedevim tijekom njegova posjeta Beogradu.

“Njihov je interes jasan. Oni žele graditi plinovod i žele da sa stajališta energenata budu prisutni na ovom prostoru”, rekao je Dodik za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS).
Dodik je u subotu, zajedno s predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović, u Beogradu razgovarao s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedovim. Pojasnio je kako Rusi imaju interes da svoje energente distribuiraju i na ovome području.
Dodao je kako postoje lobiji koji žele zaustaviti prodor ruskoga plina, te da SAD imaju svoje poslovne planove koji se ne poklapaju s ruskima.
“Mi ovdje trebamo izabrati ono što je jeftinije i za nas dugoročno sigurnije”, rekao je Dodik.
Dodao je kako je s ruskim premijerom razgovarao i zašto u BiH još uvijek nije ustrojena vlast, a po njegovim riječima prijepori se vode oko prihvaćanja godišnjeg nacionalnog programa (ANP) reformi s NATO-om.

Po njegovim riječima Rusija prema ovome području ne vodi ‘agresivnu politiku’.

Medvedev je u subotu boravio u jednodnevnom posjetu Srbiji gdje se sastao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem sastao i premijerkom Anom Brnabić te nazočio obilježavanju 75. godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije