Povezite se

Gospodarstvo

Narodne novine odustaju od proizvodnje “državnog” WC papira

Objavljeno

-

Tvrtka Narodne novine odustaje od proizvodnje toaletne papirne konfekcije – oglasila je prodaju strojnih linija za proizvodnju te zaliha repromaterijala i gotovih proizvoda papirne konfekcije po početnoj skupnoj cijeni nešto višoj od 2,8 milijuna eura (bez PDV-a).

Narodne novine su, naime, u četvrtak u dnevnom tisku oglasile prodaju te u roku 15 dana očekuje ponude zainteresiranih.

“Ova Uprava Narodnih novina d.d., koja je imenovana u kolovozu prošle godine, vrlo brzo se upoznala s problemima u poslovanju Narodnih novina te odmah krenula u njihovo brzo i efikasno rješavanje. Nakon temeljitih analiza, zaključeno je da poslovanje tvrtke Mekkoo d.o.o., koja je u vlasništvu Narodnih novina, nije poslovno održivo te je donijeta odluka o prodaji predmetnih strojeva kao i zaliha repromaterijala i gotovih proizvoda. Takvu odluku potvrdio je Nadzorni odbor društva”, odgovorili su iz tvrtke na Hinin upit kada je poslovodstvo odlučilo u potpunosti odustati od projekta proizvodnje toaletne papirne konfekcije koji je počeo prije oko pet godina.

Naime, sam projekt je počeo je negdje 2013. godine, a proizvodnja u tvornici u Krapini, koja nije u vlasništvu Narodnih novina i za koju se plaća najam, krenula je početkom 2015. godine.

Tvornica u Krapini je do objave oglasa o prodaji bila u tzv. hladnom pogonu, kažu u Narodnim novinama.

Sam natječaj objavljen je na internet stranicama Narodnih novina i prema njemu po početnoj cijeni od 1,9 milijuna eura (sve su cijene bez PDV-a) prodaje se strojna linija za proizvodnju toaletne papirne konfekcije “Fabio Perini” (godina proizvodnje 2014.) te za 800 tisuća eura strojne linije za proizvodnju toaletne papirne konfekcije “MTC srl” (godina proizvodnje 2015.).

Zalihe repromaterijala prodaju se po početnoj cijeni od 111,4 tisuće eura, a početna cijena za zalihe gotovih proizvoda toaletne papirne konfekcije je 34,3 tisuće eura.

Svi strojevi i zalihe prodaju se skupno u zatečenom stanju “viđeno-kupljeno” po početnoj skupnoj cijeni od gotovo 2,85 milijuna eura, podaci su iz natječaja.

Iz Narodnih novina na upit o cijeni napominju kako, s obzirom na pokrenutu proceduru prodaje strojeva, ne mogu komentirati bilo kakve iznose te da je oglašena cijena “sukladna procjeni ovlaštenog vještaka”.

Inače, projekt proizvodnje toaletne papirne konfekcije od samih početaka, 2013. godine izazivao je kontraverze, a najčešće se pritom postavljalo pitanje treba li državna tvrtka kao što su Narodne novine ulaziti u takvu proizvodnju, u koju je, prema nekim procjenama, uložila više od 60 milijuna kuna, a donosila joj je samo gubitke.

Problematična je bila i sama lokacija s obzirom da je tvrtka prvotno imala namjeru tu proizvodnju smjestiti u svoj prostor u industrijskoj zoni Kukuljanovo, ali je od toga odustala zbog neadekvatnosti hale koja je bila premala da se smjeste proizvodne linije te nije imala ni dovoljno prostora za skladištenje, itd. Na kraju je proizvodnja započeta početkom 2015. godine u Krapini u iznajmljenom prostoru.

Samu proizvodnju su, kako su više puta prenosili mediji, opterećivali visoki troškovi najma te visoki troškovi repromaterijala, proizvodi pod brendom “mekkoo” bili su dostupni samo u maloprodajnoj mreži Narodnih novina, itd.

U međuvremenu nekoliko se puta promijenila i Uprava Narodnih novina, sam početak projekta uobičajeno se vezuje uz Petra Piskača, kojega je sredinom 2014. naslijedio Davor Čović, koji je smjenjen krajem rujna 2016. godine i naslijedio ga je Svebor Marion, a kojega je pak početkom siječnja prošle godine naslijedio Branimir Gudelj, da bi u kolovozu 2017. za predsjednika Uprave bio imenovan Zlatko Hodak. Uz njega, u Upravi Narodnih novina članovi su i Robert Hirc i Mato Regvar.

Krajem prošle godine Hodak je u intervju za Nacionalno.hr izjavio kako se tvrtka proteklih nekoliko godina susretala s problemima u poslovanju koji su kulminirali 2016. kada je iskazala gubitak od 78 milijuna kuna. (Hina-Nacionalno.hr)

Gospodarstvo

Za Uskrs manja potrošnja nego lani, ali i veća potražnja za domaćim proizvodima

Published

on

Hrvatska gospodarska komora (HGK) predviđa da će ovogodišnja potrošnja građana tijekom uskrsnih blagdana biti manja od lanjske, kada je potrošeno više od 1,4 milijarde kuna, ali pozitivnim ocjenjuje što su se hrvatski kupci više okrenuli proizvodima domaćih proizvođača. 

“Prošle je godine, od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka, ukupno potrošeno više od 1,4 milijardi kuna, ali ove bi godine ta brojka zbog pandemije koronavirusa i ograničenja rada trgovina ipak trebala biti nešto manja”, stoji u priopćenju HGK.

Direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić ističe da su prva dva tjedna od stupanja na snagu odluke Stožera civilne zaštite o posebnom radu trgovina poremetila maloprodajne promete na koje smo navikli zadnjih par godina, ali i da “u cijeloj priči ima i nešto pozitivno, a to je da su se potrošači više okrenuli hrvatskim proizvodima”.

“Tako je potražnja za jajima iz domaćeg uzgoja u ovom tjednu triput veća nego što je to bilo u istom razdoblju prošle godine, a povećane narudžbe stižu i za suhomesnate proizvode i povrće iz domaće proizvodnje”, naglašava Ravlić.

Ponavlja pritom kako je ova situacija pokazala koliko je važno proizvoditi hranu, ali i druge proizvode za potrebe vlastitog stanovništva.

“Kriza je kod građana osvijestila ono što u HGK desetljećima ponavljaju – kupovinom hrvatskog čuvamo domaću proizvodnju i idemo u smjeru osiguravanja samodostatnosti na razni države. Ovo je prilika da ostvarimo puni potencijal domaće poljoprivrede po pitanju većine prehrambenih proizvoda i ojačamo lokalne lance opskrbe”, poručila je Ravlić, uz napomenu da se i kupci i prodavači moraju ponašati odgovorno kako bi se što prije okončala epidemija koronavirusa.

Iz HGK podsjećaju da je prošle godine skromna uskrsna potrošačka košarica iznosila 500 kuna, srednja 1.000, a bogata oko 1.500 kuna. Razlika u cijeni ovisila je o vrsti proizvoda u košarici s time da se tradicionalno najviše kupuju šunka, jaja, mladi luk, rotkvica, hren, janjetine, riba i slastice.

“Ove godine teško je ulaziti u preciznije procjene, ali ono što je sigurno jest da će se u košarici naći više domaćih proizvoda, a to je ovoj situaciji iznimno bitno za opstanak naših proizvođača”, zaključuje se u priopćenju HGK.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Radimir Čačić predlaže da poskupi gorivo za 1,2 kune! Hrvatska na udaru novog harača?

Published

on

Bivši ministar graditeljstva Radimir Čačić predlaže da poskupimo gorivo za 1,2 kune i tim novcem obnovimo Zagreb. Kaže da bi se tako prikupilo 3,6 milijardi kuna i radilo po uzoru na gradnju autocesta: Veliki dio novca će uplatiti i turisti, a pred izborom smo ili skuplje gorivo ili neki drugi porez.

Dok traju prepucavanja između Grada Zagreba i Ministarstva graditeljstva kako će izgledati novi zakon o obnovi glavnog grada nakon potresa, bivši ministar graditeljstva i varaždinski župan Radimir Čačić kaže da ima puno jednostavniji i učinkovitiji model obnove. I kaže da to zna jer je kao ministar obnove napravio 400 škola, obnovio preko 150.000 privatnih objekata i napravio autocestu prema Splitu.

Ukratko, po Čačićevoj ideji, formirala bi se posebna tvrtka koja bi vodila obnovu, a ona bi se financirala iz cijene goriva. Točnije, iz svake litre koju natočimo na benzinskim stanicama, 1,2 kune bi išlo u tu posebnu tvrtku za obnovu Zagreba.

“Model je već isproban na autocestama i upravo zato je formirana tvrtka Hrvatske autoceste. Samo što su se nakon mog mandata dečki malo zaigrali i cijena kilometra autoceste porasla je dvostruko, a broj zaposlenih trostruko. Ali to ne znači da je model loš, dapače”. kaže Čačić, danas čelnik stranke Reformista za 24 sata.

Čačić kaže da će obnova koštati milijarde kuna. Po sadašnjem prijedlogu zakona, sve je zakomplicirano, birokratizirano i otvara mogućnost za malverzacije, a država na sebe preuzima previše obveza.
“Ne, ne treba država ljudima graditi i obnavljati, ona samo treba osigurati financiranje i kvalitetni nadzor i kontrolu”, sažima Čačić.

Nacionalno/Dnevno.hr

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Većina marki cigareta od subote skuplja za dvije kune

Published

on

Većina marki cigareta od subote je skuplja za dvije kune, pokazuju podaci Carinske uprave, kojoj su vodeći proizvođači i uvoznici cigareta prijavili povećanje maloprodajnih cijena za određene marke cigareta. 

Tvrtke TDR, Philip Morris Zagreb, Legenda promet, JT International Zagreb i Veletabak prijavile su, sukladno odredbama Zakona o trošarinama, povećanje maloprodajnih cijena za određene marke cigareta, s datumom važenja od 4. travnja 2020. godine, navodi se na internet stranicama Carinske uprave.

Naime, sukladno zakonskim odredbama, domaći strani proizvođači te uvoznici duhanskih prerađevina moraju Carinskoj upravi prijaviti maloprodajnu cijenu za svaku marku duhanskih prerađevina. Iako u pravilu to trebaju prijaviti 15 dana prije puštanja duhanskih prerađevina u potrošnju, iznimno prijavu povećanja mogu podnijeti u roku od dva radna dana od stupanja na snagu uredbe kojom se povećavaju trošarine na cigarete, a ta povećana cijena vrijedi sljedećeg dana od isteka toga roka.

Kako je nova Uredba o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode stupila na snagu 1. travnja, tako Carinska uprava jučer objavila da su joj spomenuti proizvođači i distributeri prijavili nove maloprodajne cijene za većinu marki, a te se cijene primjenjuju od danas, 4. travnja.

Po podacima iz tabelarnog prikaza trošarine na cigarete, većina je robnih marki cigareta, posebice onih najpoznatijih, od danas skuplja za dvije kune i nove im se cijene najčešće kreću u rasponu od 26 do 32 kune po kutiji.

Poskupljenje cigareta za prosječnih dvije kune po kutiji bilo je najavljeno i prilikom donošenja nove uredbe o trošarinama na duhanske prerađevine i duhanske proizvode.

Tom je uredbom, naime, povećana specifična trošarina, i to za  35 kuna, s 335 kuna na 370 kuna za tisuću komada, dok je proporcionalna ostala na 34 posto od maloprodajne cijene.

Minimalna trošarina na cigarete je povećana sa 755 na 824 kune za tisuću komada cigareta.

Trošarina je povećana i za sitno rezani i ostali duhan za pušenje, sa 600 na 800 kuna za kilogram, a na 800 kuna povećava se i trošarina na cigare i cigarilose (za tisuću komada), kao i na grijani duhanski i novi duhanski proizvod (za jedan kilogram).

Trošarina na e-tekućine ostala je nula kuna.

U Ministarstvu financija su procijenili da će povećanje trošarina na duhanske proizvode proračunu ove godine donijeti dodatnih 400 milijuna kuna. (HINA)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije