Povezite se

Vijesti

Napokon otkriveni iznosi povlaštenih mirovina u Hrvatskoj, neke stvari nisu za povjerovati

Objavljeno

-

Nakon brojnih upita, HZMO napokon je dostavio podatke o povlaštenim mirovinama. Biskup Jezerinac ima 100 kuna veću mirovinu od Ante Gotovine, a obojici se smije Vladimir Zagorec.

Biskup i umirovljeni vojni ordinarij Juraj Jezerinac prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) ima mirovinu od 8759 kuna, neznatno više i od generala Ante Gotovine, čija povlaštena predsjednička mirovina u ovom trenutku iznosi 8629 kuna. Biskup Jezerinac mirovinu uživa već četvrtu godinu jer mu se ona, prema podacima HZMO-a, isplaćuje od 1. ožujka 2016. Umirovljeni vikar Vojnog ordinarijata Jakov Mamić ima povlaštenu “predsjedničku” mirovinu u iznosu od 6899 kuna i uživa je od 2. travnja 2018.

HZMO je Jutarnjem listu dostavio podatke o iznosu mirovina biskupa i bivšeg vojnog ordinarija Jurja Jezerinca i glavnog vikara Vojnog ordinarijata Jakova Mamića koje je predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović poslala u povlaštene mirovine zbog “iznimnog doprinosa razvoju oružanih snaga”.

Od početka 90-ih do danas hrvatski su predsjednici dodijelili ukupno 603 povlaštene mirovine, od čega najviše Tuđman 495, Mesić 85, Josipović dvije, Kolinda Grabar-Kitarović dvije, i to svećenicima. Od dodjele povlaštenih mirovina nisu se uspjela suzdržati ni dvojica predsjednika Sabora, Vlatko Pavletić i Zlatko Tomčić, koji su tijekom nepuna tri mjeseca na prijelazu iz 1999. u 2000. nakon Tuđmanove smrti do Mesićeva izbora i inauguracije nakratko bili vršitelji dužnosti predsjednika države. Pavletić je u povlaštenu mirovinu uspio poslati 18 osoba, a Tomčić 2, piše Jutarnji list.

Prema najnovijim podacima HZMO-a, povlaštenu predsjedničku mirovinu danas uživaju 362 osobe. Na popisu nema onih koji su u međuvremenu preminuli (general Ivan Korade, general Slobodan Praljak i drugi), kao ni onih koji mirovine nisu aktivirali jer imaju isplativiji izvor prihoda (poput Branimira Glavaša).

Prosječna predsjednička mirovina u ovom trenutku iznosi 6314 kuna, a mjesečno se za njih iz proračuna izdvoji 2,279.238 kuna. Najveću mirovinu od 12.988 kuna uživa brigadir Vinko Ukota, jedan od ratnih zapovjednika 2. gardijske brigade Gromovi. I 2014., kad smo nakon presude Visokog upravnog suda prvi put dobili podatke od HZMO-a, Ukotina je mirovina bila najveća, ali tada je iznosila 10.500 kuna. Mirovinu iznad 12.000 kuna imaju još dvojica ratnih časnika HV-a, ratni zapovjednik operativne grupe Pakrac brigadir Josip Tomšić (12.451) i zapovjednik ZNG-a Vukovar Ivica Arbanas (12.320).

Pet je mirovina između 11.000 i 12.000 kuna, također pet između 10.000 i 11.000 kuna. Jednu od njih u iznosu od 10.385 uživa pomoćnik ministra obrane iz 90-ih zadužen za građevinsku operativu MORH-a, Matko Kakarigi. Umirovio ga je 1999. Franjo Tuđman. Visoku mirovinu od 9298 kuna uživa bivši predstojnik Mesićeva ureda Željko Dobranović, koji je nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora jer se ispod cijene u Zagrebu domogao stana Geotehnike od 83 kvadrata. Povlaštenu mu je mirovinu dodijelio Stjepan Mesić, jednako kao i bivšem šefu SZUP-a Smiljanu Reljiću koji uživa predsjedničku mirovinu od 9298 kuna. Isti iznos mirovine kao Reljić danas ima i bivši šef vojne tajne službe s kraja 90-ih Markica Rebić, kojeg je povlaštenom mirovinom neposredno prije smjene vlasti 2000. nagradio Vlatko Pavletić. Bivši pripadnik vojne tajne službe iz Gospića, Ivica Rožić, protiv kojeg su zbog nedostatka dokaza odbačene optužbe za gospićke ratne zločine i sumnje za podmetanje eksplozivnih naprava po kućama srpskih povratnika, danas ima predsjedničku mirovinu od 8591 kunu u koju ga je 1999. poslao Franjo Tuđman.

Vladimiru Zagorcu, koji je 2009. osuđen na 7 godina zatvora i povrat državi 39,4 milijuna kuna zbog pljačke dragulja iz sefa MORH, oduzeti su generalski čin i brojna odlikovanja, ali ne i povlaštena mirovina. Zagorec danas ima mirovinu od 9298 kuna (više od generala Gotovine). Baš u vrijeme kad je Zagorec odlazeći iz MORH-a ispraznio sef s draguljima, novoizabrani predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, koji je samo 15 dana bio v.d. predsjednika države, nagradio ga je povlaštenom mirovinom zbog iznimnog doprinosa razvoju oružanih snaga. U trenutku odlaska u povlaštenu mirovinu Zagorcu je bilo samo 37 godina.

Evo cijelog popisa:

Sport

EP rukomet: Hrvatska – Španjolska 20-22

Published

on

U finalu europskog rukometnog prvenstva u Stockholmu hrvatska reprezentacija je izgubila od Španjolske sa 20-22 upisavši treći poraz u finalima europskih prvenstava.

Nažalost, hrvatski rukometaši niti u svom trećem finalu na europskim prvenstvima nisu uspjeli osvojiti zlato, jedinu veliku medalju koja im nedostaje.

Do sada smo dva puta igrali u finalima, 2008. i 2010. ali smo oba puta poraženi. U Norveškoj smo izgubili od Danske, a dvije godine kasnije u Austriji od Francuske. Ovoga puta presudili su nam Španjolci koji su tako postali prvi koji su obranili europsko zlato nakon Šveđana koji jedini imaju tri krune u nizu (1998, 2000, 2002).

Ostaje utjeha kako su “Kauboji” osvojili šestu medalju na europskim prvenstvima, pri čemu treće srebro (2020, 2010, 2008) uz tri bronce (2016, 2012, 1994).

Ostavši bez europska zlata, hrvatska reprezentacija je ostala i bez direktne vize za olimpijske igre u Tokiju pa će morati u kvalifikacije. Od 17. do 19. travnja, igrati se tri olimpijska kvalifikacijska turnira za koje su već određeni domaćini – Francuska, Norveška i Njemačka. Hrvatska je smještena na turnir s Francuskom i Portugalom i još jednom afričkom ekipom.

U finalu smo gledali još jednu dramatičnu utakmica, no nažalost ovoga puta pobjeda je otišla na suparničku stranu.

Hrvatska je odlično otvorila utakmicu, povela je 3-1, pa 8-6 i 9-7. U 19. minuti “kauboji” su imali i tri gola viška (10-7), međutim u posljednjih 10 minuta upali smo u krizu i do kraja poluvremena zabili smo samo jedan pogodak, a primili pet za španjolskih 12-11 na poluvremenu. U prvom poluvremenu hrvatski vratari Marin Šego i Matej Ašanin imali su svega dvije obrane, dok je njihov kolega na suparničkoj strani Gonzalo Perez de Vargas sakupio šest obrana.

U prvih pet minuta nastavka Španjolska je pobjegla na +4 (16-12), međutim, Hrvatska se uspjela vratiti. U 49. minuti je uspjela izjednačiti na 18-18, a šest minuta prije kraja i povesti 19-18. Španjolska je minutu i pol povela 21-20, a kada je Dušebajev zabio za 22-20 25 sekundi prije kraja bilo je gotovo.

Španjolsku su do zlata predvodili Aleix Gomez Abello s pet i Jorge Paqueda s tri gola, dok je Gonzalo Perez de Vargas imao osam obrana. Kod Hrvatske najefikasniji su bili Domagoj Duvnjak s pet i Igor Karačić s četiri gola. 

U susretu za broncu Norveška je u subotu pobijedila Sloveniju sa 28-20 osvojivši svoju prvu medalju na europskim prvenstvima.

Iduće europsko prvenstvo igrat će se od 14. do 30. siječnja 2022. u Slovačkoj i Mađarskoj.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Predstavnici SPC-a bojkotirali ekumensku molitvu za jedinstvo kršćana

Published

on

Čovjekoljubljem, zajedništvo i iskrenom željom, moguće je ostvariti jedinstvo svih kršćana, zajednička je poruka s Molitvene osmine za jedinstvo svih kršćana na ekumenskim slavljem u Sisku, kojemu se, unatoč pozivu, nisu odazvali predstavnici Srpske pravoslavne crkve. 

 Nažalost, svečanost je u subotu navečer u sisačkoj katedrali Uzvišenja sv. Križa u Sisku protekla bez predstavnika Srpske pravoslavne crkve, koji su, unatoč pozivu, bojkotirali zajedničku molitvu, priopćeno je u nedjelju iz Sisačke biskupije.  

Tako su u molitvi, koju je predvodio sisački biskup Vlado Košić, sudjelovati biskup Evangeličke crkve u RH Branko Berić, svećenik Makedonske pravoslavne crkve u RH protojerej stavrofor Kirko Velinski, pastorica Evangeličke Crkvene općine u Kutini Elina Braz de Almeida, povjerenik za ekumenizam i dijalog Sisačke biskupije Branimir Motočić, generalni vikar sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić, katedralni župnik Marko Karaća i Damir Ceković, župnik župe Preobraženja Gospodnjeg iz Petrinje.

Nazočne je pozdravio protojerej Velinski koji je podsjetio kako su temelji kršćanstva dvije zapovjedi ljubavi, prema Bogu i bližnjemu.

“Ovogodišnje geslo molitvene osmine potiče nas na jačanje čovjekoljublja. Jedino čovjekoljubljem kroz djela dobrote možemo dokazati da smo stvarno Kristovi“, poručio je Velinski.

Biskup Evangeličke crkve Branko Berić istaknuo je da i slučajan susret može stvoriti zajednicu.

“Što više Crkve njeguju zajedništvo i traže povjerenje, više će uspjeti. Naše jedinstvo kao kršćana otkriva se ne samo gostoprimstvom, već i ljubeći susrete s onima koji možda ne dijele naš jezik, kulturu, te vjerovanje,“ rekao je biskup Berić.

Da je molitva iskreno traženje putova zajedništva koje treba rasti, podsjetio je sisački biskup Košić uputivši  vapaje Gospodinu “da nas međusobno približi, zbliži i sve ujedini”.

Košić smatra da bi već sada bilo lako postići to zajedništvo kada bi se iskreno, dobronamjerno, otvorena srca i bez skrivenih interesa tražilo volju Božju. “No problemi  su i danas prisutni jer izostaje ta iskrenost i vladaju zemaljski interesi među nama”, ustvrdio je Košić.

Izrazio je zadovoljstvo što se među istočnim crkvama nastavlja međusobno priznavanje  autokefalnosti, odnosno samostalnosti nacionalnih crkava.

“Nije dobro kada se preko Crkve želi nametati nadmoć jednog naroda nad drugim i ne priznavati mu ona prava koja se s pravom žele osigurati za vlastiti narod. Crkve ne bi smjele biti instrument političke supremacije bilo kojeg naroda nad drugim narodom. Stoga spomenuti procesi, čini se, donose nadu dobrih odnosa međusobnog poštovanja i priznanja ravnopravnosti naroda”, rekao je Košić.

Izrazio je žaljenje da na molitvi nema predstavnika SPC-a, koji su bili pozvani primijetivši pritom kako je na molitvi u Kutini, kod evangelika, zbog paroha stupovačkog bio čak promijenjen i termin molitve, no on se nije pojavio.

Dodao je kako se ni sisački parosi ne odazivaju iako su pozvani, što otežava ekumenski dijalog i zajedništvo.”Nije kršćanski govoriti jedno, a misliti drugo, slikati se zajedno i grliti, a nastaviti širiti neistine o Katoličkoj crkvi. Eto, to je na žalost naša situacija danas u Hrvatskoj“, upozorio je biskup Košić.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Lažna uzbuna zbog koronavirusa u Srbiji, primjenjuju se preventivne mjere

Published

on

Sumnja da je pacijent iz Kine zaražen koronavirusom otklonjena je u Srbiji liječničkim pretragama i testovima kojima je utvrđeno da je riječ o respiratornoj infekciji, rekao je ministar zdravstva Zlatibor Lončar te istaknuo da Srbija ima reagense za četiri tipa koronavirusa.

Pacijent je 13. siječnja došao u Beograd, a 17. siječnja pojavile su mu se prve tegobe i naš zdravstveni sustav odreagirao je na najprofesionalniji način… Uzeta je anamneza da je bio u zahvaćenu području te je iste sekunde odreagirano kao da ima virus – izoliran je, smješten na Infektivnu kliniku i odrađena je sva neophodna dijagnostika”, rekao je Lončar za Radio-televiziju Srbije (RTS).

Tek nakon testiranja liječnici su bili sigurni da pacijent nema koronavirus, već je u pitanju respiratorna infekcija, objasnio je Lončar.

Srbija ima reagense “ne samo za jedan tip koronavirusa, već za četiri tipa”, rekao je i ustvrdio “Mi u roku od dva sata određujemo da li pacijent ima ili nema (virus)”, ustvrdio je Lončar,

Zdravstveni sustav Srbije raspolaže potrebnom opremom i 24-satnim stručnim dežurstvom u koordinaciji sa svim resornim službama. Također je uveden broj telefona (+381 64 8945-235) zbog ljudi koji su došli iz zarazom ugroženog područja, a osjete tegobe i simptome koji mogu ukazivati na koronavirus.

Cilj je da – čak i ako je riječ samo o sumnji – ti pacijenti imaju što manje kontakta sa ostalima, rekao je. U suradnji s Veleposlanstvom Kine u Beogradu napisane su upute na kineskom, engleskom i srpskom jeziku.

Kineski turisti u Hrvatskoj

O posjetu turista iz kineskog grada Wuhana koji su stigli u Hrvatsku, Lončar je ocijenio da nema razloga zadržati ih ili staviti u izolaciju, ako oni sada nemaju nikakve tegobe.

Hrvatski portali prenijeli su u subotu navečer da je skupina turista iz kineskoga grada Wuhana posjetila Plitvice.

“Ono što jedino tada možete radite je da ih pratite i zamolite ih da imaju što manje kontakta s nekim drugim ljudima”, rekao je Lončar.

“Moguće je da u Srbiji ima ljudi koji su tako stigli”, ali “ovo je 21. stoljeće i ne može se spriječiti kretanje ljudi”,. smatra ministar.

Simptomi koronavirusa – malaksalost, bol u grlu i kašalj – slični su simptomima gripe, a tek zatim slijedi “faza koja mijenja tu sliku” jer se za dva do tri tjedna virus “spusti” u pluća. 

“Za ovaj virus nije utvrđen ni period inkubacije… znači malo znamo o ovom virusu”, rekao je srbijanski ministar i dodao da bi bolja slika postojala kada bi se više znalo odakle je točno virus došao i kako se prenosi, o čemu zasad ima “mnogo teorija”, a što je ocijenio “krajnje neozbiljnim”.

“Ovo je situacija koja zahtijeva da baratamo činjenicama i da bude krajnje transparentno – koliko god da imamo oboljelih, zaraženih – mora se objaviti”, sugerirao je Lončar i ocijenio da su kineske vlasti problemu s koronavirusom “pristupile na najozbiljniji način”. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije