Povezite se

EU

Nakon izolacije, svi na bicikle?

Objavljeno

-

Više gradova u Francuskoj želi nakon ukidanja izolacije poticati vožnju biciklom gradskim ulicama kako bi se izbjeglo masovni prijevoz automobilima i veliko zagađivanje zraka, za koje se sumnja da bi moglo povećati rizike od obolijevanja od novog koronavirusa.

Promet u gradovima jako se smanjio zbog izolacije. Bogota, Berlin, Oakland, New York i drugi gradovi iskoristili su priliku da urede privremene biciklističke staze, zabranili su prometovanje nekim prometnicama osim za stanare i potiču građane da koriste bicikle kako bi poštivali socijalnu distancu.

Nekoliko francuskih gradova želi nakon izolacije slijediti njihov primjer.

“Ljudima će biti psihološki teško gurati se u tramvajima, autobusima ili podzemnoj željeznici” zbog straha da će se zaraziti virusom, kazao je Pierre Serne, predsjednik Kluba gradova s biciklističkim stazama, udruženja koje promiče korištenje bicikla u gradovima.

Ponovna masovna vožnja automobilima bila bi loše rješenje jer bi se ponovno stvarale prometne gužve i zagađivao zrak.

Onečišćenje finim česticama od cestovnog prometa povećava smrtnost povezanu s koronavirusom, smatraju znanstvenici s Harvarda. Drugi se pitaju mogu li te čestice čak prenositi virus.

Pločnici za pješake i biciklističke staze

U pariškoj regiji, gdje se korištenje bicikla povećalo od štrajka potkraj 2019. koji je paralizirao javni prijevoz, dnevni broj biciklista mogao bi se povećati s “400.000 na 800.000”, smatra predsjednica regije Valérie Pécresse.

Da bi se to postiglo, ona je u suradnji s organizacijom „RER-vélo” zamislila devet biciklističkih staza, do Mantes-la-Joliea ili Meluna, gradova udaljenih 50 kilometara od Pariza. Želimo “razmotriti sve što se može učiniti i to jako brzo”, kazala je.

Pariz je već povećao broj biciklističkih staza i planira nakon izolacije poticati odlazak na posao biciklom, rekao je savjetnik gradskih vlasti za promet Christophe Najdovski.

To bi se, po njegovim riječima, postiglo “malim, jeftinim prilagodbama, koje se mogu brzo izvesti, biti sigurne i reverzibilne” na kolnicima koji su obično rezervirani za automobile i motocikle.

Lyon želi urediti “nove pločnike za pješake i nove biciklističke staze s mogućim modulacijama ovisno o dobu dana”, kažu u gradskoj upravi.

Grenoble, Montpellier i Rennes također planiraju ubrzati provedbu svojih planova za poticanje vožnje biciklom.

Konkretno, institut Cerema sugerira da se “smanji broj prometnih traka”, s četiri na dvije na primjer, da se “prošire postojeće biciklističke staze i promijeni regulacija prometa”.

To se ne odnosi samo na središta gradova, nego i na “cestovnu mrežu između gradova ili u predgrađima”, istaknuo je Pierre Serne, navodeći kao primjer bolnice daleko od središta grada u koje djelatnici dolaze biciklom.

Po mišljenju Federacije biciklista (FUB), potrebno je urediti te privremene biciklističke staze cijelom dužinom prometnih traka, a ne samo na izoliranim dionicama, postaviti privremena parkirališta za bicikle te urediti biciklističke staze koje će pratiti linije metroa.

“Infrastruktura mora zaista biti sigurna za bicikliste”, naglasio je predsjednik FUB-a Olivier Schneider, a to ne znači samo oznake na tlu.

Popraviti stare bicikle

Druga važna stvar je opremiti ljude biciklima.

Osim postojećih bonusa za kupnju električnih bicikala ili bicikala s prikolicom, FUB zagovara i ideju dodjele čekova od 100 eura za popravke bicikala koji sada čame zaboravljeni u podrumima ili čekaju nove vlasnike na sajmovima rabljenih bicikala.

Zašto ne bi sustavi javnih bicikala bili besplatni i još lakše dostupni, predlaže Joël Hazan, stručnjak konzultantske tvrtke Boston Consulting Group (BCG.

Dok se to ne ostvari, kretanje biciklom dopušteno je tijekom izolacije, osim u sportske svrhe, podsjeća predsjednik FUB-a. On je zatražio od prefekta koji su zatvorili biciklističke staze za vrijeme izolacije da ponovno dopuste njihovo korištenje.

(Hina)

EU

Plenković: Slovencima su naše obalne županije u zelenome

Published

on

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izjavio je u petak u Zagrebu da su slovenskim državljanima naše obalne županije kategorizirane po njihovim kriterijima, i nalaze se u zelenoj kategoriji.

Premijeri Hrvatske i Slovenije, Andrej Plenković i Janez Janša susreli su se ranije danas u Otočcu na Krki, gdje su dogovorili još intenzivniju razmjenu informacija u borbi protiv koronavirusa.

“Što se tiče Hrvatske i Slovenije, najvažnija poruka bila je o epidemiološkoj slici u onim hrvatskim županijama koje su trenutno najzanimljivije za slovenske državljane, a to su naše obalne županije, gdje smo, po njihovim kriterijima, u zelenome”, rekao je Plenković po povratku u Zagreb, na konferenciju za novinare u Banskim dvorima o ulasku Hrvatske u europski tečajni mehanizam ERM II. 

Dakle, dodao je, Slovenija je u istoj kategoriji sama kao što je stavila i Hrvatsku.

Mi radimo na tome da se zdravstveni stožeri obje države konzultiraju na tjednoj bazi, rekao je hrvatski premijer. “Da imamo što manje zapreka za prelazak granica. To je intencija i mislim da smo na dobrom putu da to i realiziramo”, naglasio je Plenković 

Predsjednici Vlada Slovenije i Hrvatske, Janša i Plenković ranije danas sastanak u Otočcu na Krki ocijenili su uspješnim, na kojem je jedina tema bila epidemiološka situacija u obje države i mjere koje su za suzbijanje zaraze koronavirusom donijele obje vlade.

Slovenski premijer je rekao da ga raduju mjere koje Hrvatska poduzima na kontroli pandemije i koje je poduzela na vanjskim granicama EU-a kao i činjenica da priprema aplikaciju za praćenje zaraze, za koju Plenković kaže da će biti gotova za desetak dana. 

Epidemiolozi i nadležne institucije dviju država razmjenjuju informacije i iskustva, a sada smo dogovorili još intenzivniju svakodnevnu suradnju, kazao je Janša.

Hrvatski premijer Plenković istaknuo je da je sedam obalnih županija u Hrvatskoj u zelenoj zoni, što je “poruka pouzdanja i sigurnosti svim slovenskim turistima”. 

U Hrvatskoj je u petak prema podacima eVisitora boravilo 92.000 Slovenaca. 

Ucitavanje vijesti

EU

Hrvatska ušla u ERM II – čekaonicu za euro

Published

on

Republika Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom, objavili su petak ESB i Europska komisija. 

“Na zahtjev Republike Hrvatske, ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s Gospodarskim i financijskim odborom (EFC), donijeli su zajedničku odluku o uključivanju hrvatske kune u mehanizam ERM II”, navodi se u priopćenju.

Središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro. 

Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta. Obvezni intervencijski tečajevi bit će objavljeni u ponedjeljak, 13. srpnja u vrijeme otvaranja deviznih tržišta.

Sporazum o sudjelovanju kune u ERM II temelji se, između ostaloga, i na obvezi Hrvatske da se simultano priduži bankovnoj uniji.

Inače, država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

Kako se navodi u priopćenju, Hrvatska je uspješno provela mjere na koje se obvezala u pismu namjere o ulasku u europski tečajni mehanizam iz srpnja 2019., koje se odnose na daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo. 

“U cilju ostvarenja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješnog sudjelovanja u europodručju, Republika Hrvatska se obvezala na provedbu dodatnih mjera u reformskim područjima te je iskazala čvrstu namjeru da uvede euro kada kriteriji konvergencije budu ispunjeni. Navedene dodatne mjere odnose se na jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo daljnjim pojednostavnjivanjem administrativnih postupaka i smanjenjem parafiskalnih i neporeznih davanja, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima te jačanje nacionalnoga stečajnog okvira”, ističe se u priopćenju.

Istodobno, Europska središnja banka (ESB) danas je donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), čime je hrvatska središnja banka postala dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka.

Odluka o bliskoj suradnji stupit će na snagu 14 dana od objave u Službenom listu Europske unije.

U sljedećem razdoblju ESB će izvršiti procjenu i odlučiti koje hrvatske banke ispunjavaju kriterij za svrstavanje među značajne institucije, a od 1. listopada 2020. provodit će i neposrednu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj. Također, od datuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji Republika Hrvatska sudjelovat će i u jedinstvenome sanacijskom mehanizmu (SRM), navodi se u priopćenju ESB-a.

Ucitavanje vijesti

EU

Orban o suzbijanju epidemije: Više Balatona, manje Jadrana

Published

on

Mjere zaštite od uvoza koronavirusa u Mađarsku iz inozemstva moraju biti na snazi, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u radijskom intervjuu u petak, dodajući da se svaki novi slučaj zaraze u zemlji može povezati s dolascima iz inozemstva.

Komentirajući porast broja zaraženih u nekoliko zemalja kao što su Hrvatska, Srbija, Rumunjska i Slovenija, Orban je rekao da je “Mađarska sigurna”, ali da su potrebne mjere zaštite kako se ne bi virus uvozio izvana.

“Morat ćemo se suočiti s još jednim pooštravanjem (epidemioloških pravila) kod kuće”, kazao je. “Još ne znamo kako će to izgledati”, izjavio je on dodavši da je operativni odbor zadužen za mjere suzbijanja novog koronavirusa dobio rok do podneva u petak da iznese prijedlog kako zaštititi Mađarsku.

“Više jezera Balaton, manje Jadrana”, poručio je premijer. “Tada se epidemija može držati pod kontrolom.” Kazao je da je operativni odbor otkrio strani “soj” u svakoj novoj infekciji u Mađarskoj.

Orban je rekao da je Mađarska ponovno uvela mjere praćenja kakve je poduzela Austrija, a koje uključuju karantenu, testiranje i kontrole na granici, sve u istom paketu.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije