Povezite se

Vijesti

Nakon gotovo dva desetljeća, Dan državnosti opet se slavi 30. svibnja

Objavljeno

-

Pripremila: Marija Udiljak

Nakon gotovo dva desetljeća, Hrvatska ove godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, kako je to radila i u prvom desetljeću svog postojanja.

 Proslavit će ga na 30. godišnjicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora, prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

 Još prošle godine, 30. svibnja bio je Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, bio je državni blagdan i neradni dan.

 Iako su se sve vlasti od 2001., kada je tadašnja, lijeva koalicija na čelu sa SDP-om, ozbiljnije promijenila kalendar blagdana, trudile prikladno obilježiti te dane, oni među običnim građanima nikada nisu zaživjeli na način kao što je 90-ih godina bio slučaj sa Danom državnosti, 30. svibnja.

 Upravo je to bio jedan od argumenata HDZ-ovoj većini da prošle godine, kod uređivanja novog kalendara blagdana, vrati Dan državnosti na 30. svibnja.

 Prijepori oko ‘pravog’ datuma državnosti će, sasvim sigurno, trajati, no ono što nije sporno je činjenica da velik dio građana s posebnom emocijom pamti 30. svibnja 1990. i opisuje ga pojmovima posebno, svečano, uzbudljivo.

Poseban dan, velik događaj

 I povjesničar Ivo Perić u svojoj trotomnoj knjizi o Hrvatskom državnom saboru piše kako je konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno „u izuzetno svečanom ozračju“. „Bio je to doista velik događaj: vlast u Republici preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici“, zapisao je Perić.

 Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu sa Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

 Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, on se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest „Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice“.

 Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, „iz kojih je proizišao Sabor“, te izrazio uvjerenje da će „on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj ali svetoj domovini“.

 Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

  Sabor iz ’90 radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.  

 Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Glavaš i Jovanović zastupnici iz 1. saziva

 U tom sazivu bili su i danas aktualni zastupnici Branimir Glavaš (HDSSB) i Željko Jovanović (SDP), tada zastupnici HDZ-a i Saveza socijalističke omladine (SSOH).

  „To je bilo nešto veličanstveno, nešto što se nikada ne može izbrisati iz sjećanja“, kazao je Glavaš prisjećajući se 30. svibnja 1990.

 Dan je, kaže, počeo svečanom misom u zagrebačkoj katedrali na kojoj je bio cijeli novi državni vrh, a koju je služio kardinal Franjo Kuharić, slijedio je ulazak demokratski izabranih zastupnika u Sabor i veličanstvena masa građana koja maše hrvatskim zastavama na punom Trgu svetog Marka.

 Glavaš spominje i dizanje hrvatske zastave sa „prvim bijelim poljem“ na jarbol ispred Sabora i skidanje stare zastave sa socijalističkim obilježjima. „Tadašnja milicija prvi puta skida zvijezde petokrake sa svojih šapki i umjesto njih stavlja naljepnice sa grbom s prvim bijelim poljem, metalnih grbova nije bilo“, rekao je.

 Dojmljiv je, ističe, bio odlazak državnog vrha, nakon konstituiranja Sabora, na središnji zagrebački trg koji je bio „krcat“, kao i okolne ulice.

 I Jovanović ističe da ga za taj dan vežu „vrlo lijepa i pozitivna sjećanja“. „Konstituiranje je bilo popraćeno jednom dozom optimizma, svi koji smo  bili u tom prvom sazivu zaista smo očekivali da će Hrvatska u narednih 30 godina biti jedno puno bolje društvo nego što je bilo tada. Na žalost, mislim da taj cilj nije ostvaren u punom opsegu“, kaže zastupnik.

 Smatra kako sada, uoči Dana državnosti i parlamentarnih izbora, građani imaju priliku odabrati novi početak za Hrvatsku i osigurati da u narednih 30 godina postane bolje društvo u kojem će svim ljudima biti omogućeno da uživaju u životu, da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, posao od kojeg će moći živjeti kako to priliči 21. stoljeću.

Povjesničar Perić navodi kako je HDZ, pobjednik prvih demokratskih izbora, odmah nakon objave rezultata 2. izbornog kruga krenuo u dogovore o prijenosu vlasti te kako je 14. svibnja 1990. održana sjednica Glavnog odbora HDZ-a na kojoj su utvrđeni „funkcionari u novoj središnjoj vlasti Republike“,  određen 30. svibnja kao dan konstituiranja Sabora i „zaključeno da taj datum treba ostati ‘u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti’“.

Kolumne

Kako je i zašto ustrojeno Ministarstvo hrvatskih branitelja

Published

on

Piše: Pero Kovačević

Ponukan raspravama o tome treba li nam ili ne Ministarstvo branitelja, ukratko ću vas podsjetiti kad je i zašto ustrojeno Ministarstvo hrvatskih branitelja. Što je bio cilj i svrha ustrojavanja Ministarstva.

Naime, u pravo sam po nalogu predsjednika Tuđmana, ministra Gojka Šuška, potpredsjednice Vlade gospođe Ljerke Mintas Hodak i generala Janka Bobetka radio na neposrednom ustrojavanju Ministarstva hrvatskih branitelja i u studenom 1997. godine priredio Promemoriju – elaborat za pokojnog predsjednika Tuđmana o razlozima i potrebi ustrojavanja Ministarstva hrvatskih branitelja. Sastavni dio tog elaborata bio je i sam ustroj ministarstva. Predsjednik Tuđman je prihvatio elaborat i krenulo se u provedbu odnosno samo ustrojavanje Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Naime, naziv ministarstva logično je bio istovjetan Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koji je Hrvatski sabor jednoglasno donio u prosincu 1997. godine. Kratko rečeno, osnovna zadaća i cilj ustrojavanja Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata bila je provedba Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Naime, uporedno s ustrojavanjem ministarstva izradili smo i donesen je i Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Zakon u kojim su na jednom mjestu bila kodificirana sva prava. Početna nakana je bila da ministarstvo djeluje od 4-8 godina dok se ne riješe tada nagomilani problemi i nakon toga preraste u državnu upravnu organizaciju.

Početak djelovanja Ministarstva branitelja: ožujak 1998. Predsjednik Tuđman je držao, kao što je u elaboratu bilo naznačeno da se Ministarstvo obrane i HV nakon završetka Domovinskog rata trebaju posveti svom temeljnom djelokrugu i nadležnosti u preustroju i pitanjima obrane i da ne bave pitanjima skrbi o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji jer to nije njihova zadaća. Sukladno tome Ministarstvo je ustrojeno u prosincu 1997. godine kad je i donesen Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Ministarstvo je započelo je s djelovanjem u ožujku 1998. predsjednik Tuđman je 19. prosinca 1997. za prvog ministra hrvatskih branitelja imenovao legendarnog dr. Juraja Njavro. Tada sam obnašao dužnost pomoćnika ministra dr. Juraja Njavre, a nakon toga i dužnost vd ministra 9 mjeseci, kad je dr Njavro imao srčani udar. Sjedište ministarstva je bilo u Zagrebu na lokaciji Park Stara Trešnjevka 4, ustroj na terenu pratio je ustroj Ministarstva obrane i MUP-a.

ZAKLJUČNO

Prema tome, ukoliko se i kad steknu uvjeti , a sad sigurno nisu stečeni da se ukine Ministarsvo hrvatskih branitelja nije logično da se djelokrug poslova i nadležnost Ministarsva branitelja prebaci u djelokrug Ministarstva obrane.

Što je pravi razlog ukidanja Ministarstva hrvatskih branitelja? Jeli to traže zastupnici nacionalnih manjina? Pravi razlog zna Andrej Plenković, sadašnja obrazloženja im ne drže vodu.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Znanstvenici za klimu: Nerazumno je spajanje ministarstva okoliša i gospodarstva

Published

on

Inicijativa Znanstvenici za klimu “korijenski nerazumnom i uznemirujućom” ocijenila je najavu spajanja ministarstava zaštite okoliša i gospodarstva.    

Znanstvenici za klimu u priopćenju su naveli kako su iz medijskih napisa o sastavljanju nove Vlade RH saznali za najavu objedinjavanja dosadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta te ustvrdili da je već i sama najava stvaranja ministarstva koje bi objedinjavalo tolikih važnih resora uznemirujuća.

“Jasno je da su i zaštita okoliša i gospodarstvo dva važna resora, koja moraju sinergijski djelovati prema izgradnji održivog i prosperitetnog društva, no, u mnogim su aspektima ta dva sektora međusobno suprotstavljena i nezamisliv je njihov suživot unutar jednog ministarstva, bez zapostavljanja jednog od njih”, istaknuli su u priopćenju Znanstvenici za klimu.

Ustvrdili su da, nažalost, mnogi pokazatelji upućuju na to da bi u takvoj organizaciji zaštita okoliša bila zapostavljena te da je već sada, kroz objedinjavanje s energetikom, “uvelike srozana”, čemu je, kako su ocijenili, “doprinijelo i dosadašnje vodstvo ministarstva”.

U Apelu za sustavnu klimatsku akciju upozorili su na sve evidentnije klimatske promjene, koje su upravo zbog nedjelovanja ili loše usmjerenog djelovanja na međunarodnom planu dovele do klimatske krize i da su mnoge države već proglasile klimatsko izvanredno stanje.

“Nedopustivo da se Republika Hrvatska ponaša kao da nas se to ne tiče, osobito u svjetlu znanstveno utemeljene činjenice da područje Sredozemlja već sada trpi znatno intenzivnije posljedice klimatskih promjena u odnosu na ostatak svijeta”, ocijenili su i dodali da se Hrvatska ubraja u one europske države koje će biti najjače pogođene klimatskom krizom te pozvali da se još jednom razmotri najava spajanja ministarstava zaštite okoliša i gospodarstva.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

HZJZ objavio preporuke i upute za osobe koje prelaze državnu granicu RH

Published

on

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je preporuke i upute za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske i upute za zdravstveni nadzor nad osobama koje ulaze u Hrvatsku iz trećih zemalja.

Odlukom o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske zabranjuje se odnosno ograničava prelazak osobama preko graničnih prijelaza od čega su izuzeti državljani EU (bez obzira na mjesto prebivališta), Schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, kao i članova njihovih obitelji te državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem.

Privremena zabrana ulaska u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja ne odnosi se na zdravstvene djelatnike, zdravstvene istraživače i suradnike, stručnjake za skrb o starijima te osobe koje zahtijevaju hitno medicinsko liječenje. Također, ne odnosi se i na prekogranične radnike, prijevoznike robe i drugo prometno osoblje u mjeri u kojoj je to potrebno te diplomate, policijske službenike u obavljanju svojih poslova. Ne odnosi se i na službe i timove Civilne zaštite, osoblje međunarodnih organizacija i međunarodno vojno osoblje u obavljanju svojih funkcija.

Privremena zabrana ulaska u RH iz trećih zemalja ne odnosi se i na putnike u tranzitu, osobe koje putuju zbog turističkih ili drugih poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes, te osobe koje putuju radi školovanja. Ne odnosi se niti na osobe koje putuju zbog neodgodivih osobnih razloga, primjerice vlasnici su nekretnine u Republici Hrvatskoj, ili imaju koji drugi neodgodiv osobni razlog.

Za osobe trećih zemalja: Samoizolacija od 14 dana ili od sedam dana uz negativan rezultat brisa  

Za sve osobe koje ulaze u RH iz trećih zemalja, na temelju izuzeća od zabrane prelaska granice za osobe koje putuju zbog neodgodivih osobnih razloga, obvezan je zdravstveni nadzor uz 14-dnevnu karantenu/samoizolaciju. Karantena/samoizolacija se može skratiti na sedam dana ako osoba o svom trošku napravi bris nosa i ždrijela sedam dana po ulasku u Hrvatsku i dobije negativan rezultat PCR testa na SARS-CoV-2.
 
Obveza samoizolacije za osobe koje ulaze u RH iz trećih zemalja ne odnosi se na zdravstvene djelatnike, zdravstvene istraživače i suradnike, stručnjake za skrb o starijima, osobe koje zahtijevaju hitno medicinsko liječenje, prekogranične radnike, prijevoznike robe i drugo prometno osoblje u mjeri u kojoj je to potrebno, diplomate, policijske službenike u obavljanju svojih poslova, službe i timove Civilne zaštite, te osoblje međunarodnih organizacija i međunarodno vojno osoblje u obavljanju svojih funkcija.  

Za putnike u tranzitu granična policija će, nakon što im se odobri ulazak, provjeriti jesu li napustili područje RH u roku od 12 sati. Navedeno pravilo moguće je primijeniti samo ako je izlazak iz RH u susjednu državu koja će mu omogućiti ulazak.

Osobe koje ulaze u RH zbog turističkih ili drugih poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes, te osobe koje putuju radi školovanja, moći će ući u Hrvatsku bez obveze samoizolacije uz predočenje negativnog nalaza PCR pretrage brisa nosa i ždrijela na SARS-CoV-2, koji nije stariji od 48 sati, odnosno uz obvezu 14-dnevne karantene/samoizolacije ako nemaju navedeni negativni nalaz PCR pretrage.

Osobe koje ulaze u Hrvatsku bez obveze samoizolacije, dužne su se u prva dva tjedna boravka u Hrvatskoj pridržavati mjera.

Tijekom prvih 14 dana od ulaska u RH izlaske iz smještaja trebaju ograničiti samo na nužne (obavljanje posla ako se radi o poslovnom razlogu ulaska u RH, obavljanje nužnih aktivnosti uz kontinuirano pojačano provođenje higijenskih mjera).

Tijekom nužnih izlazaka iz smještaja preporučuju im se da koriste masku ili prekrivalo za nos i usta, da održavaju fizički razmak od drugih osoba minimalno 1,5 metar te da provode higijenu ruku. Ruke trebaju što češće prati toplom vodom i sapunom i/ili koristiti dezinfekcijsko sredstvo za ruke koje treba dobro utrljati u dlanove te izbjegavati dodirivanje lica, usta, nosa i očiju.

Također, trebaju izbjegavati korištenje javnog prijevoza, a u prijevoznom sredstvu poželjno je da je osoba sama ili isključivo s osobama koje dijele zajednički smještaj.

Osobe koje ulaze u Hrvatsku bez obveze samoizolacije, također trebaju dosljedno izbjegavati grupiranja i okupljanja. Tijekom poslovnih sastanaka trebaju susretati što manji broj osoba, osigurati fizički razmak od 1,5 metra uz dostupnost dezinfekcijskih sredstava te izbjegavati nepotrebne sastanke. Usluge plaćanja trebaju obavljati bezgotovinskim kartičnim plaćanjem ili on-line uslugama.

Potrebno je da svako jutro izmjere tjelesnu temperaturu, a ukoliko je viša od 37,2 stupnjeva Celzijusovih, potrebno je mjerenje ponoviti nakon 10 minuta, te ako je  ponovno viša od 37,2 trebaju ostati kod kuće/u smještaju i javiti se liječniku u turističkoj ili COVID-19 ambulanti, odnosno teritorijalno nadležnom epidemiologu.

U slučaju pojave simptoma akutne respiratorne infekcije (kašalj, grlobolja, povišena tjelesna temperatura, kratak dah/otežano disanje ili gubitak osjeta njuha) potrebno je da ostanu kod kuće/u smještaju i jave se liječniku u turističkoj ili COVID-19 ambulanti, odnosno teritorijalno nadležnom epidemiologu. U slučaju nagle pojave teških, po život ugrožavajućih simptoma, trebaju se javiti nadležnoj hitnoj medicinskoj službi na broj 194, navode iz HZJZ-a.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije