Povezite se

Gospodarstvo

Najštedljiviji hrvatski gradonačelnik Ante Pranić iz Vrgorca

Objavljeno

-

Vrgorački gradonačelnik Ante Pranić najštedljiviji je gradski čelnik u Hrvatskoj, mjesečno prima 4306 kuna neto i jedini je gradonačelnik s plaćom nižom od prosječne hrvatske plaće, objavio je portal gradonačelnik.hr u analizi plaća gradskih i županijskih čelnika.

Ostalih devet najštedljivijih gradonačelnika, kada su plaće u pitanju, prima do 10.000 kuna mjesečno, dok s druge strane najviše njih – 21 – prima između 13.000 i 14.000 kuna. Status gradonačelnika volontera ima 20 gradonačelnika od kojih se dio, većinom saborskih zastupnika, odrekao volonterske naknade.

Pranićeva plaća jedina ispod prosječne hrvatske plaće

Podaci o plaćama gradonačelnika dostupni su u njihovim imovinskim karticama koje su prijavili nakon stupanja na dužnost, odnosno nakon lokalnih izbora u lipnju prošle godine.

Pranićeva bruto plaća iznosi 5609 kuna, što je neto iznos od 4306 kuna, i je jedina gradonačelnička plaća niža od prosječne hrvatske plaće koja je, po podacima za rujan prošle godine, iznosila 5958 kuna neto.

Portal gradonačelnik.hr napominje da je Pranić, nakon dolaska na vlast na prijevremenim izborima 2016. godine, odmah srezao plaće u gradskoj upravi, pa i svoju vlastitu, te na taj način u proračunu uštedio milijun kuna. Njegovo je geslo da gradonačelnikova plaća mora pratiti sudbinu proračuna, a gradonačelnik dijeliti sudbinu svojih građana.

“Kada smo preuzeli upravljanje gradom, dočekala nas je katastrofalna financijska situacija. Grad je bio opterećen milijunskim dugovanjima, a mjesečna likvidnost bila je upitna. Više se izdvajalo za masu plaća nego što su bili mjesečni prihodi grada. Jedina moguća vatrogasna mjera bila je trenutno smanjenje rashoda za zaposlene jer plaća gradonačelnika i ostalih djelatnika uprave mora pratiti sudbinu proračuna”, kaže Pranić.

Tim rasterećenjem krenuli su vraćati dugove, ali i pokrenuli izradu projektnih dokumentacija jer, ističe, gradski proračun nikada ne smije služiti isključivo za isplatu plaća već mora biti razvojni. Prije nego je Pranić preuzeo upravljanje gradom izdvajanje za masu plaća djelatnika gradske uprave iznosilo je dva milijuna kuna godišnje, dok su 2017. godinu završavali s milijun kuna izdvajanja za plaće.

U planu povećanje plaća, ali masa plaća i dalje manja

“U 2018. godini u planu je povećavanje plaća, ali s obzirom da se broj djelatnika u upravi smanjio za četvrtinu, ukupna će izdvajanja za masu plaća i dalje biti znatno manja u odnosu na prethodna razdoblja. Cilj nam je uspostaviti efikasnu i zdravu gradsku upravu koja će biti u službi građana, umjesto tromog birokratskog aparata”, ističe Pranić.

Drugi je gradonačelnik s najnižom plaćom, u neto iznosu dvije tisuće višom od Pranićeve, Matko Šutalo iz Valpova – 8512 kuna bruto (6420 kuna neto), treći je Josip Budimir iz Kutjeva sa bruto plaćom od 10.870 kuna (7521 kunu neto), a četvrta Antonija Jozić iz Pleternice sa bruto plaćom 11.034 kune (7500 kuna neto).

Na petom je mjestu Zlatko Brlek iz Klanjca s plaćom od 11.900 kuna bruto (8923 neto), potom Marina Budimir iz Iloka – 12.059 kuna bruto (9647 neto) te Antonio Škarpa iz Starog Grada na Hvaru – 12.195 kuna bruto (8975 kuna neto).

Među deset gradonačelnika s najnižom plaćom još su Dražen Srpak (Mursko Središće) – 12.478 kuna bruto (9587 kuna neto), Jasenka Auguštan Pentek (Zlatar) – 13.204 kune bruto (9900 neto) te Josip Šarić (Otok) s plaćom od 14.373 kuna bruto (10.588 neto). Šarić je ujedno jedini iz top 10 najštedljivijih čija neto plaća premašuje 10.000 kuna.

Jedan gradonačelnik iznad 20.000 kuna neto

Najviše gradonačelnika, njih 21, prijavilo je u imovinskoj kartici plaću između 13 i 14 tisuća kuna neto, njih 18 prima između 12 i 13 tisuća, 16 između 11 i 12 tisuća, devet ima plaću između 15 i 16 tisuća, po osam između 14 i 15 tisuća, te 17 i 18 tisuća kuna. Šest gradonačelnika ima plaću između 10 i 11 tisuća kuna, pet između 16 i 17 tisuća te između 18 i 19 tisuća, a jedan iznad 20 tisuća.

Dvadeset gradonačelnika svoj posao obavlja volonterski – dio njih uz volontersku naknadu, a dio bez ikakve naknade, a riječ je uglavnom o saborskim zastupnicima poput Kreše Beljaka, Marka Vešligaja, Darinka Dumbovića, Ana Marije Petin, Milorada Batinića, Tomislava Klarića, Ivana Šipića i Stjepana Kovača.

Volonterske naknade odrekli su se i gradonačelnici Ploča Mišo Krstičević, Knina Marko Jelić te prvi čovjek Kraljevice Dalibor Čandrlić.

Čačić jedini na volonterskoj naknadi, najnižu plaću ima Posavec

Što se župana tiče, jedini koji ima status volontera je varaždinski župan Radimir Čačić koji za svoj posao prima volontersku naknadu od 7312 kuna neto.

Najnižu plaću, pak, ima međimurski župan Matija Posavec – 22.531 kunu bruto (14.980 kuna neto). Posavec je, stupanjem na dužnost župana 2013. godine zatekao više od 35 milijuna kuna duga, i jedna od prvih mjera bilo je rezanje rashoda Županije, pa tako i plaća.

“Kada sam preuzeo funkciju župana u svibnju 2013. godine, krenuo sam s mjerama štednje. Smanjili smo broj upravnih odjela, djelatnika za 20 posto, ukinuta je cipelarina, smanjen je regres, za 10 posto smanjena osnovica za plaće, a na hladnom pogonu uštedjelo se ubrzo oko dva milijuna kuna”, kaže Posavec.

To je brzo urodilo plodom, pa je potom odlučio da nema povećanja plaća u Međimurskoj županiji, te da sebi ne isplaćuje dnevnice niti koristi pravo na putne i ostale troškove.

“Svaka kuna koja je pritom ostala u županijskom proračunu uložena je na najbolji mogući način i višestruko nam se vraća, jer smo pokrenuli najveći investicijski ciklus dosad, a i županija smo koja privlači najviše sredstava iz EU fondova po glavi stanovnika u Hrvatskoj”, ističe Posavec.

Međimurska županija na hladni pogon – plaće, materijalne i sve druge troškove, potroši oko 12 posto izvornog prihoda proračuna, koji je jedan od najmanjih u državi, objavio je portal gradonačelnik.hr.

Gospodarstvo

Ipak za trećinu manji pad PDV-a?

Published

on

Većina do sada objavljenih ekonomskih pokazatelja upućuje da je u Hrvatskoj stanje bolje od očekivanoga – osim turizma koji bi mogao biti na 50 posto prošlogodišnjih rezultata, smanjuje se i podbačaj ostalih segmenata ekonomije.

Hrvatska narodna banka je simulirala kretanje gospodarske aktivnosti i u manje pesimističnim scenarijima od temeljnoga, prema kojemu se u ovoj godini može očekivati pad BDP-a od 9,7 posto. Pri tome se, uz bolje pretpostavke u turizmu, uzimaju u obzir i nešto blaži nepovoljni učinci epidemije na osobnu potrošnju i investicije. U takvim scenarijima gospodarski pad bio bi za otprilike trećinu manji nego u osnovnom scenariju. To znači da bi mogao biti oko 6,5 posto, piše dnevnik.

“S druge strane, prisutni su i znatni nepovoljni rizici koji bi se materijalizirali ako se epidemiološka situacija pogorša, ali ‘šteta’ u tom slučaju ne bi trebala biti kao kod prvog vala. Međutim, bez obzira na drugi val, ova godina bi zbog turizma vjerojatno trebala biti nešto bolja od očekivanja, ako se negativni rizici i aktiviraju u drugoj polovici godine, njihov bi se nepovoljan učinak u većoj mjeri mogao vidjeti na pokazateljima za naredne godine nego za ovu godinu”, kaže Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

Neki ekonomisti, međutim, ne daju se tako lako impresionirati nešto boljim ljetnim pokazateljima. “Vrlo je vjerojatno da drugi kvartal neće biti loš kako se očekivalo, ali postoje novi i brojni valovi koji upozoravaju na usporavanje”, kaže ekonomist jedne banke koji je htio ostati anoniman. 

Prilično oprezni, čini se, ostaju i analitičari Raffeisen banke. U slučaju industrijske proizvodnje, primjerice, ističu kako će ona na razini cijele godine biti “zamjetno niža nego lani, a u narednim mjesecima smatraju da se može očekivati i nastavak negativnih kretanja u trgovini na malo, “što će prvenstveno biti odraz nižeg raspoloživog dohotka, slabijih rezultata u turizmu, optimizma i očekivanja potrošača te posljedično manje potrošnje kućanstava”, piše u utorak Jutarnji list.  

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Hrvatski pivari 2019. uprihodili 2,3 milijarde kuna

Published

on

Dodao

Proizvođači piva u Hrvatskoj prošle su godine ostvarili 2,3 milijarde kuna ukupnih prihoda i ostvarili konsolidiranu dobit od 284,4 milijuna kuna, ili 17,8 posto manju u odnosu na 2018. godinu, objavila je Financijska agencija (Fina).

Prema Fininim podacima temeljenim na godišnjim financijskim izvještajima, u 2019. u djelatnosti proizvodnje piva poslovalo je 92 poduzetnika, od kojih 44 s dobiti.

U proizvodnji piva bilo je 1.592 zaposlenih, što je 2,5 posto više u odnosu na 2018. godinu.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u industriji piva iznosila je lani 9.596 kuna, što je 3,5 posto manje u odnosu na 2018. godinu te 65 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (5.815 kune), pokazuju podaci Fine.

Prošlogodišnji izvoz poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva iznosio je od 253,2 milijuna kuna, što je pad od 18,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za sedam posto, na 414 milijuna kuna. 

Među 92 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva najveći ukupan prihod, u iznosu od 1,1 milijardu kuna, ostvarila je Zagrebačka pivovara, koja je bila i najveći izvoznik.

Ta je tvrtka imala 577 zaposlenih kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 11.791 kunu.

Zagrebačka pivovara je u 2019. ostvarila dobit od 234,1 milijun kuna, što je rast prema godini ranije kada je iznosila 233,2 milijuna kuna.

Na drugom mjestu po ostvarenim prihodima je Heineken Hrvatska s 673,3 milijuna kuna. Dobit tvrtke je iznosila 64,1 milijun kuna, a zapošljavala je 326 djelatnika kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 12.157 kuna.

Iz Fine napominju kako je zadnjih godina na hrvatskom tržištu sve prisutniji trend proizvodnje craft piva.

“Taj trend, uz nove male igrače, prate i već poznata imena pivske industrije”, ističu iz Fine navodeći kako je sve više poduzetnika, koji posluju u proizvodnji piva, u svoju standardnu ponudu uvrstilo i craft vrste piva.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Fina: Svaki peti poduzetnik u djelatnosti trgovine

Published

on

Dodao

Od 136.260 poduzetnika u 2019. godini, njih 28.814 ili skoro svaki peti, poslovao je u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Iza trgovine po brojnosti slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (21.489), što je udio od 15,8 posto, građevinarstvu (16.161) s udjelom od 11,9 posto i prerađivačkoj industriji (14.890) s udjelom od 10,9  posto u ukupnom broju poduzetnika.

Iz Fine navode i kako je analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti pokazala da u posljednjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine.

Kod 136.260 poduzetnika u 2019. radilo je 969.776 zaposlenih, što je 58.040 ili 6,4 posto više nego u 2018. godini.

Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini, navode iz Fine.

Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 240.081 radnika (24,8 posto), a trgovina 195.927 (20,2 posto).

Nominalno, broj radnika najviše je porastao u trgovini (20.521), građevinarstvu (9.867), prerađivačkoj industriji (6.351), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6.250) i u području djelatnosti informacija i komunikacija (3.701), pokazuju podaci Fine.

Najveći dio prihoda i rashoda ostvarili su poduzetnici u području trgovine (275,6 milijardi kuna prihoda i 266,1 milijarde kuna rashoda).

Slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji (185,5 milijardi kuna prihoda i 176,6 milijardi kuna rashoda) te poduzetnici u djelatnosti građevinarstva (59,98 milijarda kuna prihoda i 58,22 milijarde kuna rashoda).

Promatrano prema neto dobiti, u 2019. su najbolji poduzetnici u trgovini sa 7,4 milijarde kuna, što je pad od 4,1 posto u odnosu na 2018.

Drugi su poduzetnici prerađivačke industrije sa 7,2 milijarde kuna, a treći poduzetnici u području stručnih znanstvenih i tehničkih djelatnosti sa 3,9 milijardi kuna neto dobiti.

U statističku obradu, kako navode iz Fine, nisu uključeni podaci 47 društava bivše Agrokor grupe d.d. koja su 31. ožujka lani izvršila prijenos gospodarske cjeline na novoosnovana društva Fortenova grupe d.d.


Ucitavanje vijesti

Najčitanije