Povezite se

Kultura

Nagrade hrvatskoga glumišta: Šarić i Bareza laureati za svekoliko umjetničko djelovanje

Objavljeno

-

Glumac Krunoslav Šarić za dramu i maestro Nikša Bareza za operu laureati su Nagrade hrvatskoga glumišta za 2019. za svekoliko umjetničko djelovanje, a u nedjelju navečer na svečanosti u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK) nagradu je laureatu Šariću predala ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Za maestra Barezu nagradu je primio redatelj Ognjen Sviličić. Umjetnice i umjetnike posebno raduju ove nagrade jer su one priznanja struke, a ovogodišnje nagrade Hrvatskoga društva dramskih umjetnika (HDDU) imaju i posebno ozračje, a to je proslava stotinu godina rada toga društva.

Upravni odbor HDDU-a i ove je godine – 27. put za redom, nominirao mnoge kazališne umjetnice i umjetnike, u kategorijama dramske, radio i televizijske umjetnosti, za scenografiju i kostimografiju, operetu i mjuzikl i plesnu umjetnost, a visoka pokroviteljica i ove svečanosti je predsjednica Republike Kolinde Grabar-Kitarović.

Svečanost se održava 24. studenoga u spomen na isti datum davne 1860. kada je glumac Vilim Lesić na pozornici Narodnoga kazališta na Markovu trgu u Zagrebu, nakon prekida predstave na njemačkome jeziku, a na nagovor Dimitrija Demetra rekao – od danas će se na zagrebačkoj pozornici glumiti samo na hrvatskome jeziku.

O laureatima Šariću i Barezi

Glumačka energija i posvećenost profesiji jedna je od glavnih karakteristika umijeća glume Krunoslava Šarića koji je odigrao bezbroj uloga, većih i manjih, od rola u suvremenim domaćim komadima, najkraći je sažetak obrazloženja nagrade. Svakom svojom ulogom, istaknuto je, Šarić je dokazao kako je pravi umjetnik, glumac koji svoj posao shvaća kao druženje s velikim piscima i redateljima, kao i sa svojim kolegama glumcima – druženje koje svima na sceni i onima u gledalištu uvijek pruža iskrenu emociju i radost igranja.

Enciklopedijsko znanje, predanost pažljivom i preciznom iščitavanju glazbene partiture, koncepcijska razrađenost orkestralne fakture i detaljno izrađivanje svih glazbenih nijansi, samo su neke od karakteristika velikih umjetničkih dosega tijekom duge i plodne dirigentske karijere maestra Nikše Bareze. Skladatelj, njegov stil, njegove specifičnosti i odlike uvijek su bile glavna preokupacija maestra Bareze koji nastoji na najbolji način interpretirati notni zapis bez obzira radilo se o snimkama ili o nastupu u živo, samo su neke od rečenica iz obrazloženja nagrade maestru Barezi. 

DRAMA: Nagrade za ‘naj’ predstavu u cjelini, redatelja, glumca i glumicu, najbolju lutkarsku predstavu

Najbolja dramska predstava u cjelini u 2019. je  “Kiklop” Ranka Marinkovića u režiji Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba, a nagradu za tu predstavu predala je predsjednica HDDU-a Perica Martinović.

Nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje u cjelini primio je Saša Anočić za režiju predstave “Kiklop”Ranka Marinkovića u produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

Nagradu za najbolje umjetničko ostvarenje  u drami – žensku ulogu dobila je Olga Pakalović za ulogu Olge u predstavi “Konstelacije” Nicka Paynea u režiji Aide Bukvić i koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba, Osječkog ljeta kulture 2018. i Gradskih galerija Osijek.

Za najbolje umjetničko ostvarenje u drami – mušku ulogu nagrada je pripala Radi Šerbedžiji za ulogu Georgea u predstavi “Tko se boji Virginije Woolf” Edwarda Albeea u režiji Lenke Udovički i koprodukciji Kazališta Ulysses iz Zagreba i Beogradskog dramskog pozorišta.

Nagrada za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu djecu i mlade pripala je predstavi “Tonček i Točkica” Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskoga kazališta Žar ptica iz Zagreba.

Najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst i bijenalne nagrade za radio i TV dramu

Nagradu za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave dobila je Ana Marija Veselčić za tekst “Domaši” premijerno izveden u Gradskom kazalištu lutaka Split u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu.

Za najbolje glumačko ostvarenje u radio drami i za TV, drami, koja se dodjeljuje bijenalno svake neparne godine, nagrada je pripala Mariji Kolb za ulogu u radio drami “Tuga” Les Hommes Aproximatifs u režiji Stephanie Jamnicky, a Goranu Rukavini za režiju TV serije “Počivali u miru”.

Nagrada za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju, te za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Za najbolju kazališnu scenografiju nagradu je dobila Zdravka Ivandija za dramu “Geranium” Ive Vojnovića u režiji Marine Pejnović i produkciji 70. Dubrovačkih ljetnih igara i u predstavi za djecu i mlade “Bajka o ribaru i ribici” Aleksandra Sergejevića Puškina / Ane Proliću režiji Ane Prolić i produkciji Gradskog kazališta “Zorin dom” Karlovac.

Nagrada za najbolju kazališnu kostimografiju dobila je Dženisa Pecotić  za predstavu za djecu i mlade “Tonček i Točkica” Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti pripala je ansamblu i autorskom timu predstave Flex, u koprodukciji KunstTeatra iz Zagreba i Umjetničke organizacije Punctum iz Zagreba, u režiji Ivana Penovića za sve njezine segmente, za inovativni pristup, novi smjer kazališta i specifično shvaćanje svijeta i trenutka u kojem živimo.

OPERA – ‘Naj’ predstava u cjelini, dirigentsko ili redateljsko ostvarenje, žensku i mušku ulogu

Nagradu za najbolju predstavu u cjelini u operi dobila je “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji HNK u Zagrebu.

Nagrada za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje pripala je Ivi Lipanović za dirigiranje opere “Nabucco” Giuseppea Verdija u režiji Georgija Para i Jelene Bosančić i produkciji HNK u Splitu za 64. Splitsko ljeto.

Nagradu za najbolju umjetničko ostvarenje u operi – za žensku ulogu dobila je Ivana Lazar za ulogu Kraljice noći u operi “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji HNK u Zagrebu.

Za najbolje umjetničko ostvarenje u operi – muška uloga nagrada je pripala Giorgiu Surianu za ulogu Macbetha u operi “Macbeth” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Marca Boemija, u režiji Marina Blaževića, i za ulogu Falstaffa u operi “Falstaff” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

BALET – ‘naj’ predstava u cjelini, koreografsko ili dirigentsko ostvarenje, najbolja umjetnička ostvarenja – muška i ženska uloga

Najbolja baletna predstava u cjelini u 2019. je “Smrt u Veneciji” na glazbu Gustava Mahlera u koreografiji Valentine Turcu i u izvedbi zagrebačkoga HNK-a.

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje u baletu nagradu je primila Valentina Turcu za koreografiju predstave “Smrt u Veneciji” na glazbu Gustava Mahlera i u izvedbi HNK u Zagrebu.

Nagradu za najbolje baletno umjetničko ostvarenje- – žensku ulogu dobila je  Iryna Chaban Bilandžić za ulogu Medore u baletu “Gusar” na glazbu Adolpha Adama u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split, a za najbolje umjetničko ostvarenju – mušku ulogu Tomislav Petranović za ulogu Vikonta De Valmonta u baletu “Opasne veze” na glazbu Josepha Haydna u koreografiji Giorgia Madije i ulogu Rudolfa Habsburškog u baletu “Elizabeta Bavarska – Sissi” na glazbu Bedricha Smetane u koreografiji Patricea Barta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Posebna priznanja Zlatku Vitezu i Sonji Kastl

Posebna priznanja Upravni odbor HDDU-a dodijelio je Zlatku Vitezu, glumcu, redatelju, utemeljitelju i umjetničkom ravnatelju kazališne družine “Histrion” u povodu 50-te obljetnice njegovog umjetničkog djelovanja, a za cjelokupnom doprinosu HDDU kojem je bio i predsjednik.Nagradu je preuzeo Hrvoje Klobučar.

Posebno priznanje Hrvatskoga društva profesionalnih baletnih umjetnika pripala je Sonji Kastl, istaknutoj baletna umjetnica, koreografkinja, pedagoginja, prva ravnateljica Baleta HNK u Zagrebu u svojih 90 godina života zadužila je baletnu struku svojim iznimnim nastupima, koreografijama predstava, radom i promocijom baletne umjetnosti kako u Zagrebu tako i diljem Hrvatske i inozemstva. Laureatkinji će nagrada biti uručena naknadno. 

Kultura

Ljiljana Hidić Pasariček: Četvrta pjesnička manifestacija – “LAJTI SARCE ČEZ BRIEGA NUJLJIEPŠA”

Published

on

Ljiljana Hidić Pasariček

Pod okriljem “Književnog Kutka”, uz suradnju KUD JOSIP GENC iz Bednje, s posebnim zadovoljstvom vas pozivamo na zajedničko obilježavanje Četvrte pjesničke manifestacije – LAJTI SARCE ČEZ BRIEGA NUJLJIEPŠA, uz prigodan program gostiju.

Svatko može poslati najviše 3 pjesme duljine do 28 redova, veličina slova 12, font Times New Roman. Svoje radove šaljite se na mail lj.pasaricek@gmail.com najkasnije do 30.09.2020. s naznakom: “LAJTI SARCE ČEZ BRIEGA NUJLJIEPŠA” kako bi komisija mogla odabrati pjesme za javno izvođenje.

Poziv je javni i pravo sudjelovanja imaju svi pjesnici koji pišu na našem KAJ. Pozivamo djecu iz osnovnih škola, srednjoškolce i sve one koji vole i štuju naš dragi KAJ/KOJ. Organizator ima pravo pozvati van natječaja pjesnike direktno u program.

Ograđujemo se od autora koji pošalju plagirane radove, njih ćemo javno prozvati.

Uvjeti natječaja: Pjesme slati isključivo na kajkavskom jeziku (narječju)

Svojim pjesmama pokažite ljubav i poštovanje prema našem lijepom i dragom KAJ/KOJ.

Svima kojima će biti odabrana jedna ili više pjesama, (tema slobodna uz obavezno na kajkavskom uz poseban naglasak na bednjanski), bit će obaviješteni o odabiru i pozvani da osobno sudjeluju obilježavanju te manifestacije.

Pozivu se mogu odazvati svi koji imaju što reći o ljepoti Zagorskih briega i svemu što čini Zagorje i njegovu ljepotu.
Autorica i moderatorica manifestacije: Ljiljana Hidić Pasariček

Ucitavanje vijesti

Kultura

Dovršava se snimanje filma o finalnoj utakmici SP 2018

Published

on

U Zagrebu će, nakon godine dana snimanja, u srijedu pasti i posljednja klapa dugometražnog igranog filma naslova “4:2”, koji se bavi finalom Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji između Francuske i Hrvatske i događajima oko njega.

Snimanje filma je započeto na prvu godišnjicu najvećeg uspjeha u povijesti hrvatskog nogometa i sporta, a bit će dovršeno upravo na drugu godišnjicu.

Riječ je o žanrovski neobičnoj kombinaciji dramatične sportske priče i intimne “road trip”drame o događajima u sjeni finalne utakmice “mundijala”. Film u realnom vremenu prijenosa nogometne utakmice prati neodgodivo putovanje dvoje ljudi točno u vrijeme kada je cijeli svijet bio pred TV-ekranima.

Film je inspiriran stvarnim ljudima i događajima, a sniman je tijekom proteklih 12 mjeseci u Zagrebu, Rijeci, Karlovcu, Dugoj Resi, po Gorskom kotaru, ulicama Pariza i Moskvi.

Specifičnost je filma da će to biti prvi hrvatski i regionalni film realiziran u dvije verzije –međunarodnoj i hrvatskoj/regionalnoj s različitim dramskim tokom i završetkom te će se
raditi zapravo o dva igrana filma o istom događaju. Film će imati internacionalni festivalski život, a trenutno je u pregovorima za koprodukciju i distribuciju za francusko, španjolsko i
englesko govorno područje.

Scenarij i režiju potpisuje Anđelo Jurkas, kojem će ovo biti šesti dugometražni igrani film, a glavne uloge tumače Bojana Gregorić Vejzović i Ivo Krešić, sportski TV spiker Drago Ćosić i hrvatska nogometna reprezentacija. U sporednim ulogama se pojavljuju legenda hrvatskog i ex jugoslavenskog filma Igor Galo, Rada Mrkšić, Katarina Nikšić i Dina Vojnović, dok se u “cameo ulogama” pojavljuju Leona Paraminski i Jelena Perčin Otašević. 

Iz promocije filma se navodi da je svečana premijera filma trebala biti 15. srpnja 2021. godine, na treću godišnjicu finala Hrvatska – Francuska u Moskvi. 

Ucitavanje vijesti

Kultura

Svečano dodijeljenje godišnje nagrade HNK u Zagrebu za sezonu 2019./2020.

Published

on

Ilustracija

Laureati godišnje nagrade HNK u Zagrebu za najbolja ostvarenja u sezoni 2019./2020. su – za dramska ostvarenja Nina Violić i Livio Badurina, za operna Lana Kos i Tomislav Mužek, a za baletna ostvarenja Anamarija Marković i Drew Jackson, objavljeno je u subotu na svečanosti kraja sezone.

Dodjelom godišnjih nagrada Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu za najbolja dramska, operna i baletna ostvarenja u sezoni 2019./2020. i prigodnim glazbeno-scenskim programom, priređenima u subotu navečer ispred zgrade HNK-a, svečano je završena još jedna kazališna sezone ovoga nacionalnog teatra, koja će praktički završiti 9. srpnja.

HNK je imao sreću da je mogao završiti sezonu

Intendantica zagrebačkoga HNK-a Dubravka Vrgoč zahvalila je ansamblu HNK, vjernoj publici i svima koji su na bilo koji način pridonijeli da se ova, u mnogočemu drukčija seona od svih ostalih, uspješno završi.

Ustvrdila je da je HNK u Zagrebu među rijetkim sretnim teatrima u Europi i svijetu koji su uspjeli završiti ovu sezonu, posebice zato što se, osim pandemije COVID-19, našao i u teškoj i zahtjevnoj situaciji zbog razornoga potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku ove godine.

“Ova sezona zasigurno će biti zapamćena ne samo u povijesti HNK u Zagrebu, nego i u povijesti svakoga svjetskog kazališta”, istaknula je Vrgoč. 

Podsjetila je kako su članovi zagrebačkoga HNK-a žurno i sa srcem reagirala u svim tim teškoćama nastojeći da nešto daruju svojoj vjernoj publici i građanima Zagreba koji su pretrpjeli dvije velike nevolje – koronu i potres.

Intendantica Vrgoč nada se da ćemo od rujna ove godine opet u puno većem broju biti u kazalištu, ali ako to neće biti moguće, ustvrdila je da će HNK i “dalje u bilo kojem broju pjevati, glumiti i plesati”.

Četvero laureata primilo nagrade

Predsjednik ocjenjivačkoga suda za dodjelu godišnje nagrade za dramu Leo Rafolt objavio je da je laureatkinja Nagrade “Mila Dimitrijević” za najbolju žensku ulogu Nina Violić za ulogu Olge u predstavi “Tri seste” – autorskom projektu i režiji Bobe Jelčića prema drami Antuna Pavloviča Čehova, te za uloge u autorskom projektu i režiji “Znaš ti tko sam ja” Ivana Penovića za uloge Antuna Zanovića, Trgovca Chomela i Mame Ubu.

Nagradu “Mila Dimitrijević” za najbolju mušku ulogu primio je Livio Badurina  za ulogu Stjepana Zanovića u predstavi “Znaš ti tko sam ja”.

Nagradu “Marijana Radev” dobila je sopranistica Lana Kos za ulogu Leonore u Verdijevoj operi “Trubadur” koja je, kako je to rekao predsjednik ocjenjivačkoga suda Dražen Siriščević, najteža uloga koju je Vedi namijenio sopranu. 

Tenor Tomislav Mužek dobitnik je Nagrade “Vladimir Ruždjak” za ulogu u operi “Lucia di Lammermoor” Gaettana Donizzetija u posljednjoj opernoj premijeru prije no što je zbog koronavirusa kazalište zatvoreno. 

Umjesto laureta, nagrade je preuzeo ravantelj Opere HNK Marcello Mottadelli.

Nagradu “Ana Roje” za najbolju žensku baletnu izvedbu u netom završenoj sezoni primila je Anamarija Marković, objavila je predsjednica ocjenjivačkoga suda Ljiljana Gvozdenović. Mlada balerina primila je nagradu za ulogu Klare u baletu “Orašar” u koreografiji Vladimira Malakhova.

Nagradu “Oskar Harmoš” za najbolju mušku baletnu izvedbu primio je Drew Jackson za ulogu dvorske lude u baletu “Labuđe jezero” Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakhova koju je kako je istaknuto,, unatoč sezoni koja nije bila naklonjena izvođačima, odigrao s jednakim tehničkim i umjetničkim dosezima.

U glazbeno-scenskom programu pod ravnanjem Luke Vukšić, zbor i gudački kvartet Opere i sopranistica Ana Zebić Kostel uz klavirsku pratnju Vjekoslava Babića izveli su odabrana djela Pere Gotovca, Vatroslava Lisinskog, Gaetana Donizettija i Giuseppea Verdija, a odabrane stihove Silvija Strahimira Kranjčevića, Miroslava Krleže, Vesne Paruna i Jakše Fiamenga interpretirali su Ivan Colarić, Franjo Kuhar, Ksenija Marinković, Filip Vidović, Nina Violić i Kristijan Beluhan.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije