Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić uputio je u srijedu poruku na početku školske, u kojoj ističe kako funkcionalni pristup obrazovanju ne postavlja pitanje o cilju i smislu života i o tome komu on pripada, niti o svrsi učenikovih nastojanja i rada.

“Funkcionalni pristup obrazovanju i vjera u mjerljivost takva obrazovnoga procesa, božanstvo je neoliberalnoga mita”, naglasio je mons. Hranić. Kaže kako taj mit, premda stavlja učenika u središte procesa, ne postavlja pitanje o cilju i smislu njegova života, o tome komu on pripada te o svrsi njegovih nastojanja i rada.

Dok suvremena škola želi stvoriti „kompetentnoga učenika”, kaže nadbiskup Hranić, taj učenik kao da postaje nesposobnim „sve svoje povjerenje staviti u Boga te se svojim stvaralaštvom potvrđivati kao biće odnosa”. Smatra kako u takvu okruženju vjeronauk u školi postaje jedinom oazom mogućega susreta učenika sa svetim, odnosno s Bogom.”Vjeronauk u školi, zajedno sa župnom katehezom, želi govoriti o ljepoti čovjeka i njegova dostojanstva”, napominje i dodaje kako Crkva želi da učenici i vjernici zavole ono što jesu.

Želja nam je, ističe mons. Hranić, da svatko od nas upre svoj pogled i srce u Onoga koji nam daje istinu, koji dopušta da kao ljudi intenzivno živimo te koji nam ne brani biti velikima. Jer gdje je Bog velik i čovjek smije biti velik, poručio je predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku školske.

Crkva, poručuje nadbiskup, poziva sve – svećenike, vjernike, djecu, mlade i roditelje na ponovno otkrivanje istinskoga puta do Boga, do Boga Isusa Krista i živo otkrivanje poruke evanđelja. “Vjera ima moć preobražavati i mijenjati našu životnu stvarnost i darovati nam puninu života”, napominje i ističe kako Crkva može puno toga učiniti putem vjeronauka u školi, ali ne može sve.

Naglašava kako kršćanstvo nije samo „nešto jači humanizam i skladnije življenje u različitosti“ te poručuje da je kršćanstvo izbor, odluka i opredijeljenost, zapravo život. “Zbog svega toga potrebno je i nadalje aktivno osluškivati promjene unutar odgojno-obrazovnoga sustava u Hrvatskoj”, napomenuo je mons. Hranić, zaključivši kako je istodobno potrebna i otvorenost promjenama koje donosi katehetski dokument.

Podsjeća kako Crkva preko vjeronaučnih sadržaja i poruke najnovijega katehetskoga dokumenta predstavlja riječ Božjega dara čovjeku.

“Crkva je svjesna da u ovom trenutku škola ne nudi i ne daje cjeloviti odgovor na pitanje tko je zapravo učenik, a time ni odgovor na pitanje tko je doista čovjek”, napominje nadbiskup i dodaje kako procesi individualizacije i globalizacije ne dopuštaju zadirati u vrijednosni sustav učenika, njegovo tumačenje ili, pak, u njegovu preobrazbu. Na taj se način, poručuje nadbiskup, mladoga čovjeka čak iskorjenjuje iz ‘zemlje’ iz koje je izrastao.

“Crkva želi izgraditi kuću ‘na stijeni’ u kojoj mjesto mogu naći svi koji vjeruju u Boga ili ga traže”, ističe predsjednik predsjednika Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju te dodaje kako ne postoji cjeloviti identitet bez naše pripadnosti Božjem narodu.