Nacrt prijedloga Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

U okviru plenarne sjednice Hrvatskog sabora danas je predstavljen Nacrt zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG). Predlagač Zakona je Ministarstvo poljoprivrede kojeg je predstavljao državni tajnik Tugomir Majdak (HDZ).

Iako ovaj zakon djeluje kao jedan u nizu vladajuće koalicije, isti će odrediti način rješavanja nagomilanih problema malih poljoprivrednika, posebice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji čine 97% poljoprivrednih proizvođača.

Nakon što Zakon o OPG-u (kao i Zakon o poljoprivrednom zemljištu, op.a.) nije bio prioritet bivšem ministru Romiću (MOST), a isti je i tada HDZ predlagao svojim programom, nova Vlada je izradila Prijedlog Zakona o OPG-u koji bi prema riječima državnog tajnika Tugomira Majdaka trebao definirati osnovu za bolji položaj OPG-a u tržišnoj utakmici, ali i njihovo sigurnije poslovanje u budućnosti.

Kako bi približili ovaj zakon čitateljstvu, iznijet ćemo nekoliko informacija o tome što donosi ovaj zakon, odnosno što on definira.

U prvom redu, to je definicija OPG kao prepoznatljiv i prihvaćen organizacijski oblik poljoprivrednika u kojem se obavljaju gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, proizvodnje i prodaje proizvoda i/ili pružanje usluga na tržištu sa svrhom ostvarivanja dohotka ili dobiti. Trgovačka društva imaju svoj zakon, obrti svoj, zadruge također svoj, a sada je došao na red da se konačno definira što je to Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, sva njegova prava i obaveze, ali i pogodnosti u poslovanju.

OPG je strateški temelj buduće održive poljoprivrede RH i zbog toga je potrebno donijeti i Zakon o OPG-u, ali i EU zakonodavstvo sve više prepoznaje obiteljska poljoprivredna gospodarstva/mala gospodarstva i njihovu opstojnost i održivost kao svoj cilj.

Ukratko, Zakon o OPG-u razlikuje ona poljoprivredna gospodarstva koja se poljoprivredom bave u okviru vlastitih potreba, od onih poljoprivrednih gospodarstava koji se poljoprivredom bave u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom smjeru.

Ciljana skupina obuhvaća onaj segment od ukupnog broja registriranih OPG -ova (60- tak tisuća od ukupno 165 tisuća)  koje je potrebno usmjeriti u poduzetničkim aktivnostima kako bi nastavili svoj rad u poljoprivredi na područjima gdje žive i rade te ih postupno usmjeriti profesionalizaciji i edukaciji.

Zakon će omogućiti jasnije prepoznavanje njihovih problema u poslovanju, a time i usmjeravanje i strukturu daljnjih zakonskih aktivnosti kojima će se pojednostaviti i olakšati poslovanje OPG -a te ih motivirati da posluju pod tržišnim uvjetima.  

Odmah se nameće pitanje da li dosadašnji OPG-ovac mora ući u ovakav sustav, međutim, Ministarstvo poljoprivrede tumači kako je cijeli koncept novog zakona i upisa zamišljen na dobrovoljnoj bazi, odnosno Agencija za plaćanja koja vodi Upisnik poljoprivrednika, a time i pod registar Upisnik OPG -ova, pozivati će korisnike koje ispunjavaju kriterije te će bez dodatnog troška usklađivati za spomenutim zakonom. A poljoprivrednici koji ne ispunjavaju kriterije, njima nitko neće oduzeti zatečena prava zagarantirana ostalim propisima, ali i obaveze.

Zakonodavac posebno je išao na ruku obiteljskom karakteru organizacijskog oblika OPG obzirom da je naglasio da u radu uz nositelja OPG –a mogu sudjelovati članovi OPG-a i/ili radnici, kao i članovi obiteljskog kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa, a u povremenim, sezonskim i privremenim poslovima mogu pomagati i članovi obitelji koji žive izvan kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa. Agencija za plaćanja će pri registraciji OPG –a u Upisnik OPG-ova upisati raspoložive proizvodne resurse a ovisno o dopunskim djelatnostima OPG odabire status koji može biti: OPG za proizvodnju, OPG za proizvodnju i preradu, OPG za proizvodnju i usluge, OPG za proizvodnju, preradu i usluge.

OPG može obavljati one gospodarske djelatnosti poljoprivrede i one dopunske djelatnosti koje su upisane u Upisnik OPG-ova, a to mogu biti; proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na OPG-u, izrada neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe na OPG-u, pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga na OPG-u i pružanje ostalih sadržaja i aktivnosti na OPG-u.

Namjera je dati primjerenu motivaciju da jedna obitelj, samostalno i trajno, upravlja jednim OPG-om kako bi se omogućilo održivo gospodarenje i samozapošljavanje članova obitelji uz destimuliranje usitnjavanja proizvodnih resursa.

Zakonom o OPG-u će se omogućiti da proizvodni resursi OPG-a koji su neophodni za obavljanje poljoprivrede te ukoliko mu je to glavni izvor prihoda budu zaštićeni od ovrhe na isti način kao i imovina nužna za obiteljski život i stanovanje.

Zakonodavac naglašava da ovaj zakon ne zadire u pitanja drugih zakona, npr. porezni zakon ili pitanja legalizacije, ali može pružiti dobru polazišnu točku za daljnja unaprjeđenja i usmjerenja poljoprivrednih politika prema potrebama OPG – ova ili onih koji posluju za vlastite potrebe.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je, da još jednom naglasimo, temelj hrvatske poljoprivredne proizvodnje kao i glavna poveznica između moderne poljoprivrede i tradicionalnih obiteljskih vrijednosti s ciljem ostanka stanovništva u ruralnim krajevima, i kao takav zaslužuje da mu ukažemo zahvalnost i čast te da konačno, vjerojatno prvi u Europi, donesemo dugo očekivani Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.