Povezite se

Gospodarstvo

Nacionalna mirovina – 800 kn za starije od 65 bez prihoda

Objavljeno

-

Stariji od 65 godina koji nemaju nikakvih prihoda, a moguće ni imovine, od 2021. trebali bi primati 800 kuna nacionalne mirovine mjesečno, piše u ponedjeljak Večernji list.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ubrzano radi na donošenju novog zakona o nacionalnoj mirovini, o čemu bi se ovaj tjedan trebala izjasniti i radna skupina sastavljena od stručnjaka, socijalnih partnera i umirovljeničkih udruga, navodi dnevnik.

HDZ je tijekom prošle kampanje za parlamentarne izbore obećao da će uvesti nacionalnu mirovinu, a prema informacijama državne tajnice Majde Burić, prijedlog zakona trebao bi se već u siječnju ili veljači naći u Vladinoj proceduri, a donosit će se u redovitom postupku!

Hoće li se novo pravo za starije od 65 godina, koji nemaju uvjete za redovnu mirovinu, zvati nacionalna mirovina ili nekako drugačije, odlučit će radna skupina pred koju resorno ministarstvo izlazi s tri moguće varijante.

Prema svakoj od njih, nacionalne će se mirovine (ili državne naknade za starije, socijalne mirovine, zaštitni dodatak za starije) uvesti od početka 2021., a pravo na njih imat će hrvatski državljani koji imaju najmanje 20 godina neprekidnog prebivanja u Hrvatskoj.

Dakle, da bi sa 65 godina stekao pravo na hrvatsku nacionalnu mirovinu, moraš u zemlji živjeti od svoje 45. godine. Nacionalna bi mirovina iznosila 800 kuna mjesečno, a ovisno o kriterijima, na nju bi moglo računati između 8000 i 22.000 građana koji nemaju drugih prihoda!

U Ministarstvu rada objašnjavaju da buduća mirovina ne bi smjela demotivirati građane da svoj materijalni status u starosti pokušaju popraviti stjecanjem redovne mirovine, koja za minimalnih 15 godina staža iznosi oko 1020 kuna.

Stoga se i predlaže manji iznos od te minimalne mirovine proizašle iz radnog odnosa. Osim toga, u Hrvatskoj se isplaćuje i zajamčena minimalna naknada koju prima oko 72.000 građana, među kojima je oko 8000 osoba starijih od 65 godina. Zajamčena minimalna naknada za radno nesposobnog samca iznosi 920 kuna, a na osobe koje je primaju primjenjuje se i imovinski cenzus, donosi Večernji list.

(Hina)

Gospodarstvo

HDZ odbacio prozivke SDP-a za prometnu izoliranost Slavonije

Published

on

Dodao

HDZ je u petak odbacio SDP-ove prozivke za prometnu izoliranost Slavonije istaknuvši da su Hrvatske ceste u zadnje četiri godine u Slavoniju uložile oko milijardu kuna, pri čemu su naveli projekte koje su tamo pokrenuli ili ih tek pokreću.

“Prometna izoliranost i politikanstvo Hajdukovića i SDP-a ne stoji”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković na konferenciji za novinare Kluba zastupnika HDZ-a, nakon što je saborski zastupnik SDP-a Domagoj Hajduković upozorio na prometnu izoliranost Slavonije.

Butković je upitao Hajdukovića koje je projekte u Slavoniji pokrenula SDP-ova Vlada te naveo da se danas u prometnu infrastrukturu ulaže više od 20 milijardi kuna.

Kaže da su u zadnje četiri godine Hrvatske ceste u Slavoniji uložile oko milijardu kuna, otvorila se obilaznica kod Vinkovaca, Petrijevaca, gradi se most na Savi kod Svilaja te je započeta gradnja mosta kod Nove Gradiške.

Rraspisan je natječaj za 5C koridor za nastavak izgradnje autoceste ukupne vrijednosti oko 700 milijuna kuna, potpisan je ugovor i gradi se pruga Vinkovci-Vukovar u vrijednosti 70 milijuna eura, potpisuje se ugovor o izgradnji i obnovi pruge Virovitica-Pitomača ukupne vrijednosti 200 milijuna kuna, što se financira uz pomoć Svjetske banke, nabrojao je Butković.

Osim toga, ulaže se 1,5 milijardi eura u Hrvatske željeznice.

Butković se osvrnuo se i na Hajdukovićevu tvrdnju da početkom ljetnog reda letenja iz Zračne luke Osijek neće letjeti nijedan domaći let jer Vlada nije raspisala natječaj za program pomaganja zračnih linija i zračnih luka javnim novcem (PSO).

“Službe ministarstva provjeravaju sve odluke koje su se donosile unutar zračne luke i ako bilo što bude nezakonito, regairat ćemo kao što smo i dosad. Nikakav pad prometa ne prijeti Zračnoj luci Osijek. Sve zračne luke u Hrvatskoj bilježe dvoznamenkasti rast u zadnje dvije godine”, tvrdi ministar.

Šef HDZ-ovog saborskog kluba zastupnika Branko Bačić prozvao je SDP-ovu Vladu zbog regionalizacije Hrvatske, odnosno NUTS regija, zbog kojih Slavonija prima dvostruko manje poticaja.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Hrvati vole traktore!

Published

on

U 2019. godini u stanicama za tehnički pregled ukupno su novoregistrirana 1.762 traktora što je za 533 komada ili 43,4 posto više nego godinu ranije, objavila je Udruga prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u Hrvatskoj.

Budući je u tom razdoblju 579 komada novoregistriranih Belarus traktora izašlo iz Hrvatske (ne rade na području Hrvatske) stvarno je za naše tržište novoregistrirano (bez Belarusa) 1.183 traktora ili 246 više nego u 2018. godini ističu iz Udruge.

Napominju kako je lanjski broj novoregistriranih traktora za hrvatsko tržište gotovo duplo manji nego u 2008. godini kada je novoregistrirano 2.120 traktora.

Tadašnji uzrok povećanoj prodaji su poticaji kroz kapitalna ulaganja i operativne programe iz vlastitih sredstava, a uzrok lanjskom povećanju prodaje su potpore iz EU-ova programa ruralnog razvoja, pojašnjavaju iz Udruge.

Navode i da je najprodavaniji traktor lani bio John Deere s 215 traktora (18,2 posto ukupne prodaje bez Belarusa). Slijedi Lamborghini sa 125 komada ili 10,6 posto tržišnog udjela, zatim Deutz sa 103 komada traktora i potom New Holland sa 85 traktora.

Iz Udruge ističu kako je u 2019. godini primjetan porast prodaje traktora manjih snaga, a očekuju i rekordan porast prodaje rabljenih traktora, no to će, kažu, biti predmet detaljnije analize u slijedećem izvještaju.

Porast prodaje traktora manjih snaga rezultat je poticaja iz EU Fonda za ruralni razvoj za male poljoprivrednike iz 15.000 eura potpore, navode iz Udruge.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Potrebni obrasci za preuzete poslove Ureda državne uprave:

Published

on

Dodao

Craft – vrhunsko zanatsko pivo – polako osvaja hrvatske znalce, a 80-ak proizvođača tog piva koje se u nas počelo znatnije proizvoditi tek prije pet godina sanja o većem tržišnom kolaču i porastu tržišnog udjela sa sadašnjih dva do tri posto na deset posto za nekoliko godina.

Uspoređivati obično industrijsko lager pivo s craft pivom isto je kao uspoređivati parizer s vrhunskim pršutom, odgovorit će prosječni pivski znalac na pitanje koja je razlika između industrijskog lagera i vrhunskog crafta. Prošlo je nešto više od pet godina otkad je otvorena prva craft pivovara u Hrvatskoj. Craft ili zanatsko pivo polako je ali postojano osvajalo tržište, a danas, prema podatcima predsjednika Grupacije malih nezavisnih pivovara Hrvatske Kreše Marića, ima 80-ak malih pivovara koje ga proizvode. 

U Hrvatskoj se, inače, na godinu popiju 83 litre piva po stanovniku, uključujući turiste (Česi su rekorderi sa 143 litre), a proizvede ga se oko 3,4 milijuna hektolitara (po tome smo na 22. mjestu u EU). Tijekom velikih sportskih natjecanja, poput sadašnjeg Europskog prvenstva u rukometu, potrošnja se piva kod hrvatskog puka udvostruči u odnosu prema “običnim” danima. 

Potrošnja i proizvodnja crafta – zanatskog piva iznosi od dva i tri posto u odnosu prema ukupnoj potrošnji i proizvodnji, kaže Marić i dodaje kako je od 2013. do danas ta proizvodnja otvorila najmanje 400 radnih mjesta.

“Dok neke velike pivovare otpuštaju radnike, crafteri ih zapošljavaju”, kaže Marić i dodaje kako ne misli da su mali nezavisni pivari trn u oku onima velikima.

“Craft pivarstvo diže vrijednost cijelog pivarstva, njegov imidž i kompletnu industriju, pa u zadnje vrijeme i velike pivovare sve češće počinju proizvoditi craft piva”, ističe. 

Iako su craftovi i u nas sve poznatiji, oni nemaju ni približnu moć oglašavanja kao veliki pivari. Reklamiraju se usmenom predajom, na festivalima i predavanjima, nerijetko izravno upoznaju potrošače s onim što rade. Osim toga, uz manjak reklame, njihov je proizvod – jer je prvorazredan, s najboljim sastojcima –  znatno skuplji od običnog lagera. To je nerijetko nepremostiva zapreka prosječnome hrvatskom kupcu, no pravim znalcima nijedna cijena nije previsoka. 

Bogatija tržište bolje reagiraju – u Italiji, gdje prije deset godina nije bilo nijedne, kaže Marić, više je od tisuću malih nezavisnih pivovara, a u Sloveniji ih je više od 130. 

“Craft se može piti u svako doba dana, uglavnom se ne pije u velikim količinama i za nj se može primijeniti ona stara reklama ‘pij malo – pij dobro’. Vjerujem da će za par godina tržišni udjel crafta dostići desetak posto, naravno tu računam i na male nezavisne proizvođače i na velike pivovare koje će se znatnije posvetiti craftu. U međuvremenu bi se trebali razviti lanci distribucije i otvoriti specijalizirane prodavaonice koje će naš proizvod držati na hladnome i tamnom mjestu. Treba uspostaviti hladni lanac… Držanje craft piva na toplim policama nije rješenje, ali valjda će se i to promijeniti”, ističe Marić.

Po njegovu mišljenju, proces osnutka malih nezavisnih pivovara nije završio pa njihovu ekspanziju možemo očekivati i sljedećih nekoliko godina. Istina, neke od njih su u međuvremenu propale, ali i dalje ih se više otvara nego zatvara. 

Matija Mrazek suosnivač je Varionice (uz Davora Simičića), jednog od prvih proizvođača hrvatskog crafta. Godine 2014. postavljeni su temelji za craft pivarstvo, tada su se otvarale neke od danas najjačih tvrtaka. Počeli su u malom iznajmljenom prostoru u Međimurju, a lani su se preselili u veliki u Pisarovini, vrijedan dvanaest i pol milijuna kuna, s tim da su iz europskog fonda “Konkurentnost i kohezija” nepovratno dobili 4,8 milijuna ili 45 posto ukupne investicije. Nova hala prostire se na tisuću metara četvornih, a kapacitet joj je 40.000 litara piva na mjesec. Danas za proizvode Varionice zna svaki poznavatelj craft piva. 

“Tržište craft piva se širi iako su njegovi ljubitelji često orijentirani na lokalne proizvođače. Još je dosta prostora za napredak. Nama prodaja ide dobro, najviše smo orijentirani na Zagreb, gdje se naš proizvod nudi u ugostiteljskim objektima, a u zadnje vrijeme sve više i u trgovačkim centrima”, rekao je Mrazek. 

Istaknuo je da zbivanja vezana uz craft teku u dobrom smjeru te da u SAD-u, nakon 40-ak godina proizvodnje, craft ne uzima više od 20-ak posto tržišta.  

Cijenu proizvoda, u koju su ukalkulirani prvorazredni sastojci te radna snaga, vidi kao ograničavajući čimbenik za brži i bolji razvoj. 

“Nekome, doduše, uopće nije bitno što pije i pije najjeftinije pivo, ali bolji poznavatelji ne gledaju na cijenu jer znaju što dobivaju. Nisu svi potrošači isti, neki su, naravno, više platežne moći, a ostali će si priuštiti craft pivo kad im to financije dopuste”, istaknuo je Mrazek. 

Pionir craft scene u Hrvatskoj Andrej Čapka, direktor Zmajske pivovare, također je istaknuo da smo malo tržište. Zmajska pivovara osnovana je 2013. godine, a danas ima 14 zaposlenih. I Čapka očekuje stabilan rast i razvoj crafta u sljedećih nekoliko godina.

“Tržište postaje sve zrelije iako u idućim godinama ne treba očekivati ekspanziju kakva se događala zadnjih pet godina. Craft će rasti iz godine u godinu, ali više ne takvom brzinom”, rekao je Čapka i zaključio da je još “dosta prostora za napredak”.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije