Povezite se

Gospodarstvo

Na EU razini zaštićeno i ekstra djevičansko maslinovo ulje “Istra”!

Objavljeno

-

Na europskoj je razini zaštićeno i ekstra djevičansko maslinovo ulje “Istra”! Naime, kako je priopćilo Ministarstvo poljoprivrede, u Službenom listu Europske unije, L 59 od 27. veljače 2019. godine objavljena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/332 o upisu naziva ekstra djevičansko maslinovo ulje “Istra“ (ZOI) u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Hrvatska danas ima 21 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Čestitam članovima udruženja – maslinare koji su očuvanjem tradicije i usavršavanjem proizvodnje doveli ovo ulje na europsku i svjetsku gastro kartu s dodanom vrijednošću, a dugogodišnji put do oznake isplatit će se kroz prepoznavanje kvalitete, truda i rada.“, izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Na razini Hrvatske zaštićen od 2017. godine 

Kako podsjećaju, naziv Ekstra djevičansko maslinovo ulje “Istra“ (ZOI) zaštićen je u Republici Hrvatskoj od svibnja 2017. godine, a sada i na području cijele Europske unije. Proces zaštite naziva “Istra“ (ZOI) započeo je u lipnju 2013. godine, kada je Klaster Istarskih maslinara, gospodarsko interesno udruženje uzgajivača maslina, prerađivača maslina i trgovaca maslinovim uljem iz Vodnjana, podnio Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom “Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje“.

Ministarstvo poljoprivrede je u travnju 2015. godine donijelo prvo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva “Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje“, a u srpnju iste godine Europskoj komisiji je upućen zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake izvornosti “Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje“ na razini Europske unije.  Objavom navedene Uredbe Komisije, naziv “Istra“ (ZOI) upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te postaje zaštićen na području cijele Europske unije. 

“Istra“ (ZOI) je ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiveno izravno iz ploda masline (Olea europaea L.) isključivo mehaničkim postupcima i to od sljedećih sorti maslina: buga (sinonim: črna), buža, črnica, drobnica, istarska belica (sinonimi: istrska belica, istarska bjelica, bianchera), karbonaca, mata, plominka, puntoža, rošinjola, štorta, žižolera, frantoio, leccino, maurino, moraiolo, pendolino i picholine. Ekstra djevičansko maslinovo ulje “Istra“ (ZOI) sadrži najmanje 80% udjela ulja dobivenog od navedenih sorti maslina koje u ulju mogu biti zastupljene pojedinačno ili u različitim omjerima. Područje proizvodnje ekstra djevičanskog maslinovog ulja “Istra“ (ZOI) ograničeno je na dio hrvatskog i slovenskog područja istarskog poluotoka.

Zaštićeni hrvatski proizvodi 

Uz naziv “Istra“, registrirani su: Krčki pršut, Ekstra djevičanskog maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med i Lička janjetina.

Za ove proizvode samo EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda, zaključuje se u priopćenju Ministarstva. 

Kako navodi Europska komisija, Ekstra djevičansko maslinovo ulje “Istra“ drugi je proizvod čiju su zaštitu zajednički podnijele Hrvatska i Slovenija. Prvi je zajednički uspjeh bio zaštita Istarskog pršuta u 2015. godini. Prošlog su svibnja, hrvatski i slovenski pčelari podnijeli i zahtjev za zaštitu istarskog meda, a u pripremi je i zahtjev sirara za zaštitom istarskog sira. 

Zajednički zahtjev, naglašava Europska komisija, pozitivan je pomak u odnosima dvaju država s obzirom na spor oko zaštite Terana na EU razini. 

Nacionalno/MP

Gospodarstvo

Ćorić: Kreditni rejting plod je Vladine konzistentne makroekonomske politike

Published

on

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ocijenio je kako je potvrda kreditnog rejtinga na BBB minus agencije Standard & Poor’s  plod konzistentne makroekonomske politike koju je Vlada vodila proteklih godina te političke stabilnosti koju su kreirali.

“Činjenica je da smo i tijekom izbornog razdoblja išli s jasnim mjerama, mjerama očuvanja radnih mjesta s jedne strane, a s druge strane mjerama za očuvanje likvidnosti gospodarstva. Pad BDP-a unatoč jako velikom udjelu turizma u našem BDP-u manji je nego se projiciralo i naš izlazak i krize, odnosno dolazak na razinu 2019. godine, prema projekcijama, dogodit će se nešto ranije”, rekao je Ćorić gostujući u Dnevniku RTL-a.

“U narednom razdoblju nas očekuje kontinuirana opservacija trendova u gospodarstvu i sigurni smo da ćemo adekvatno odgovoriti, ako bude potrebe”, rekao je.

Komentirajući izjavu predsjednika Zorana Milanovića da su procjene kreditnih agencija zastarjele, Ćorić je ustvrdio kako ga “njegovi ekonomski savjetnici nisu dobro brifirali”.

“Procjene rejting agencija ne odnose se samo na kamatne stope i na jeftin novac na koji se on referirao nego i na adekvatnost neke zemlje za poslovanje i u konačnici na ukupnost ekonomskih odnosa u nekoj zemlji. Zbog toga procjene rejting agencija su itekako relevantne za sve potencijalne ulagače u Hrvatsku”, kazao je Ćorić.

Komentirajući korupcijske afere koje HDZ-u ne idu u prilog, Ćorić je rekao da je “korupcija boljka većine sustava”. Protiv korupcije se treba kontinuirano boriti te vjeruje da će zakonske izmjene koje je najavio ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica, te akcijski plan i strategija borbe protiv korupcije, napraviti pomak u tom smjeru.

Na pitanje što će napraviti da se spriječe ovakve afere, Ćorić je rekao da je transparentnost pretpostavka boljeg i racionalnijeg trošenja proračunskih novaca. “Teško je u kratkom roku učiniti da sustav bude transparentan, no na tome se treba raditi”, rekao je i istaknuo da državna uprava i veća poduzeća moraju predočiti svoje stavke javnosti.

 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Jadrolinija i autoceste na 70 posto, Croatia Airlines u najvećem padu

Published

on

Jadrolinija i autoceste ostvarile su 70 posto lanjskog prometa, dok zračne luke bilježe najveći pad, a Croatia Airlines je prevezla 67 posto manje putnika, piše u utorak Večernji list.

Hrvatska je imala dobru turističku sezonu s obzirom na pandemiju koronavirusa. Turisti su na našu obalu najviše i ove godine dolazili cestovnim pravcima, što je potvrdilo Hrvatsku prvenstveno kao autodestinaciju.

Zadnjih godina domaće zračne luke rušile su rekorde po broju putnika kao i Croatia Airlines. No kriza zbog COVID-19 najviše se odrazila na zračni promet pa je tako i pad broja putnika na hrvatskim aerodromima i u zrakoplovima hrvatske nacionalne kompanije znatno veći u odnosu na pad prometa na autocestama.

Iako se na početku pandemije koronavirusa činilo da će ovo biti jako teška godina za hrvatskog brodara Jadroliniju, ipak pad broja prevezenih putnika i vozila njezinim brodovima nije tako velik.

U Jadroliniji kažu da su u prvih osam mjeseci ove godine prevezli 5,722.446 putnika te 1,727.230 vozila, što je 60 posto prevezenih putnika te 71 posto prevezenih vozila u istom razdoblju 2019. U srpnju i kolovozu ove godine Jadrolinija je prevezla 3,659.915 putnika i 1,064.417 vozila, što je 67 posto putnika i 79 posto vozila u odnosu na lanjski srpanj i kolovoz.

No rezultati Croatia Airlinesa za ovu godinu nisu, nažalost, ni blizu Jadrolinijinima. Tako je u prvih osam mjeseci ove godine CA prevezao 67 posto manje putnika nego lani.

U špici sezone, u srpnju, prevezeno je 70 posto manje putnika u odnosu na lanjski srpanj, a u kolovozu 67 posto manje putnika u odnosu na kolovoz 2019. Hrvatske su zračne luke, pak, u prvih osam mjeseci imale samo 20 posto prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno kroz njih je prošlo samo 1,7 milijuna putnika, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

HEP u Splitu postavio 200. punionicu za električna vozila

Published

on

HEP-ova mreža ELEN punionica prostire se na području svih 20 županija i Grada Zagreba te pokriva sve autoceste i druge važne cestovne pravce u Hrvatskoj, gradska središta i turistička odredišta, uključujući i više otoka. Na HEP-ovim se punionicama istovremeno može puniti više od 400 električnih automobila, odnosno polovine svih registriranih električnih automobila u Hrvatskoj.

Naša mreža punionica već danas omogućuje svim hrvatskim vozačicama i vozačima, korisnicima električnih automobila, da nesmetano putuju do bilo kojeg odredišta u Hrvatskoj. Samo u posljednjih godinu dana postavili smo više od sto punionica. I to je pokazatelj koliko smo ubrzali realizaciju investicija u HEP-u. Zahvaljujući takvom pristupu, procjenjujemo da ćemo ove godine imati rekordnu realizaciju investicija, iznad 4 milijarde kuna“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

200. ELEN punionica, ukupne snage 93 kW, omogućava istovremeno punjenje dvaju automobila. Punionica ima sva tri standardizirana priključka kako bi je mogla koristiti sva dostupna električna vozila na tržištu. Osim te punionice, HEP je u suradnji s Gradom Splitom postavio i pustio u rad i punionice u Ulici Antuna Branka Šimića te Putu Brodarice. Na temelju potpisanog sporazuma o suradnji, postavit će se još 22 punionice.

Grad Split je zeleni grad  koji želi biti dio zelenog  društva, a upravo postavljanje električnih punionica u našem gradu dio je te zamisli. Također, to nije moguće bez suradnje s raznim dionicima u Republici Hrvatskoj, a upravo je HEP jedan od najvažnijih. Ove tri novootvorene punioce kao i dodatnih 22 koje će biti puštene u rad do kraja godine, zalog su za još bolju suradnju HEP-a i Grada Splita i na drugim planovima, prije svega na razvojnim projektima koji su sastavni dio Smart citya, pravca u kojemu želimo ići“, izjavio je Andro Krstulović Opara, gradonačelnik Grada Splita.

Na području Splitsko-dalmatinske županije, HEP je do sada postavio ukupno 19 punionica, uključujući dvije punionice na Hvaru i tri na Braču, a planira ih postaviti još 27, uključujući dvije punionice na otoku Visu. Ukupno je ovaj investicijski ciklus postavljanja punionica na području Splitsko-dalmatinske županije vrijedan 12 milijuna kuna.

S najviše hidroelektrana na svom području, Splitsko-dalmatinska županija oduvijek prednjači u korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Daljnji iskorak je napravljen na Visu gdje je zahvaljujući sunčanoj elektrani otok postao energetski samoodrživ. Drago mi je da HEP u tom smjeru ide i na otoku Hvaru.  Također, zahvaljujući HEP-u imamo priliku biti među predvodnicima i što se tiče infrastrukture za električna vozila“, izjavio je Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije.

Postavljanje 200 ELEN punionica diljem Hrvatske, HEP je financirao vlastitim sredstvima te sredstvima iz EU fondova kroz projekte EAST-E, NEXT-E te bigEVdata. Korištenje HEP-ovih ELEN punionica još je uvijek besplatno, a komercijalizacija usluga uslijedit će nakon što se testiraju sve mogućnosti usluge korisnicima i razrade modeli naplate. HEP snažno promiče koncept i konkretne prednosti e-mobilnosti, budući da je riječ o neizostavnom dijelu energetske tranzicije Hrvatske prema niskougljičnom društvu i jednom od ključnih dijelova Europskog zelenog plana.

(HEP)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije