Povezite se

EU

Na donatorskoj konferenciji za covid-19 prikupljeno više od 6 milijardi eura

Objavljeno

-

Na drugoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji za borbu protiv novog koronavirusa, koju je sazvala predsjednica Europske komsije Ursula von der Leyen, prikupljeno je 6,15 milijardi eura iz EU-a, SAD-a i brojnih država, a mnogi sudionici su isticali kao buduće cjepivo mora biti dostupno svima. 

Komisija je zajedno s Europskom investicijskom bankom obećala za borbu protiv covida-19 dati 4,9 milijardi eura, Njemačka 383 milijuna eura, Sjedinjene Države 545 milijuna dolara, Kanada 219 milijuna dolara  a Katar 10 milijuna dolara. Na summitu je sudjeklovalo 40 vlada.

Prikuplejei novac će biti iskorišten za testiranja na covid-19, liječenja, razvoj i proizvodnju cjepiva, te za pomoć najsiromašnijim i najmarginaliziranijim zajednicama.

Na konferenciji, održanoj u okviru zajedničke inicijative Europske komisije i organizacije Global Citizen, organiziran je i koncert za prikupljanje sredstava Miley Cyrus, Justina Biebera, Shakire, Chloe X Halle, Ushera i drugih koji su televizije globalno prenosile.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je rekla da je ključno da svatko kome je potrebno cjepivo može do njega i doći. 

“Nastojim uvjeriti najbogatije zemlje da rezerviraju cjepiva ne samo za sebe nego i za zemlje s niskim i srednjim dohocima. To je test solidarnosti”, rekla je. 

Britanski premijer Boris Johnson se složio. “Ako i kada se nađe učinkovito cjepivo, tada mi svjetski čelnici imamo moralnu obvezu zajamčiti da će doista biti svima dosptupno”, rekao je. 

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je odlučno naglasio potrebu zajedničkog djelovanja. 

“Odbacimo pristup ‘svatko za sebe’, nastavimo zajedno dalje”, rekao je.

Sličan stav je iznijela i Italija, jedna od zemalja najteže pogođenih pandemijom.  

EU zagovara globalnu suradnju u naporima da se pandemija stavi pod nadzor i suzbije, za razliku od SAD-a i Kine koji su usredotočeni na nacionalne inicijative.

Crna Kronika

Deseci ozlijeđenih u željezničkoj nesreći blizu Praga

Published

on

Foto: Hasičský záchranný sbor ČR

Deseci ljudi ozlijeđeni su kada se putnički vlak sudario s teretnim blizu Praga u utorak navečer, objavili su lokalni mediji.
 

Prema službama spašavanja, u nesreći je ozlijeđeno 35 osoba – četiri putnika su teško ozlijeđena. Prema ministru prometa Karelu Havlíčeku to nije bila tehnička greška.

Neka izvješća govore o tome da je jedan od vlakovođa poginuo.

Po prvim informacijama, putnički vlak sudario se s vlakom za poštanske usluge na stanici Česky Brod, 30 kilometara od Praga.

Željeznički promet morao je biti prekinut na toj vrlo frekventnoj liniji.

Češki ministar prometa Karel Havlicek odmah je otišao na mjesto nesreće.

Ucitavanje vijesti

EU

Plenković: Slovencima su naše obalne županije u zelenome

Published

on

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izjavio je u petak u Zagrebu da su slovenskim državljanima naše obalne županije kategorizirane po njihovim kriterijima, i nalaze se u zelenoj kategoriji.

Premijeri Hrvatske i Slovenije, Andrej Plenković i Janez Janša susreli su se ranije danas u Otočcu na Krki, gdje su dogovorili još intenzivniju razmjenu informacija u borbi protiv koronavirusa.

“Što se tiče Hrvatske i Slovenije, najvažnija poruka bila je o epidemiološkoj slici u onim hrvatskim županijama koje su trenutno najzanimljivije za slovenske državljane, a to su naše obalne županije, gdje smo, po njihovim kriterijima, u zelenome”, rekao je Plenković po povratku u Zagreb, na konferenciju za novinare u Banskim dvorima o ulasku Hrvatske u europski tečajni mehanizam ERM II. 

Dakle, dodao je, Slovenija je u istoj kategoriji sama kao što je stavila i Hrvatsku.

Mi radimo na tome da se zdravstveni stožeri obje države konzultiraju na tjednoj bazi, rekao je hrvatski premijer. “Da imamo što manje zapreka za prelazak granica. To je intencija i mislim da smo na dobrom putu da to i realiziramo”, naglasio je Plenković 

Predsjednici Vlada Slovenije i Hrvatske, Janša i Plenković ranije danas sastanak u Otočcu na Krki ocijenili su uspješnim, na kojem je jedina tema bila epidemiološka situacija u obje države i mjere koje su za suzbijanje zaraze koronavirusom donijele obje vlade.

Slovenski premijer je rekao da ga raduju mjere koje Hrvatska poduzima na kontroli pandemije i koje je poduzela na vanjskim granicama EU-a kao i činjenica da priprema aplikaciju za praćenje zaraze, za koju Plenković kaže da će biti gotova za desetak dana. 

Epidemiolozi i nadležne institucije dviju država razmjenjuju informacije i iskustva, a sada smo dogovorili još intenzivniju svakodnevnu suradnju, kazao je Janša.

Hrvatski premijer Plenković istaknuo je da je sedam obalnih županija u Hrvatskoj u zelenoj zoni, što je “poruka pouzdanja i sigurnosti svim slovenskim turistima”. 

U Hrvatskoj je u petak prema podacima eVisitora boravilo 92.000 Slovenaca. 

Ucitavanje vijesti

EU

Hrvatska ušla u ERM II – čekaonicu za euro

Published

on

Republika Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom, objavili su petak ESB i Europska komisija. 

“Na zahtjev Republike Hrvatske, ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s Gospodarskim i financijskim odborom (EFC), donijeli su zajedničku odluku o uključivanju hrvatske kune u mehanizam ERM II”, navodi se u priopćenju.

Središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro. 

Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta. Obvezni intervencijski tečajevi bit će objavljeni u ponedjeljak, 13. srpnja u vrijeme otvaranja deviznih tržišta.

Sporazum o sudjelovanju kune u ERM II temelji se, između ostaloga, i na obvezi Hrvatske da se simultano priduži bankovnoj uniji.

Inače, država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

Kako se navodi u priopćenju, Hrvatska je uspješno provela mjere na koje se obvezala u pismu namjere o ulasku u europski tečajni mehanizam iz srpnja 2019., koje se odnose na daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo. 

“U cilju ostvarenja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješnog sudjelovanja u europodručju, Republika Hrvatska se obvezala na provedbu dodatnih mjera u reformskim područjima te je iskazala čvrstu namjeru da uvede euro kada kriteriji konvergencije budu ispunjeni. Navedene dodatne mjere odnose se na jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo daljnjim pojednostavnjivanjem administrativnih postupaka i smanjenjem parafiskalnih i neporeznih davanja, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima te jačanje nacionalnoga stečajnog okvira”, ističe se u priopćenju.

Istodobno, Europska središnja banka (ESB) danas je donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), čime je hrvatska središnja banka postala dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka.

Odluka o bliskoj suradnji stupit će na snagu 14 dana od objave u Službenom listu Europske unije.

U sljedećem razdoblju ESB će izvršiti procjenu i odlučiti koje hrvatske banke ispunjavaju kriterij za svrstavanje među značajne institucije, a od 1. listopada 2020. provodit će i neposrednu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj. Također, od datuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji Republika Hrvatska sudjelovat će i u jedinstvenome sanacijskom mehanizmu (SRM), navodi se u priopćenju ESB-a.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije