Povezite se

Politika

Na današnji dan prije 24 godine počela VRO ‘Oluja’

Objavljeno

-

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” započela je na današnji dan prije 24 godine u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.

Istodobno, operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7.000 Bošnjaka.

U akciji sudjelovalo 200.000 ljudi

Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač. U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko 200 tisuća ljudi.

U dokumentu Kronologija Domovinskog rata koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici stoji da su svjetski državnici, posebice dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.

“Između ostalog, rekli su da je ‘Hrvatska ostavila dovoljno vremena međunarodnoj zajednici da sukob razriješi pregovorima, a da su oni propali zbog beskompromisnoga stajališta krajinskih Srba’. Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a tijekom akcije u javnim medijima neprestano je ponavljan poziv predsjednika RH hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava. Ipak, najveći dio Srba iz samoproglašene ‘Krajine’ u Hrvatskoj, na zahtjev svog političkog i vojnog vodstva, napustio je Hrvatsku. Zapovijed o evakuaciji Srba iz tzv. Krajine potpisao je srpski general Mile Mrkšić; isto je potpisao i Milan Martić, predsjednik ‘Krajine’. Predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su da su srpski civili napustili područje tzv. Krajine prije dolaska HV-a”, stoji u Kronologiji.

Gubici na obje strane

OLUJA 1991./133 DP Otočac/Izvor: D.Prša

Centar navodi da je u operaciji “poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo” dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.

Ističu i da su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena “kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti”. Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava tijekom i nakon operacije ‘Oluja’ ubijeno je 667 civila.

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta izvijestio je u kolovozu 2016. da je prema njihovom istraživanju broj žrtava manji, ali da još nemaju konačne rezultate.

Osim hrvatskih sudova zločine iz Oluje rasvjetljavao je i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sa sjedištem u Haagu.

U studenom 2012. žalbeno vijeće Haškog suda donijelo je oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču nakon što je sud odbacio zaključke raspravnog vijeća prema kojima su Gotovina i Markač sudjelovali u “udruženom zločinačkom pothvatu”, kao i optužbe za prekomjerno granatiranje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca, a sud je Gotovinu i Markača oslobodio i zapovjedne odgovornosti.

Državno odvjetništvo u više je navrata odbacivalo tvrdnje da nitko nije procesuiran za zločine počinjene nad srpskim civilima za vrijeme i nakon akcije, a neki postupci još su u tijeku.

Tijek “Oluje

– 4. kolovoza (petak) 1995.

U 5 sati ujutro započela je vojno-redarstvena operacija “Oluja”.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok, Čista Mala, Čista Velika, Uništa, Gornji Baljci, Dabar, Novoselija, Sibić, Gora, Strašnik, Graberje, Višnjica, Predore, Uštica, Tanac te prijevoj Mali Alan i područje Dulibe – Tulove grede na Velebitu.

Srpske snage u jutarnjim satima toga dana granatirale su Dubrovnik, Biograd na moru, Gospić, Otočac, Sisak i Sunju (potom su granatirani Karlovac, Nuštar i druga naselja u Hrvatskoj); u tim napadima stradali su civili i civilni objekti.

– 5. kolovoza (subota) 1995.

Oslobođeni su: Knin s okolicom, Ljubovo, Žitnić, Lovinac, Gračac, Novi Lički Osik, Ostrovica, Primišlje, Plaški, Dubica, Vrlika, Kijevo, Drniš s okolicom, Obrovac, Benkovac, Zemunik Gornji, Biljane Gornje, Biljane Donje, Škabrnja, Nadin, Smilčić, Karin, Saborsko, Lička Jesenica, Vaganac, Ličko Petrovo Selo, Rakovica, Drežnik Grad, Željava, Medak, Petrinić Polje, Trnavec, Lički Ribnik, Gornji Poloj, Glinsko Novo Selo, Župić i Župić brdo, Šanja, Vilusi, Pecki, Luščani, Križ, Cepeliš, Strmen i druga naselja.

– 6. kolovoza (nedjelja) 1995.

Oslobođeni su: Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja. Istoga dana kod Tržačkih Raštela, na samoj granici na Korani, susrele su se postrojbe Hrvatske vojske (general bojnik Marijan Mareković) i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (general Atif Dudaković).

– 7. kolovoza (ponedjeljak) 1995.

Oslobođeni su: Gornji i Donji Lapac, Mazin, Dobroselo, Boričevac, Kulen Vakuf, Cetingrad, Veljun, Krnjak, Vojnić, Gornje Mekušje, Kamensko, Tušilović, Turanj, Šanac, Jelaši i druga naselja. Izjava ministra obrane RH Gojka Šuška da je operacija završena u 18 sati toga dana, potvrdila je da konačna pobjeda hrvatskih snaga nije upitna, no ostalo je još nekoliko “džepova” otpora protivnika.

– 8. kolovoza (utorak) 1995.

Predaja pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati, značila je kraj operativnoga dijela operacije “Oluja”, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena. Primjerice, 8. kolovoza hrvatske snage ušle su u Srb, a 9. kolovoza u Vrginmost i Dvor na Uni. Porazivši neprijatelja, Hrvatska vojska stala je na međunarodno priznatu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Nacionalno/D.Prša


Operacija “Oluja” – animirani prikaz

VRO 1991/133 DP Otočac/Izvor: TV Loki

Nastavi pregledavati

Politika

Domagoj Milošević: Dobar rejting HDZ-a rezultat je okupljanja, a ne sakupljanja

Published

on

Saborski zastupnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Domagoj Ivan Milošević u petak je u Rijeci komentirao dobar rejting HDZ-a rekavši da je on rezultat politike okupljanja, a ne sakupljanja.

Milošević je na konferenciji za novinare kazao da su drugi sakupljali koalicijske partnere, a da je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković obećao koaliciju s građanima, koji su to prepoznali što, dodao je, pokazuje i sadašnji rejting. 

Proteklih mjeseci se rješavalo nekoliko složenih kriznih situacija i borilo se za građane – od formiranja većine u Saboru i nove Vlade, ulaska u tečajni mehanizam 2, donošenja Zakona o obnovi Zagreba nakon potresa do dostojanstvenog obilježavanja 25. godišnjice VRO Oluja, rekao je Domagoj Ivan Milošević te dodao da će istim tempom i nastaviti.

Između Škore i Bandića očito ima neka tajna veza

Komentirajući odluku o najmu prostora u Zagrebu za stranku Domovinski pokret, Milošević je ustvrdio da “između Škore i Bandića očito ima neka tajna veza”, a o kakvoj vezi je riječ, dodao je, mora se pitati njih.

Političke stranke i udruge prema kriterijima i pravilniku Grada Zagreba imaju pravo na povlaštene cijene, ali je sazrelo vrijeme da se o tom pravilniku ne odlučuje samo u Gradskoj upravi nego u Skupštini, kazao je Milošević.

Ustvrdio je da Zagreb i Zagrepčani zaslužuju bolje, učinkovitije i transparentnije upravljanje. Plaćaju ogroman porez i najveći prirez u Hrvatskoj, a Vlada je po zakonu o obnovi morala uskočiti sa 60 posto. Sada je pitanje je ima li Grad Zagreb dovoljno i za svojih 20 posto, rekao je.

Ucitavanje vijesti

Politika

Grlić-Radman: Vučićeve izjave na crti poražene velikosrpske Miloševićeve politike

Published

on

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u petak je odbacio najnovije optužbe  srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da je operacija Oluja bila najveće etničko čišćenje u Europi nakon drugog svjetskog rata, ocijenivši kako je to na crti “poražene velikosrpske Miloševićeve politike, čije su najveće žrtve Srbi u Hrvatskoj.”

“Nama je žao da je političko vodstvo u Beogradu još uvijek na crti poražene velikosrpske politike Slobodana  Miloševića i ovo uplitanje u unutarnjepolitička pitanja druge države je protivno temeljnim načelima međunarodnih odnosa i međunarodnog prava”, rekao je ministar Grlića Radmana novinarima u Baškoj Vodi.
Po riječima ministra, upravo su Srbi u Hrvatskoj žrtve te politike koja je poražena u vojno-redarstvenoj akciji Oluji, koja je bila legitimna i temeljila se na svim relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Opće skupštine Ujedinjenih naroda.
“Oluja je spriječila etničko čišćenje i humanitarnu katastrofu u Hrvatskoj i BiH, a upravo za vrijeme tzv. ‘krajine’ provođeno je etničko čišćenje od vodstva pobunjenih Srba koji su protjerali s tog prostora sve Hrvate i nesrbe, a ovom akcijom (Olujom) taj je teritorij ponovno doveden u upravno-pravni poredak Republike Hrvatske,” poručio je Grlić Radman.
Istaknuo je kako Srbi u Hrvatskoj “ne trebaju mentora sa strane”.
“Ne postoji više predsjednik svih Srba u Europi. Srbi u Hrvatskoj svoja pitanja rješavaju u institucijama i u uključivosti u hrvatsko društvo, a tomu u prilog ide i da je sadašnji potpredsjednik vlade gospodin Boris Milošević iz reda srpske nacionalne manjine,” istaknuo je Grlić odgovarajući na Vučićeve zamjerke vodstvu Srba u Hrvatskoj zbog toga što je Boris Milošević nazočio na nedavnoj 25. obljetnici Oluje u Kninu.
Na upit kako komentira oponente Plenkovićeve vlade u Hrvatskoj koji traže da Hrvatska blokira, odnosno uvjetuje pristupne pregovore Srbije s Europskom unijom, Grlić Radman je kazao kako Hrvatska kao odgovorna članica NATO-a i EU-a želi podijeliti svoja iskustva europskih vrijednosti i vladavine prava “i sa Srbijom, s kojom želimo dobrosusjedske odnose.”
“Kao što je Hrvatska osigurala temeljem međudržavnog sporazuma zastupanje  Srba u Hrvatskom saboru tako mi očekujemo jednako recipročno zastupanje prava  Hrvata u Vojvodini, odnosno Srbiji”, o čemu je hrvatsko vodstvo nedavno razgovaralo i s predsjednikom Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata Tomislavom Žigmanovom, kazao je ministar.

“Pitanje je tu logoraša, pitanje 1869 nestalih, za koje nam Srbija mora dati odgovor, i puno drugih pitanja i zato mislim da je ovo jako dobar povod, nakon što se uspostavi srbijanska vlada, da sjednemo  za stol i razgovaramo o ovim temama kao dobri susjedi u duhu dobre volje”, dodao je hrvatski šef diplomacije. “I na koncu, Srbija ako želi europski put, Hrvatska će pomoći, kao što će pomoći i svim zemljama na Zapadnom  Balkanu,” kazao je Grlić Radman.
Na upit jesu li najnovije Vučićeve izjave u kojima optužuje Hrvatsku zapravo namijenjene javnosti u Srbiji i smirivanju političke uzavrelosti u toj zemlji, Radman Grlić je kazao kako je “za  političko liderstvo to smirivanje određenih tenzija kratkotrajno” jer Srbija se mora suočiti s prošlošću.
“Srbija se mora suočiti s prošlošću i mora napraviti iskorak, a Hrvatska je upravo najbolji primjer. Na proslavi Oluje bio je član potpredsjednik vlade  Boris Milošević i to je ono  što Hrvatska želi  -stvarati ozračje, nakon 25 godina, stvarati hrvatsko društvo i budućnost za nove generacije koje će dijeliti jednako i prava i obveze i gdje će se svaki građanin RH osjećati sigurno”.

Mislim da smo u tome napravili velik civilizacijski iskorak, ovo je gesta, Hrvatska pruža ruku, istaknuo je Grlić Radman.  Po njegovim riječima, Hrvatska može biti primjer stabilne države u Europi koja je stvorila demokratsko društvo u kojem svatko ima svoja prava i obveze, u kojem će, bez obzira na nacionalnost, građani RH moći živjeti u ozračju u kojem će zemlja ići u smjeru budućnosti, socijalne stabilnosti, snaženja gospodarstva i blagostanja za sve građane.

Ucitavanje vijesti

Politika

Grbin pozvao SDP-ovce da plate članarinu, u suprotnom neće moći sudjelovati na izborima

Published

on

Saborski zastupnik i kandidat za predsjednika SDP-a Peđa Grbin pozvao je u petak sve članove i članice stranke da, ako mogu, podmire zaostatke u plaćanju članarine kako bi mogli sudjelovati na nadolazećim unutarstranačkim izborima.

“Drage SDP-ovke i SDP-ovci, pred nama je izborni proces u kojem biramo novo vodstvo stranke. U njemu ne mogu sudjelovati sve članice i članovi, već samo oni koji su uredno plaćali članarinu, a takvih je danas, zbog nerada odgovornih, tek jedna petina”, poručio je Grbin na Facebooku.

Mnogi od njih to su prestali činiti jer su se osjećali izostavljeno i jer su bili razočarani onime što je SDP postao, naveo je te članovima poručio da to sada mogu promijeniti. 

Da bismo izgradili novi SDP u kojem se nitko više ne osjeća isključenim, potrebni su svi, istaknuo je.

“Ovih ćete dana na svoje adrese, ponovo, nakon dugo vremena, dobiti uplatnice za članarinu. Ako možete, molim vas da ih iskoristite, podmirite dug i uključite se u izborni proces, jer samo tako možete sudjelovati u gradnji bolje stranke”, zaključio je Grbin.

Na prijedlog Predsjedništva stranke, Glavni odbor SDP-a raspisao je unutarstranačke izbore za 26. rujna. Na izborima se biraju predsjednik, Predsjedništvo i Glavni odbor stranke, a kandidacijski rokovi počinju teći 17. kolovoza. 

Za kandidaturu za predsjednika stranke nužno je prikupiti potporu najmanje tri županijske organizacije ili 500 potpisa članova SDP-a.

Grbin je za sada jedini službeno najavio svoju kandidaturu, a u medijima se zadnjih dana spominje i ime župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara, koji pak tvrdi da još nije donio konačnu odluku o kandidaturi. 

Član Predsjedništva SDP-a Ivo Jelušić također se spominje kao mogući kandidat, ali niti on još nije donio konačnu odluku. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije