Povezite se

Politika

Na današnji dan prije 24 godine počela VRO ‘Oluja’

Objavljeno

-

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” započela je na današnji dan prije 24 godine u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.

Istodobno, operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7.000 Bošnjaka.

U akciji sudjelovalo 200.000 ljudi

Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač. U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko 200 tisuća ljudi.

U dokumentu Kronologija Domovinskog rata koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici stoji da su svjetski državnici, posebice dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.

“Između ostalog, rekli su da je ‘Hrvatska ostavila dovoljno vremena međunarodnoj zajednici da sukob razriješi pregovorima, a da su oni propali zbog beskompromisnoga stajališta krajinskih Srba’. Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a tijekom akcije u javnim medijima neprestano je ponavljan poziv predsjednika RH hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava. Ipak, najveći dio Srba iz samoproglašene ‘Krajine’ u Hrvatskoj, na zahtjev svog političkog i vojnog vodstva, napustio je Hrvatsku. Zapovijed o evakuaciji Srba iz tzv. Krajine potpisao je srpski general Mile Mrkšić; isto je potpisao i Milan Martić, predsjednik ‘Krajine’. Predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su da su srpski civili napustili područje tzv. Krajine prije dolaska HV-a”, stoji u Kronologiji.

Gubici na obje strane

OLUJA 1991./133 DP Otočac/Izvor: D.Prša

Centar navodi da je u operaciji “poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo” dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.

Ističu i da su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena “kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti”. Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava tijekom i nakon operacije ‘Oluja’ ubijeno je 667 civila.

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta izvijestio je u kolovozu 2016. da je prema njihovom istraživanju broj žrtava manji, ali da još nemaju konačne rezultate.

Osim hrvatskih sudova zločine iz Oluje rasvjetljavao je i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sa sjedištem u Haagu.

U studenom 2012. žalbeno vijeće Haškog suda donijelo je oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču nakon što je sud odbacio zaključke raspravnog vijeća prema kojima su Gotovina i Markač sudjelovali u “udruženom zločinačkom pothvatu”, kao i optužbe za prekomjerno granatiranje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca, a sud je Gotovinu i Markača oslobodio i zapovjedne odgovornosti.

Državno odvjetništvo u više je navrata odbacivalo tvrdnje da nitko nije procesuiran za zločine počinjene nad srpskim civilima za vrijeme i nakon akcije, a neki postupci još su u tijeku.

Tijek “Oluje

– 4. kolovoza (petak) 1995.

U 5 sati ujutro započela je vojno-redarstvena operacija “Oluja”.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok, Čista Mala, Čista Velika, Uništa, Gornji Baljci, Dabar, Novoselija, Sibić, Gora, Strašnik, Graberje, Višnjica, Predore, Uštica, Tanac te prijevoj Mali Alan i područje Dulibe – Tulove grede na Velebitu.

Srpske snage u jutarnjim satima toga dana granatirale su Dubrovnik, Biograd na moru, Gospić, Otočac, Sisak i Sunju (potom su granatirani Karlovac, Nuštar i druga naselja u Hrvatskoj); u tim napadima stradali su civili i civilni objekti.

– 5. kolovoza (subota) 1995.

Oslobođeni su: Knin s okolicom, Ljubovo, Žitnić, Lovinac, Gračac, Novi Lički Osik, Ostrovica, Primišlje, Plaški, Dubica, Vrlika, Kijevo, Drniš s okolicom, Obrovac, Benkovac, Zemunik Gornji, Biljane Gornje, Biljane Donje, Škabrnja, Nadin, Smilčić, Karin, Saborsko, Lička Jesenica, Vaganac, Ličko Petrovo Selo, Rakovica, Drežnik Grad, Željava, Medak, Petrinić Polje, Trnavec, Lički Ribnik, Gornji Poloj, Glinsko Novo Selo, Župić i Župić brdo, Šanja, Vilusi, Pecki, Luščani, Križ, Cepeliš, Strmen i druga naselja.

– 6. kolovoza (nedjelja) 1995.

Oslobođeni su: Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja. Istoga dana kod Tržačkih Raštela, na samoj granici na Korani, susrele su se postrojbe Hrvatske vojske (general bojnik Marijan Mareković) i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (general Atif Dudaković).

– 7. kolovoza (ponedjeljak) 1995.

Oslobođeni su: Gornji i Donji Lapac, Mazin, Dobroselo, Boričevac, Kulen Vakuf, Cetingrad, Veljun, Krnjak, Vojnić, Gornje Mekušje, Kamensko, Tušilović, Turanj, Šanac, Jelaši i druga naselja. Izjava ministra obrane RH Gojka Šuška da je operacija završena u 18 sati toga dana, potvrdila je da konačna pobjeda hrvatskih snaga nije upitna, no ostalo je još nekoliko “džepova” otpora protivnika.

– 8. kolovoza (utorak) 1995.

Predaja pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati, značila je kraj operativnoga dijela operacije “Oluja”, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena. Primjerice, 8. kolovoza hrvatske snage ušle su u Srb, a 9. kolovoza u Vrginmost i Dvor na Uni. Porazivši neprijatelja, Hrvatska vojska stala je na međunarodno priznatu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Nacionalno/D.Prša


Operacija “Oluja” – animirani prikaz

VRO 1991/133 DP Otočac/Izvor: TV Loki

Nastavi pregledavati

Politika

Branko Bačić pozvao članove HDZ-a da se odreknu dijela plaća i priključe akcijama

Published

on

Nakon sjednice Predsjedništva Sabora s predsjednicima klubova zastupnika Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, rekao je da je Klub zastupnika HDZ-a uključen u rad Sabora sukladno tjednom planu rasprava.

“Po jednoj točki sudjeluje dvoje do troje zastupnika. Uključujemo one koji imaju određena znanja o točki dnevnog reda. Ostali zastupnici prate rad Sabora, zakone koji su u njihovom djelokrugu”, pojasnio je Bačić.

Pozvao je, kaže, sve članove HDZ-a da se dobrovoljno uključe u akcije prikupljanja novčane pomoći.

“Kao predsjednik Kluba dostavio sam pismo svim članovima HDZ-a da se uključe u akciju da svoju plaću u cijelosti ili u određenom postotku uplate na jedan od računa, ili za štetu od potresa ili borbu protiv koronavirusa. Očekujem da ćemo ovih dana imati pregled toga”, rekao je, dodavši da se on odrekao jedne trećine narednih tri plaća kako bi jednu cijelu uplatio za borbu protiv koronavirusa.

Zadovoljan je s prvim paketom mjera za pomoć gospodarstvu te je najavio da će sutra biti predstavljen i drugi paket mjera.

“Jučer je u Banskim dvorima održan sastanak gdje su nas upoznali s provedbom mjera koje smo prije 12 dana usvojili. Očito je mjera minimalne plaće iznimno dobro pogođena, 70.000 poslodavaca će biti uključeno u mjeru. Vlada je ocijenila da je potrebno ići korak dalje. Sutra će biti objavljene nove mjere s ciljem da se očuvaju radna mjesta, poboljša likvidnost i očuva poslovanje

Prokomentirao je izjave da bi se parlamentarni izbori mogli odgoditi.

“Čudi me da pojedini članovi oporbenih stranaka izlaze s tendencioznim i zlonamjernim izjavama. Ustav je propisao kako Sabor može produžiti mandat”, kazao je Bačić.

Nacionalno/N1.

Ucitavanje vijesti

Politika

Bačić: Nove mjere u četvrtak na Vladi, brinemo o radnim mjestima i likvidnosti

Published

on

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić izjavio je u utorak da će novi set Vladinih mjera za spas gospodarstva u četvrtak biti predstavljene na sjednici Vlade, a usmjerni su i dalje na očuvanje radnim mjesta i likvidnosti poduzetnika pogođenih pandemijom koronavirusa.

“U grubim crtama upoznali smo se s novim setom mjera koje će u četvrtak biti na Vladi, i s kojima će se ići dalje u olakšanje poslovanja poduzetnika, i brige za očuvanjem svakog radnog mjesta te kako bi se poboljšala likvidnost poduzetnika kojima je ova kriza otežala poslovanje”, rekao je Bačić novinarima nakon koalicijskog sastanka u Banskim dvorima.

Govoreći o prethodno donesenim mjerama, Bačić je kazao da je oko 60.000 poduzetnika podnijelo zahtjev za isplatom minimalnih plaća, kod kojih je zaposleno oko 330.000 radnika te da je preko 30.000 poduzetnika zatražilo odgodu plaćanja poreza i dohotka.

Govorilo se i o aktivnošću banaka te njihovim moratorijima na kredite poduzetnika i građana.

“Još uvijek ne znamo koliko će trajati kriza, vrlo je važno da se i Vlada i Hrvatska znaju postaviti kako i na koji način iz ove krize izvući pouku, i kako i na koji način krenuti dalje u gospodarskom razvoju Hrvatske, oslanjajući se na snage u Hrvatskoj”, naglasio je Bačić.

O detaljima Bačić nije htio precizirati. “Pričekajmo do četvrtka, kada će na Vladi hrvatska javnost biti upoznata sa svim mjerama”, dodao je.

“Ne bih unaprijed htio reći nešto što će tijekom ova dva dana bit definirano. Još uvijek se rade projekcije u financijskom smislu, što to znači za likvidnost državnog proračuna, bilo je riječi i o načinu održavanja likvidnosti državnog proračuna s obzirom na smanjenje prihoda u proračunu Hrvatske, pa nas je premijer upoznao s načinom održavanja”, zaključio je Bačić.

Ucitavanje vijesti

Politika

Hrvatski suverenisti: Kriza može biti prekretnica za hrvatsku poljoprivredu

Published

on

Hrvatski suverenisti predložili su u utorak mjere za spas poljoprivredne proizvodnje i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj poručivši kako kriza zbog koronavirusa može biti prekretnica za hrvatsku poljoprivredu.

„Ako se uskoro ne promjeni sadašnja politika Vlade, poljoprivreda će biti na putu sigurne propasti. Proizvodi malih i srednjih OPG-ova propast će ako ih neće moći prodati na tržnicama, pa vlasnici neće imati sredstava za početak nove proizvodnje. Jednako je upitna proizvodnja kod velikih proizvođača”, upozoravaju Hrvatski suverenisti.

Predlažu zato otvaranje tržnica za prodaju hrvatskih proizvoda uz poštivanje preporuka Stožera civilne zaštite, te da se propisima zaštiti određeni dio domaće proizvodnje.

Tvrde da hitno treba utvrditi godišnje potrebe Hrvatske za poljoprivrednim proizvodima, utvrditi koliko od tih potreba Hrvatska samostalno godišnje proizvede a koliko uveze, te odrediti nositelje poljoprivredne proizvodnje po županijama.

Traže i da se zakonski utvrdi okvir po kojem će trgovački lanci najmanje 60 posto poljoprivrednih proizvoda nabavljati od domaćih proizvođača.

Zahtijevaju  također da se uredi stanje sa zapuštenim državnim zemljištem odnosno da se  to zemljište da na obradu privatnim poljoprivrednicima uz cjelovitu isplatu potpora, lakše korištenje EU fondova, niže kamate, uvođenje poreza na neobrađeno zemljište te strože kontroliranje kvalitete uvoznih proizvoda.

Hrvatski suverenisti ističu kako je samodostatnost u proizvodnji hrane oznaka suverenosti neke države, a da su dosadašnje hrvatske vlade učinile Hrvatsku nesuverenom odnosno ovisnom o uvozničkom prehrambenom lobiju.

Kriza koronavirusa potakla ih je i na pitanje što će se dogoditi u slučaju onemogućavanja uvoza hrane u Hrvatsku, te jesu li naše robne zalihe dostatne. „Ova kriza u svakom slučaju može biti prekretnica za hrvatsku poljoprivredu”, poručuju Hrvatski suverenisti.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije