Foto: HRT

Koliko je važno biti oprezan pri kupnji umjetnina, svjedoči izložba pod nazivom “Ljepota lažnog sjaja”, u palači Hecer Gradskog muzeja Varaždin. Krivotvorene slike i skulpture uglavnom cijenjenih hrvatskih, no i slavnih svjetskih umjetnika, zaplijenjene su na crnom tržištu umjetnina, a dio su fundusa Muzeja policije. Izložba traje do 24. rujna.

Izloženi su radovi raznih autora, od Dalija do Stančića, od Renoira do Murtića, pedesetak slika i skulptura vrlo nalik na slavne originale. Zaplijenjene krivotvorine više se ne uništavaju, nego skupljaju i čuvaju kao pouka. Najviše se krivotvore radovi Ede Murtića, pa su slike izrađene s namjerom da zavaraju kupce, izložene u posebnoj prostoriji. A ima li, i u kojoj mjeri, krivotvorina u hrvatskim muzejima i galerijama, zasad ostaje samo – sumnja.

“Mi galeristi koji se bavimo samo prodajom umjetnina, vlo smo obazrivi. Pratimo tržišne situacije i surađujemo s autorima. Kad kupujete sliku od autora, onda sigurno znate da je to original. Vjerojatno i s ovakvim akcijama i činjenicom da se o krivotvorinama razgovara – došlo je do toga da su se krivotvoritelji povukli s tržišta”, kaže galerist Ignac Klarić.

I dalje je velik problem manipulacija prekobrojnim serigrafijama ili pak skrpanim otpacima skulptura, poput onih Dušana Džamonje. Specifični oblik kriminala star je koliko i umjetnost. “Momentalno imam jednu krivotvorinu na sebi, simbolično crtež Piccasa. Ne moramo biti previše ozbiljni. To se uvijek dešavalo i uvijek će se dešavati. Krivotovorine su, prije svega, komercijalnog karaktera – želi se nešto zaraditi, ali moram priznati da ima majstora”, rekao je Živko Toplak.

Krivotvorine se najčešće otkrivaju u zračnim lukama i na graničnim prijelazima u rutinskom pregledu vozila. Prema riječima zamjenika načelnika PU varaždinske Darka Blažija – prošle jeseni slovenska je policija razbila slovensko-austrijsko-mađarsku grupu krivotvoritelja. Krivotvorili su sve poznate europske slikare. No, riječ je o višeslojnom kaznenom djelu koje se sustavno nastoji suzbiti. Radi se o krađi autorskih prava, zločinu protiv umjetnosti i kazne od nekoliko godina zatvora ili novčane kazne su premale, smatra Blaži.

Podijeli objavu