Most: Zdravstvo Sisačko-moslovačke županije pred kolapsom

Konferencija za medije Mosta nezavisnih lista

Iz Mosta su u utorak upozorili kako zdravstvu Sisačko-moslovačke županije prijeti urušavanje zbog milijunskih dugova i gubitaka, kadrovskih problema i loše organizacije, pa će tražiti hitnu tematsku sjednicu Županijske skupštine na kojoj bi se predložile potrebne mjere kako bi se spriječio “potpuni kolaps”.

 Članovi Mostova Savjeta za zdravstvo su na konferenciji za novinare pod nazivom “Ima li lijeka za bolesno zdravstvo u Sisačko-moslavačkoj županiji?” istaknuli kako je Opća bolnica u Sisku prezadužena, da se u njoj liječi sve manje ljudi jer joj je popunjeno tek 55 posto postelja.

 Novac se, tvrde, zakida primarnoj zdravstvenoj zaštiti, iako županija prednjači po broju oboljelih od tuberkuloze i gripe, a dvostruko je viša smrtnost dojenčadi od državnog prosjeka. Sve ove podatke, tvrde, županijske vlasti skrivaju od javnosti.

 Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ines Strenja upozorila je kako je županijsko zdravstvo “pred kolapsom”, u kritičnom je i vrlo nestabilnom stanju s nedostatnim financijama i neodgovarajućim sustavom pružanja zdravstvene zaštite.

 Županiju proziva da neuspješno politički kadrovira i netransparentno transferira državni novac za zdravstvo, nema uvid u postojeće stanje, nema dugoročnu strategiju razvoja i smanjenja regionalnih razvojnih nejednakosti javnog i privatnog sektora.

 Koordinator Mostova Savjeta za zdravstvo Ivan Bekavac naveo je da se u sisačkoj Općoj bolnici liječi svega 43 posto pacijenata iz županije.

 “U ovoj županiji raste pojavnost tuberkuloze i gotovo dvostruko je viša od hrvatskog prosjeka, a među najvišima u Hrvatskoj, kao i stopa prijave gripe i to sa 137 oboljelih. Već treću godinu zaredom u zimskim mjesecima počinje epidemija svraba u Sisku i protegne se do proljeća. Epidemija se širi vrtićima i školama, ugroženi su i štićenici doma za stare i nemoćne osobe“, istaknuo je Bekavac.

 Županijski vijećnik Petar Ćosić rekao je kako se lani bolnica dodatno dugoročno zadužila za 40 milijuna kuna, na račun izgradnje Središnjeg bolničkog paviljona i osiguranja vlastite likvidnosti. Upozorava kako se kroz prekoračenje rokova radova na tom paviljonu i značajnim povećanjem iznosa za radove dug može povećati na 150 milijuna kuna.