Povezite se

Politika

MOST Za Hrvatsku koja će biti ravnopravna članica EU

Objavljeno

-

Saborska zastupnica i kandidatkinja Mosta nezavisnih lista na izborima za Europski parlament Ines Strenja u nedjelju je rekla da će se zastupnici te stranke zalagati za interese hrvatskih građana, a ne raznih političkih grupacija i da Hrvatska bude ravnopravna članica Europske unije, koja će se boriti za svoja suverena prava.

“Želimo pravednu Hrvatsku, koja će biti ravnopravna članica EU , koja će se boriti za neka svoja suverena prava, kao što je isključivi gospodarski pojas, i želimo poručiti da Hrvatska može puno više, posebice što se tiče EU fondova,” kazala je Ines Strenja na predizbornom predstavljanju programa MOST-a u Rijeci.

“Riječani vole svoj grad i zemlju i spremni su boriti se za bolju Hrvatsku, a mi smo tu da budemo njihov glas u EU parlamentu i da pokažemo da je ova zemlja vrijedna borbe,” kazala je

Navela je da će se MOST-ovi zastupnici u Europskom parlamentu zalagati za to da bolja i sigurnija zdravstvena skrb bude dostupna svima pod jednakim uvjetima. Na nacionalnoj razini usredotočit će se na povećanje dostupnosti zdravstvenih usluga, posebno u ruralnim i otočkim sredinama, kojima prijeti depopulacija, među ostalim i zbog niže kvalitete javnih zdravstvenih usluga.

Robert Podolnjak rekao je da Mostov program obuhvaća sve ključne točke koje su relevantne za odlučivanje u EU parlamentu, a ‘nit koja se provlači kroz program je nastojanje da se Hrvatsku učini ravnopravnom’.

“Pokazalo se da u nizu područja Hrvatska ne ostvaruje ravnopravnost, od EU fondova, poljoprivrede, znanosti do korištenja drugih programa. Upravo kroz ta područja ćemo ukazivati da možemo bolje, da je potrebno mjenjati kriterije i uvažavati specifične položaje novih država članica,” naglasio je.

Ivan Prskalo je istaknuo da se MOST zalaže za tržišno orjentiranu Hrvatsku.

“Naša država nije osigurala zdravu ekonomsku utakmicu, nije ju osigurala na europskoj, ni na nacionalnoj razini, pa se MOST zalaže za uključivanje u donošenje odluka poduzetnika, gospodarstvenika, poljoprivrednika. Nitko iz Hrvatske ne bi otišao da ima bolje životne uvjete,” kazao je dodavši da mladi moraju imati bolje uvjete i da samo zdrava tržišna ekonomija može kreirati bolji standard i plaće.

MOST za referendum o mirovinskoj reformi 

Na novinarski upit o prikupljanju potpisa za refrendum sindikalne inicijative ”67 je previše”, Ines Strenja je kazala da joj je drago da je sakupljeno 600.000 potpisa. Smatra kako je to poruka premijeru Andreju Plenkoviću da narod želi da se o mirovinskoj reformi još jednom progovori. “MOST je podupro ovu referendumsku inicijativu, kao i sve druge referendumske inicijative jer narod mora imati pravo izjasniti se kako zemlja treba izgledati,” naglasila je.

Strenja smatra da mirovinska reforma nije dobra. “Ima tu puno više od dobne granice do 67 godina, možemo mi raditi i do 67, ali sada Hrvati žive tri godine kraće od građana EU, pa možda da ta granica bude niža i od 65 godina. Želimo EU standarde, a tjeramo naše ljude da budu u još neravnopravnijem položaju u odnosu na građane EU,” zaključila je.

Na upit o najavi prikupljanja potpisa za referendumsku inicijativu o financiranju političkih stranaka, Ines Strenja je kazala da je MOST o tome jasno rekao svoje mišljenje, kada je s 888 amandmana pokušao spriječiti donošenje zakona, ali da nisu dobili dovoljnu podršku u Hrvatskom saboru.

Saborski zastupnik MOST-a Nikola Grmoja je na pitanje o prikupljenim potpisima za referendumsku inicijativu ”67 je previše” kazao da mu je drago da je inicijativa uspjela. Dodao je kako ćemo imati taj referendum, u kojem ćemo moći čuti stranu za i protiv ove mirovinske reforme.

 “Drago mi je da je ova inicijativa uspjela, što god tko mislio o sindikatima, što god tko mislio o ovom pitanju, jer smatram da je direktno izjašnjavanje građana nešto čemu trebamo težiti u hrvatskom društvu. Jedino ako ministar Kuščević ponovno ne pokuša ukrasti referendum hrvatskim građanima, ali mislim da sada ima previše potpisa da bi se to dogodilo,” ustvrdio je Grmoja.

Politika

Tomo Medved: “Očekujem Milorada Pupovca i Borisa Miloševića u Kninu i na Ovčari”

Published

on

Ministar branitelja a najvjerovatnije i budući potpredsjednik Vlade Tomo Medved u Dnevniku Nove TV odgovarao je na pitanja vezana za “nova” ministarstva, kadrovskim križajkama i druga aktualna događanja.

Tako je otkrio što misli o oporbenoj odbijenici, ali i zašto nije došlo do spajanja ministarstva branitelja i ministarstva obrane.

Na selidbu ministara iz dosadašnjih resora u druge, Medved kaže da se radi o “kvalitetnoj kadrovskoj križaljci” te je uvjeren da će najbolje odraditi posao. Ističe kako je predsjednik Vlade Andrej Plenković već najavljivao da će se neki resori spajati.

Reagirao je i na odbijenicu oporbe.

“Žalosti me da je oporba odbila poziv koji je bio usmjeren na ozbiljan razgovor”, kazao je te dodao kako ih je Plenković zvao da čuje njihova promišljanja prvenstveno oko koronakrize, gospodarskih posljedica i obnove Zagreba.

“Telefonski poziv je redovna procedura. Bilo je različitih kontakata na čudnim adresama, ovo je bio službeni poziv. To bi bio formalni susret”, rekao je Medved i kazao kako bi im na tom sastanku predsjednik vlade predstavio svoje viđenje. Nijhovo odbijanje vidi kao izostanak odgovornosti.

Medved je zahvalan Plenkoviću na povjerenju što ga je postavio na mjesto potpredsjednika Vlade, smatra da je to zbog kvalitetnih rezultata u prethodnom mandatu.

Medved je odgovorio i zašto nije došlo do spajanja ministarstava branitelja i obrane.

“U okviru koncepta preustroja Vlade intenzivno smo pristupili analizi nadležnosti svih resora, tu se tražila funkcionalna povezanost. U ova dva ministarstva su različiti prioriteti”, kazao je Medved te dodao kako je MORH-u prioritet modernizacija i međunarodna suradnja dok je Ministarstvu branitelja prioritet pronalazak nestalih i zdravlje branitelja. Smatra da ne bi mogao voditi oba ministarstva odjednom jer bi to bilo iznimno teško.

Na prozivke Domovinskog pokreta da su koalirali sa strankom koju je osnovao ratni zločinac Hadžić, Medved odgovara da su u kampanji komunicirali koji su uvjeti za suradnju, za koalicijske sporazume, svjetoazorsko pitanje, rezultat na izborima i program. Podsjetio je Miroslava Škoru na izjavu iz 2008. godine, kad je, kaže Medved, podržao HDZ kao najveći koalicijski potencijal.

Na pitanje je li mu ijedan branitelj prigovorio zbog toga što je opet koalirao sa SDSS-om Medved kaže da hrvatski branitelji poštuju manjine i znaju za njihovu ulogu u Domovinskom ratu te je sve na tragu Tuđmana.

“Ne razumijem ovakve odnose, a podsjećamo da je Škoro prije izbora u svoju koaliciju pozvao Lazara Gruića, pa stvara zabunu kod svoga članstva o tome kako se odnosi prema manjinama. HDZ ima ozbiljan, kontinuirani odnos s manjinama u RH i tako će biti i ubuduće”, rekao je Medved te zaključio kako očekuje Milorada Pupovca i Borisa Miloševića u Kninu i na Ovčari, kazao je Tomo Medved u Dnevniku Nove TV .

Ucitavanje vijesti

Politika

Škoro premijerov poziv ocjenjuje neformalnim sastankom

Published

on

Na fotografiji Miroslav Škoro, Vesna Vučemilović, Milan Vrkljan

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro rekao je u utorak da se nije odazvao na premijerov poziv oporbi na sastanak, ocijenivši ga  ‘neformalnim sastankom bez odgovarajuće forme komunikacije’ s obzirom na ozbiljnost situacije, ali da razgovarati ‘svakako treba’.

 Škoro je to rekao odgovarajući na novinarska pitanja na press konferenciji, dodavši kako ‘nije vrijeme za ležerno ćaskanje uz kavu’, primjerice o uvođenju eura, i da to ‘nije pravi način’, a i da ‘on inače pije čaj’.

 Predsjednik Domovinskog pokreta (DP) konferenciju za novinare održao je na temu uvođenja eura i aktualne političke situacije.

 Upitan o mogućnosti da bude potpredsjednik Hrvatskog sabora, Škoro je rekao kako ostavlja mogućnost medijima da do konstituiranja Sabora imaju prigodu “još malo kalkulirati”.

 Vidjet ćemo što će odlučiti ljudi koji kreiraju politiku u Hrvatskoj, hoće li biti 3, 4 ili 5 potpredsjednika. Kada nas budu ozbiljno pozvali na razgovor, mi ćemo tome ozbiljno pristupiti, izjavio je Škoro. 

 Na upit o ‘sudjelovanju SDSS-a u Vladi’, Škoro je rekao kako su iz HDZ-a kazali da će koalirati sa strankama istih  svjetonazorskih pogleda na stanje u Hrvatskoj i rješenje različitih problema.

 ‘Očito se oni prepoznaju u suradnji sa SDSS-om; koji je napravio ratni zločinac, Goran Hadžić’, dodao je.

 “Mislim da je to samo nastavak onoga što su radili do sada i ispunjavaju jedno od svojih predizbornih obećanja; kontinuitet vladavine će biti i dalje sa SDSS-om i nešto malo ‘žetončića’ “, ustvrdio je.

 Škoro je rekao da će Domovinski pokret biti konstruktivna oporba. Zalažemo se za politike koje proizlaze za većim suverenitetom, boljim životom hrvatskih građana i sve inicijative u tom smjeru imat će punu podršku DP-a, kazao je Škoro.

 Podsjetio je da se zalažu za promjenu izbornog zakonodavstva, lakše raspisivanje referenduma, stvaranje poduzetničke klime.

 Škoro je rekao i kako će vidjeti hoće li organizirati skupljanje potpise za “majku svih referenduma”, tj. ‘referendum o referendumu’ i da se utvrdi koliko je stvarno birača u Hrvatskoj, produlji vrijeme skupljanja potpisa barem na 30 dana i smanji cenzus od 10 posto.

 U vezi s uvođenja eura, smatra kako time gubimo monetarni suverenitet. Dodao je da će plaće i mirovine izražene u eurima biti jednako male. Najavio je da će DP zatražiti javnu raspravu i raspisivanje referenduma o uvođenju eura.

 Izabrana zastupnica Domovinskog pokreta Vesna Vučemilović rekla je da osim pozitivnih, postoje i negativni aspekti uvođenja  eura u Hrvatskoj o kojima se malo govori. 

 Ocijenila je i da postoji opasnost pada životnog standarda građana, koji je ionako već nizak i na razini oko 66 posto prosjeka EU, a u Slavoniji tek 35 posto. Ustvrdila je da stanovnici Turske imaju viši standard nego u Hrvatskoj.

Vezano za najavu iskazivanja cijena u kunama i eurima prije ulaska u eurozonu, smatra da to nije argument, dodavši da su u trgovinama odjevnih predmeta već godinama iskazane cijene u bar šest valuta.

 Dodala je kako je potrebno da se ‘značajno povećaju plaće’ i da u programu Domovinskog pokreta ‘jedan od zahtjeva’ da minimalna plaća bude 5000 kuna kao iznos koji omogućava donekle dostojanstven život građanima.

 Sukreator stranačkog gospodarskog programa DP-a, Ante Rončević također je ocijenio da se uvođenjem eura gubi monetarni suverenitet i mogućnost vođenja monetarne politike Hrvatske.

 Kuna nam je potrebna barem još desetak godina da bismo imali instrumente monetarne politike, poručio je. Rončević kaže da prije uvođenja eura treba odraditi još jako puno posla, definirati politike i dostići bar prosjek EU, jer smo, ustvrdio je,’ sada njezino Kosovo i na dnu ljestvice uspješnosti’.

Ucitavanje vijesti

Politika

Ratni poklič Katarine Peović premijeru Plenkoviću: “No pasaran”

Published

on

Ratnim pokličem “No pasaran” Katarina Peović iz Radničke Fronte obratila se premijeru Andreju Plenkoviću na poziv za sastankom.

Tako Peović u svom priopćenju kaže da Plenković želi stvoriti politički konsenzus oko mjera koje se sprema povući kako bi navodno “sanirao krizu”, što za HDZ znači legitimaciju za promjene koje dugo žele provesti i na koje ih interesne skupine potiču.

Pokušala je objasniti i donacije HDZ-a za koje kaže da mogu poslužiti kao popis interesnih skupina čije će apetite zadovoljavati navodno neophodnim “bolnim rezovima”.

Tvrdi da je Agroproteinka, tvrtka u vlasništvu brata još uvijek aktualnog ministra vanjskih poslova Gordana Grlić Radmana (u kojoj je zaposlena i supruga ministra i to s plaćom od 13.500 kuna!), HDZ-u je uplatila oko 27 tisuća kuna! Popis je beskrajan*.

Dodaje da bi Plenković još, k tome, da se stvori konsenzus oko poteza i scenarija koje možemo samo nagađati uzmemo li u obzir da je u prvim danima korona krize u medije procurio prijedlog Vlade koji bi praktički suspendirao odredbe Zakona o radu, zbog čega je oštrim pismom Plenkoviću reagirala i Evropska konfederacija sindikata (ETUC)**.

Svaka politička stranka čiji čelnici nakon najavljenog sastanka izađu s “pomirljivim porukama” suodgovorna je za ono što će nastupiti, kaže Peović.

Dodala je što se Radničke fronte tiče da je odgovor jasan. Nema konsenzusa za rezanje radničkih plaća, nema konsenzusa za otpuštanja, nema konsenzusa za opraštanje poreza najbogatijima, nema konsenzusa za privatizaciju zdravstva.

No pasaran!”, poručila je Peović.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije