Povezite se

Politika

Most: Upitna je ustavnost parlamentarnih izbora

Objavljeno

-

Most je upozorio u ponedjeljak da je nakon potvrde hrvatskog konzulata da hrvatski državljani u Kanadi neće moći koristiti svoje glasačko pravo upitna i sama ustavnost parlamentarnih izbora 5. srpnja zbog čega će podnijeti zahtjev za opći nadzor ustavnosti i zakonitosti.

“Demokracija je u Hrvatskoj ugrožena. Onemogućuju se referendumi, raspisuju izbori usred pandemije, odbija elektroničko i dopisno glasovanje, sve u želji da se smanji ionako mala participacija građana”, upozorila je nezavisna kandidatkinja na listi Mosta Marija Selak Raspudić.

Do toga je dovelo, smatra, zbog  neodgovornog “naguravanja” izbora usred pandemije jer su vladajući procijenili da bi tako mogli ostvariti bolji rezultat, ali i zbog dugogodišnjeg složnog odbijanja HDZ-a i SDP-a da se uvede mogućnost dopisnog i e-glasovanja s ciljem smanjenja participacije građana. 

Tvrdi da je bizarno da nas uvjeravaju da se i školovanje i studiranje može odraditi online, a jednostavna operacija poput izbornog klika ne može. 

Osvrnula se i na izjavu premijera Andreja Plenkovića koji je o nemogućnosti glasovanja u dijaspori rekao da je riječ o malom broju iznimki. “Hrvatska nije ni slučajna ni proizvoljna niti despotska, nego pravna država i trebaju li se ili ne trebaju izbori održati ne ovisi o premijerovoj privatnoj procjeni što je velika, a što mala iznimka, nego o zakonima koji propisuju regularnost izbornih procesa”, poručila je Selak Raspudić.  

Most će podnijeti zahtjev za opći nadzor ustavnosti i zakonitosti o kojem odlučuje Ustavni sud te će se pozvati na članak 45. Ustava kojim se omogućuje u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništva RH u stranoj državi u kojoj prebivaju, da hrvatski građani s pravom glasovanja glasuju. 

Pozvat će se i na Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji predviđa da birači izvan Hrvatske svoje izborno pravo glasa ostvaruju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništva. 

Marija Selak Raspudić

Selak Raspudić naglasila je i da postoji mogućnost da se Kanadi pridruže i neke druge zemlje zbog nepovoljne epidemiološke situacije te upitala tko će onda, kada i na temelju čega reći “ovo više nije iznimka, nego pravilo, izbori se ne mogu regularno održati”. 

Vezano za situaciju nakon izbora, potvrdila je da neće “ni u kom slučaju podržati Plenkovićevu Vladu” zbog svega što je govorila te poručila da se ne boje žrtvovati poziciju u Saboru.

Grmoja: Želimo referendum o promjeni izbornog sustava

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja podsjetio je da su u saborsku proceduru uputili cjelokupnu reformu izbornog zakona kojom su tražili veću participaciju građana, povećanje broja preferencijalnih glasova, smanjenje broja saborskih zastupnika te uvođenje elektroničkog i dopisnog glasovanja. 

Taj su zahtjev ponovili na samom kraju ovog saziva Sabora kroz zaključak kojim su željeli putem Sabora obvezati Vladu da uvede elektroničko i dopisno glasovanje.

“Ono što nas je jako ražalostilo je to da ne samo da su vladajući odbili taj naš prijedlog, nego su to učinili i oni koji se predstavljaju kao oporba, a tu mislim na najsnažniju po anketama i broju zastupnika – SDP”, poručio je.

HDZ i SDP zajedničkim snagama i glasovima odbacili su taj Mostov prijedlog, dodaje. Biračima i građanima obećava da će Most, kada uđe u Sabor, zahtijevati da se odmah raspiše referendum o promjeni izbornog sustava i prije nego što dođe do stvaranja vladajuće većine.

“To će biti naš zahtjev, a to će i pokazati koji su elementi u Saboru, odnosno koje su političke opcije demokratske, a koje su antidemokratske”, ocijenio je Grmoja. 

Na pitanje je li mu žao što je Most na izbore odlučio ići samostalno s obzirom na to da se prema CRO Demoskopu “vrti” oko izbornog praga, rekao je da mu nije žao i da je bilo najpoštenije izaći samostalno. Dodao je da prema anketama imaju pozitivan trend, odnosno rast te da čak i ako im rejting ostane isti, da je to minimalno šest mandata za Most. 

“Vidjet ćete da ćemo biti iznenađenje ovih izbora, posebice s ovim pojačanjima koja su se priključila Mostu – s ljudima koji imaju integritet, karakter i karijere te koji će u Saboru zastupati autentičnu i drugačiju politiku. Siguran sam da će rezultat biti puno bolji”, poručio je, dodavši da vrijeme Mosta tek dolazi.

Politika

Pupovac odlučio: Boris Milošević bit će potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava

Published

on

Boris Milošević

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izvijestio je u ponedjeljak nakon sjednice Predsjedništva stranke da će za potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava predložiti saborskog zastupnika Borisa Miloševića, koji je prošle godine preuzeo mjesto predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV), nakon što je tu funkciju 22 godine obnašao Milorad Pupovac. . 

“Milošević je već bio pomoćnik ministra uprave u dva mandata i predsjednik Kluba SDSS-a u proteklom mandatu i opredjeljenje je da je u ovoj fazi potrebno dati priliku čovjeku koji ima više političkog iskustva, veću političku težinu i izabrani mandat”, rekao je Pupovac na konferenciji za novinare.

Milošević će biti i predstavnik Kluba zastupnika SDSS-a i nacionalnih manjina u Vladi. Uz Miloševića, kandidatkinja je bila i profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu Snježana Vasiljević. Pupovac je dodao da će s njom nastaviti razgovor na koji način će dati svoj doprinos zajednici. 

“To je prijedlog koji je bio usuglašen s predsjednikom Vlade. On pozna oboje, a s Borisom duže i češće surađuje tako da tu nije bilo posebnih potreba za dodatnim usuglašavanjem”, rekao je Pupovac.

Za njih je značajno, dodaje, da svi zastupnici nacionalnih manjina te partneri iz HNS-a i Reformista daju podršku njihovom izboru.

Na Miloševićevo mjesto u Saboru doći će zamjenica šibensko-kninskog župana Anja Šimpraga, što je određeno listom SDSS-a. 

Ucitavanje vijesti

Politika

Ovako bi mogao izgledati novi sastav i izgled Vlade

Published

on

Brojne su špekuacije oko novog sastava Vade Andreja Plenkovića. Po nesužbenim informacijama ali i analizama najizgedniji sastav nove Vade mogao bi izgledati ovako:

Trebalo bi se spojiti Ministarstvo gospodarstva te Ministarstvo energetike i zaštite okoliša, za što se već sad može sa stopostotnom sigurnošću kazati da će ga voditi Tomislav Ćorić, dosadašnji ministar energetike ali i čovjek u kojeg Andrej Plenković ima veliko povjerenje.

Treba podsjetiti da je Udruga znanstvenika oko klime već uputila apel i neslaganje oko pripajanja zaštite okoliša i klime gospodarstvu.

“Nagrađen” za svoj dosadašnji rad bit će dosadašnji ministar gospodarstva, Darko Horvat, koji najvjerojatnije odlazi sa te funkcije.

U razmatranju je opcija da se Ministarstvo turizma pripaja Ministarstvu kulture, što bi vodila Nina Obuljen Koržinek dok bi Gari Cappelli ostao bez ministarskog mandata u Vladi.

Ono što najviše iznenađuje je spajanje Ministarstva graditeljstva i državne imovine, tako da bi Mario Banožić ostao ministar, iako to još nije sigurno.

Za sada se razmišlja da se Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku razdvoji na dva dijela a moguće je i na tri.

Sigurno je da Vili Beroš ostaje ministar zdravstva, dok će se područjem obitelji i demografijom baviti Josip Aladrović koji zadržava mjesto u Ministarstva rada.

Najvaiše je “pobune” bio oko mogućnosti da se spoji ministarsvo obrane i branitelja, tako da bi Tomo Medved ostao ministar. Udruge drže da to nije dobro rješenje dok u Vladi drže da bi spajanjem ova dva ministarstva došlo do heterogenosti što bi se prezentiralo kroz proračun i isplativost, modernizaciju i slično.

Još uvijek nezna se što će biti sa Ministarstvom uprave i Ministarstvom pravosuđa, no Ivan Malenica ostaje ministar, bez razlike da li će do spajanja doći.

Ako se to ne dogodi, postoje špekulacije da Vesna Omejec bude nova ministrica pravosuđa.

Sigurno je da Zdravko Marić, Davor Božinović, Oleg Butković ostaju svaki na svojoj funkciji.

Kad je riječ o ministarstvu poljoprivrede još uvijek se “važe”, izvori govore da bi Tugomir Majdak mogao zamijeniti Mariju Vučković, iako neslužbeno se doznaje da Penković zagovara ostanak Marije Vučković.

Sve veća su predviđanja da bi Marka Pavića u Vladi mogi zamijeniti kao budući ministi regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nikolina Brnjac ili Nataša Tramišak.

Na sadašnjim predviđanjima i Gordan Grlić Radman ostao bi ministar vanjskih poslova.

Najaupitnije je tko će postati novi ministar ili ministrica obrazovanja. Kakulira se i o akademskim zajednicama, pri čemu bi se u skoro vrijeme tom ministarstvu moglo pripojiti segment mladih iz Ministarstva demografije.

Ucitavanje vijesti

Politika

Glavašević: Nova ljevica “hit” je hrvatskih izbora, desničari ne prepoznaju probleme

Published

on

Dodao

Saborski zastupnik Bojan Glavašević ocijenio je kako platforma “Možemo!” na čijoj je listi on osvojio novi mandat sada ima veliku priliku promijeniti političku sliku Hrvatske te je najavio da će to pokušati učiniti na lokalnim izborima najavljenim za 2021.

“Kao platforma s glavnom bazom u Zagrebu naravno da postoji fokus na glavni grad ali to nipošto ne znači da nema interesa za izlazak na lokalne izbore u drugim gradovima Hrvatske, naprotiv. U kampanji su nam građani Siska, Dubrovnika, Splita i drugih gradova govorili kako se nadaju da će ‘Možemo!’ izaći na lokalne izbore u njihovim sredinama. Lokalni izbori su za deset mjeseci i znam da mnogi bistri, uporni ljudi već sad rade na pripremi”, kazao je Glavašević u intervjuu koji je u ponedjeljak objavio sarajevski portal “Slobodna Bosna”.

Komentirajući loše izborne rezultate svoje nekadašnje stranke SDP-a, Glavašević je kazao kako za to nije kriva zeleno-lijeva koalicija nego činjenica da je najveća oporbena stranka izgubila dio glasova na političkom centru koje je privukao HDZ.

“Ti su građani, očito, birali između (čelnika HDZ-a i premijera Andreja) Plenkovića i (čelnika SDP-a Davora) Bernardića, a ne između HDZ-a i SDP-a. SDP-u je na naplatu došlo višegodišnje propadanje unutarstranačke demokracije i posljedice stavljanja naglaska na formu politike, a zapostavljanja sadržaja”, kazao je Glavašević.

Dodao je kako SDP treba smjenu generacija i svježe političke ideje po uzoru na djelovanje skandinavskih socijaldemokrata.

Unatoč činjenici da je krajnja desnica na proteklim izborima zabilježila razmjerno dobar rezultat, Glavašević kaže kako nisu oni “hit” nego je to zapravo nova ljevica kojoj i sam pripada.

Takvu tvrdnju temelji na ocjeni da krajnja desnica zapravo ne prepoznaje prave probleme ljudi niti na njih nudi odgovore.

“Hrvatska ekstremna desnica dolazi u dvije arome: klerikalna i nacionalistička. Most je klerikalna desnica, tzv. Domovinski pokret Miroslava Škore je nacionalistička desnica. Ekstremna desnica na ovim izborima nije postigla uspjeh kojemu se nadala. Mislim da su građani prepoznali da je Škoro jedna šuplja priča – populist bez sadržaja, koji nije nimalo iskren u stvarima koje govori”, kazao je Glavašević.

Najavio je i kako će se ubuduće zalagati da Hrvatska energičnije djeluje kako bi prisilila režim srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na odgovorno ponašanje jer se ne smije dopustiti da se vlast u Srbiji ponaša na način kao do sada, provodeći represiju nad vlastitim građanima. 

“Smatram da bismo trebali privremeno blokirati pregovore (Srbije i EU) o poglavlju 23. Taj instrument služi kako bi se izvršio pritisak za promjene”, kazao je Glavašević dodajući kako Srbija mora poštovati vrijednosti EU-a ako već želi postati članicom.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije