Povezite se

Svijet

Moskva kaže da je FBI uhitio ruskog državljana, nakon što je Moskva uhitila bivšeg marinca

Objavljeno

-

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova reklo je u subotu da je SAD uhitio ruskog državljana, dan nakon što je Moskva uhitila bivšeg američkog marinca Paula Whelana, koji je optužben za špijunažu.

Ruska savezna sigurnosna služba je 28. prosinca uhitila Whelana. Njegova obitelj tvrdi da je nevin te da je zbog vjenčanja bio u Moskvi.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije kaže da je SAD 29. prosinca uhitio ruskog državljana Dmitrija Makarenka na Sjevernomarijanskim otocima, američkoj pridruženoj državi na Pacifiku te je premješten na Floridu.

“Makarenko, rođen 1979. je došao na otok Saipan sa svojom ženom, maloljetnom djecom i starijim roditeljima. Osoblje FBI-a ga je uhitilo u zračnoj luci, nakon što je sletio”, reklo je ministarstvo.

Reuters nije odmah mogao dobiti komentar američkog veleposlanstva u Moskvi.

Glasnogovornik State Departmenta u Washingtonu je uputio zahtjev za komentarom ministarstvu pravosuđa, koje nije odmah odgovorilo.

Dokumenti podneseni na američkom okružnom sudu za južni okrug Floride pokazuju da su Makarenka u lipnju 2017. savezni tužitelji optužili za urotu s Vladimirom Nevidomijem, kako bi prenijeli vojnu opremu, uključujući noćne optičke ciljnike iz SAD-a u Rusiju bez američkog odobrenja.

Makarenka, stanovnika Vladivostoka je američko pravosuđe proglasilo bjeguncem u siječnju 2018. Nevidomy, stanovnik Hallandale Beacha na Floridi, proglašen je krivim u lipnju 2018. te je osuđen na 26 mjeseci zatvora.

Američki državni tajnik Mike Pompeo rekao je ovaj tjedan kako je Washington zatražio objašnjenje od Moskve zbog Whelanovog uhićenja te da će tražiti da se odmah pusti Whelana, ako zaključe da je njegovo uhićenje neprikladno.

Velika je Britanija upozorila Rusiju u petak da pojedinci ne bi smjeli biti korišteni kao diplomatski pijuni. Whelan također ima britansku putovnicu.

Rusko je ministarstvo reklo u izjavi da ruski diplomati nisu uspjeli doći do Makarenka na Floridi te su naveli da će Washington morati objasniti svoj postupak

Prije nego je Moskva dala detalje Makarenkovog uhićenja, stručnjaci su spekulirali da bi Moskva mogla razmijeniti Whelana za ruske državljane, koje je uhitio Washington.

“Ne vidim razloge za pokretanje tog pitanja u kontekstu razmjene. Trebali bismo se podvrći svim procedurima potrebnim u ovoj situaciji”, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov u subotu, prenosi novinska agencija Interfax.

Whelanov brat blizanac David rekao je Reutersu u subotu da su se službenici američkog veleposlanstva susreli s njegovim bratom u srijedu te da će ga idući tjedan ponovo posjetiti.

“Činio se dobro, onoliko koliko se može očekivati u ruskom zatvoru. Nedostajalo mu je puno osobnih potrepština, poput toaletnog papira, koje nisu pružene”, rekao je David Whelan u telefonskom intervjuu.

“State Department nam je pomogao osnovati račun … tako da može kupovati namirnice koje su mu potrebne”, dodao je.

(Hina) 

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Turske snage u Siriji napreduju, Trump rekao Pentagonu da povuče preostale snage iz sjeverne Sirije

Published

on

Turske snage i njihovi lokalni saveznici napredovali su u nedjelju u Siriji i izgleda da su završili prvu fazu ofenzive protiv kurdskih snaga koje je Washington napustio i najavio povlačenje oko 1000 vojnika sa sjevera Sirije.

Sjedinjene Države namjeravaju povući oko 1000 američkih vojnika iz sjeverne Sirije u kojoj traje turska ofenziva, rekao je u nedjelju ministar obrane Mark Esper ocijenivši situaciju “neodrživom” za američke snage.

Povlačenje snaga iz regije poklapa se s namjerom Donalda Trumpa da izvuče Sjedinjene Države iz sukoba u inozemstvu. Do njega dolazi tjedan nakon što je Trump povukao neke američke vojnike raspoređene kako bi pomogle kurdske snage u borbi protiv Islamske države.

Esper je rekao kako je u subotu navečer razgovarao s Trumpom i da je predsjednik dao naputak američkoj vojsci “da počne namjerno povlačenje snaga iz sjeveren Sirije”.

Petog dana turske ofenzive kojoj je svrha zauzimanje graničnih područja od milicije sirijskih Kurda, kurdske vlasti su objavile da je iz izbjegličkog logora nakon bombardiranja okolice pobjeglo blizu 800 osoba bliskih džihadistima Islamske države (IS).

Turska tvrdi da se tom ofenzivom pokušava osnovati sigurnosna zona duboka 32 km kako bi se odvojila svoju granicu od teritorija koji su pod kontrolom Jedinica narodne zaštite (YPG), koju Ankara smatra terorističkom. Ta zona bi mogla primiti dio od 3,6 milijuna Sirijaca izbjeglih u Tursku.

Ofenziva na sjeveru Sirije je izazvala međunarodno nezadovoljstvo. Partneri zapadnjaka u antidžihadističkoj borbi, kurdske snage su optužile Washington da ih je napustio kada je prošlog ponedjeljka povukao posljednje američke vojnike s prilaza granici čime je otvorio put turskoj ofenzivi.

Ona bi se u prvo vrijeme trebala usmjeriti na pogranični pojas teritorija između gradova Al Abyad i Ras al-Ain, udaljenih oko 120 km, na sjeveru Sirije. U nedjelju su turske snage i njihovi sirijski kolege zauzeli Tal Abyad, prenose turska agencije Anadolija i Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).

Od tada samo Ras al-Aidn izmiče turskim snagama koje su od srijede zauzele 40 sela, prenosi SOHR. Te snage su zauzele cijelo progranično područje, od Tal Abyada do Ras al-Aina.

U Ankari je ministarstvo obrane objavilo da su zauzeli veliki cestovni pravac koji povezuje teritorije pod kontrolom kurdskih snaga, sve do 30-35 km u unutrašnjost Sirije. U žestokim borbama i turskom bombardiranju u nedjelju poginulo je najmanje 26 civila, prema podacima SOHR-a.

U pet dana 104 kurdskih boraca i više od 60 civila je stradalo u nasiljima, prema posljednjim podacima SOHR-a. Više od 130.000 osoba je raseljeno, prema podacima UN-a.

Ankara je objavila smrt četvorice vojnika u Siriji i 18 civila pri padu kurdskih raketa ispaljenih na pogranične turske gradove.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Grabar-Kitarović: Hrvatska štiti najdulju vanjsku kopnenu granicu u EU-u

Published

on

Izvor: Twitter/K.G.Kitarović

Migracije su jedan od najvećih izazova našeg doba koji EU mora rješavati zajednički i odgovorno, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na političkom forumu u Ateni i upozorila na goleme napore Hrvatske u zaštiti najdulje vanjske kopnene granice u EU.

Grabar-Kitarović je održala izlaganje na 15. neformalnom sastanku 13 šefova država članica EU-a bez izvršnih ovlasti, tzv. Skupine Arraiolos koji se ove godine održava u Grčkoj, a dvije središnje teme su Učinkovito suočavanje s gospodarskom i izbjegličkom krizom i Zajedničko rješavanje modernih izazova sigurnosti Europske unije i njezinih država članica.

– Migracijsko pitanje jedno je od najvećih izazova našeg doba – rekla je izrazivši žaljenje što EU na njega još nije odgovorio rješenjima koja bi bila prihvatljiva svim članicama.

Netočni navodi o brutalnosti hrvatske policije

Predsjednica je odbacila navode nekih organizacija i političara da hrvatska policija primjenjuje brutalnu silu u sprečavanju ilegalnih migracija iz susjedne Bosne i Hercegovine.

– Izbjeglički kampovi u susjednoj zemlji podižu se uz granicu s Hrvatskom preko koje migranti nastoje prijeći u zapadne članice Unije – podsjetila je.

– Suradnja između vlade u Sarajevu i lokalnih bosanskohercegovačkih vlasti nije dobra – ocijenila je te ponovila da Hrvatska uspješno čuva najdulju kopnenu granicu i čini sve da što prije pristupi Schengenskoj zoni.

Europa mora naprijed

– 
Europa ne smije biti spora u traženju odgovora i rješenja za izazove našeg doba – rekao je u uvodnom izlaganju domaćin sastanka, grčki predsjednik Prokopios Pavlopoulos. Pozivom na jačanje europskih institucija u vrijeme velikih izazova za Europsku uniju i svijet Pavlopoulos je upozorio da Europa mora uhvatiti korak s vremenom kako bi se nosila s izazovima.

Gospodarski izazovi

Na temu gospodarske krize hrvatska predsjednica je rekla da su izgledi za globalni rast i sprječavanje mogućih gospodarskih kriza sve krhkiji i nesigurniji i prema predviđanjima usporit će na najslabiji godišnji rast (2.9 posto u 2019. odnosno 3 posto u 2020.) od izbijanja financijske krize.

Nepovoljni utjecaji su i eskalacija trgovinskih napetosti u svijetu, prijetnja brexita bez sporazuma i demografski pad.

– Iako nema znatnije izravne opasnosti za hrvatsko gospodarstvo u tom pogledu čak i relativno blag izlazak (Velike Britanije) bez sporazuma imat će veliki utjecaj, smanjit će stope rasta u Europi i svi ćemo to osjetiti – upozorila je.

– Za budućnost Europske unije članice moraju poraditi na brisanju vidljivih i nevidljivih granica u samoj Uniji – poručila je nadalje i naglasila da je velik izazov još uvijek nejednak stupanj razvoja unutar europske zajednice.

Bugarski predsjednik Rumen Radev upozorio je da je EU još Europa razlika, a hrvatska predsjednica na to se nadovezala podsjetivši na Inicijativu triju mora koja ima dobre izglede da premosti razlike.

Inicijativom Triju mora Hrvatska je preuzela proaktivnu ulogu u jačanju europske otpornosti, posebice u energetskoj sigurnosti i neutraliziranju infrastrukturnih nedostataka u središnjoj Europi.

Kazala je da je Hrvatska nakon početne nesigurnosti ostvarila dobre rezultate u povlačenju novca iz europskih fondova.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Guterres upozorava da UN nema za plaće

Published

on

Antonio Guterres

UN možda neće imati dovoljno sredstava za isplatu plaća svojim djelatnicima idućeg mjeseca, ako članice UN-a ne plate svoje dugove, upozorio je u utorak glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

Guterres je rekao odboru za proračun Opće skupštine UN-a da Ujedinjeni narodi ne bi mogli održati zasjedanje Opće skupštine prošloga mjeseca, da on nije radio od siječnja na smanjivanju rashoda.

“Ovoga mjeseca bit ćemo u najdubljem deficitu desetljeća. Riskiramo studeni bez dovoljno novca za isplatu plaća”, rekao je Guterres. “Naš rad i naše reforme su u opasnosti”, poručio je.

Proračun za 2019. iznosi preko 3,3 milijarde dolara, a SAD, koji uplaćuje 22 posto proračunskih sredstava, duguje UN-u 381 milijuna dolara za prijašnje godine i 674 milijuna dolara za aktualni proračun.

Iz budžeta UN-a pokrivaju se političke i humanitarne akcije, napori na razoružanju, ekonomska i socijalna pitanja te komunikacije.

Dužnosnik američke misije pri UN-a kazao je da će SAD “osigurati većinu sredstava koje duguje ovogodišnjem proračunu, ove jeseni, kao što je i prijašnjih godina”.

Američki predsjednik Donald Trump poručio je kako Washington snosi nepravedan teret financiranja UN-a te je zatražio reformu te institucije.

Mirovne misije UN-a financiraju se iz drugog proračuna koji je iznosio 6,7 milijardi dolara za financijsku godinu do 30. lipnja 2019. i 6,51 milijardi dolara za financijsku godinu do 30. lipnja 2020.

SAD je odgovoran za 28 posto proračuna mirovnih misija, ali je Washington poručio da će uplatiti sredstva za 25 posto proračuna.

SAD duguje oko 2,4 milijarde dolara za mirovne misije UN-a.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije