Povezite se

Kultura

More knjiga na Zrinjevcu: Književna ljetna oaza u središtu Zagrebu

Objavljeno

-

Zagrebački park Zrinjevac i ove se godine na dva tjedna pretvara u najpoželjniju plažu grada, zahvaljujući jedinstvenoj manifestaciji promocije knjige i čitanja More knjiga, koja će od 1. do 14. srpnja ponuditi Zagrepčanima i njihovim gostima bogat program književnih susreta, promocija i književnih radionica ali i dobre zabave u jedinstvenom ozračju središnje gradske oaze.

Manifestaciju već peti put za redom organizira izdavačka kuća Lumen s ciljem buđenja interesa za svijetom knjiga i čitanjem, a osmišljena je kao spoj umjetnosti i zabave kroz program koji posjetiteljima nudi dvotjedno uživanje u velikom broju besplatnih naslova na hrvatskom i engleskom jeziku nadohvat ruke, uz pravi ljetni ugođaj – koktele nazvane po knjigama, ležaljke i posebno dizajnirani prostor.

“Manifestacija More knjiga nastoji na drugačiji i inovativan način popularizirati knjigu i potaknuti što veći broj ljudi na čitanje. Uz promociju kulture čitanja, ovim projektom želimo integrirati i ostale aspekte umjetnosti, kao što su glazba, film, likovna umjetnost i dizajn te svim domaćim i stranim posjetiteljima tijekom ljeta ponuditi bogati kulturno-zabavni sadržaj u samom srcu Zagreba”, istaknula je kreativna direktorica Mora knjiga Ana Marija Žužul.

Ovogodišnje izdanje, čiji dizajn prostora ponovno potpisuje umjetnik Mario Miše, pretvorit će omiljeni zagrebački park u intergalaktičnu plažu, a svi posjetitelji će moći otputovati u svijet knjiga i dalekih galaksija svakoga dana od 10 do 24 sata.

Novi roman Georgea R.R. Martina

Kao posebno iznenađenje ovogodišnjeg programa za sve ljubitelje dobre literature organizatori su najavili lansiranje novoga romana planetarno popularnoga pisca Georgea R. R. Martina, autora serijala “Pjesma Leda i Vatre” po kojem je snimljena hvaljena HBO-ova serija “Igra prijestolja”, koji pod naslovom “Vatra i krv” uz bogate ilustracije Douga Wheatleyja govori o tome “što je prethodilo svemu, 300 godina prije ‘Igre prijestolja'”. Zainteresirani posjetitelji imat će priliku kupiti najiščekivaniju knjigu godine 4. srpnja u 18 sati u zagrebačkoj knjižari Arkadija.

Na Zrinjevcu će o knjizi “Vatra i krv” i serijalu “Pjesma Leda i Vatre” riječi biti u petak 5. srpnja, kada će urednica Lumena Miroslava Vučić razgovarati s prevoditeljima Vladimirom Cvetkovićem Severom i Markom Kovačićem te Martinovim fanovima i urednicama Anom Briški Đurđevac i Sonjom Miličević Vukelić o tome “Zašto se ne možemo ‘skinuti’ s Martina?”.

U programu su i predstavljanja romana “Živoliki” Jaya Kristoffa i “Carica Romanovih” C. W. Gortnera, te promocija znanstvene knjige i udžbenika iz pera Mirele Holy “Agencije za odnose s javnošću”, kao i knjige “Televizijski program” Damira Matkovića, u kojoj taj dugogodišnji televizijski novinar piše o procesu proizvodnje televizijskog programa, o najvećim svjetskim proizvođačima programa te sažeto iznosi povijest i razvoj temeljnih televizijskih žanrova.

Uz novoobjavljene naslove i prigodne popuste, organizatori su pripremili i brojne zanimljivosti, među kojima su Lumen Art event, promocije najnovijih knjiga, filmske projekcije na otvorenom, druženja pod zvijezdama uz Music&Books x DJ Hrwoe te intergalaktički jazz by Harry Gustavson trio.

Kako djecu pretvoriti u ovisnike o čitanju

Kao važan programski segment izdvajaju se i aktivnosti u sklopu nacionalne kampanje za promicanje čitanja djeci “Čitaj mi”, koje na Moru knjiga na Zrinjevcu donose četiri radionice za poticanje čitanja. Djeci će slikovnice čitati književna teoretičarka Marija Ott Franolić, a nakon čitanja s djecom vježbat će se njihove predčitačke vještine.

Osim klasika “Oprostite, jeste li vi vještica”, čitat će priču o čitateljima “Uljuđeni vuk” (Becky Bloom i Pascal Biet), kojeg će nadopuniti “Atlasom pustolovina” Lucy Letherland; priču o pravu na različitost Pascala Bieta “Izgubio se jedan zeleni pas”, te priču o čuđenju i želju za novim znanjima “Mjesečeva splav” (Sanja Lovrenčić i Pika Vončina). Radionice su u programu 2., 4., 8. i 10. srpnja u 17 sati.

“Čitanje je ugoda, a ne prisila. Nitko od nas ne voli ono što se mora, svi volimo ono što nam popravlja raspoloženje i diže razinu serotonina, hormona sreće, pa tako i djeca. Čitatelj se zbilja ne postaje zato što to traži školski program, i zato što se mora nešto pročitati. No, krenemo li ih odgajati u čitatelje zarana, od najranije dobi, mislim da nam je uspjeh zajamčen. Postaju ovisnici o čitanju, o dobrim knjigama, i onda je svijet ljepši a život lakši od zraka”, poručila je urednica Lumen izdavaštva Miroslava Vučić.

Kultura

Nagrade hrvatskoga glumišta: Šarić i Bareza laureati za svekoliko umjetničko djelovanje

Published

on

Glumac Krunoslav Šarić za dramu i maestro Nikša Bareza za operu laureati su Nagrade hrvatskoga glumišta za 2019. za svekoliko umjetničko djelovanje, a u nedjelju navečer na svečanosti u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK) nagradu je laureatu Šariću predala ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Za maestra Barezu nagradu je primio redatelj Ognjen Sviličić. Umjetnice i umjetnike posebno raduju ove nagrade jer su one priznanja struke, a ovogodišnje nagrade Hrvatskoga društva dramskih umjetnika (HDDU) imaju i posebno ozračje, a to je proslava stotinu godina rada toga društva.

Upravni odbor HDDU-a i ove je godine – 27. put za redom, nominirao mnoge kazališne umjetnice i umjetnike, u kategorijama dramske, radio i televizijske umjetnosti, za scenografiju i kostimografiju, operetu i mjuzikl i plesnu umjetnost, a visoka pokroviteljica i ove svečanosti je predsjednica Republike Kolinde Grabar-Kitarović.

Svečanost se održava 24. studenoga u spomen na isti datum davne 1860. kada je glumac Vilim Lesić na pozornici Narodnoga kazališta na Markovu trgu u Zagrebu, nakon prekida predstave na njemačkome jeziku, a na nagovor Dimitrija Demetra rekao – od danas će se na zagrebačkoj pozornici glumiti samo na hrvatskome jeziku.

O laureatima Šariću i Barezi

Glumačka energija i posvećenost profesiji jedna je od glavnih karakteristika umijeća glume Krunoslava Šarića koji je odigrao bezbroj uloga, većih i manjih, od rola u suvremenim domaćim komadima, najkraći je sažetak obrazloženja nagrade. Svakom svojom ulogom, istaknuto je, Šarić je dokazao kako je pravi umjetnik, glumac koji svoj posao shvaća kao druženje s velikim piscima i redateljima, kao i sa svojim kolegama glumcima – druženje koje svima na sceni i onima u gledalištu uvijek pruža iskrenu emociju i radost igranja.

Enciklopedijsko znanje, predanost pažljivom i preciznom iščitavanju glazbene partiture, koncepcijska razrađenost orkestralne fakture i detaljno izrađivanje svih glazbenih nijansi, samo su neke od karakteristika velikih umjetničkih dosega tijekom duge i plodne dirigentske karijere maestra Nikše Bareze. Skladatelj, njegov stil, njegove specifičnosti i odlike uvijek su bile glavna preokupacija maestra Bareze koji nastoji na najbolji način interpretirati notni zapis bez obzira radilo se o snimkama ili o nastupu u živo, samo su neke od rečenica iz obrazloženja nagrade maestru Barezi. 

DRAMA: Nagrade za ‘naj’ predstavu u cjelini, redatelja, glumca i glumicu, najbolju lutkarsku predstavu

Najbolja dramska predstava u cjelini u 2019. je  “Kiklop” Ranka Marinkovića u režiji Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba, a nagradu za tu predstavu predala je predsjednica HDDU-a Perica Martinović.

Nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje u cjelini primio je Saša Anočić za režiju predstave “Kiklop”Ranka Marinkovića u produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

Nagradu za najbolje umjetničko ostvarenje  u drami – žensku ulogu dobila je Olga Pakalović za ulogu Olge u predstavi “Konstelacije” Nicka Paynea u režiji Aide Bukvić i koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba, Osječkog ljeta kulture 2018. i Gradskih galerija Osijek.

Za najbolje umjetničko ostvarenje u drami – mušku ulogu nagrada je pripala Radi Šerbedžiji za ulogu Georgea u predstavi “Tko se boji Virginije Woolf” Edwarda Albeea u režiji Lenke Udovički i koprodukciji Kazališta Ulysses iz Zagreba i Beogradskog dramskog pozorišta.

Nagrada za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu djecu i mlade pripala je predstavi “Tonček i Točkica” Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskoga kazališta Žar ptica iz Zagreba.

Najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst i bijenalne nagrade za radio i TV dramu

Nagradu za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave dobila je Ana Marija Veselčić za tekst “Domaši” premijerno izveden u Gradskom kazalištu lutaka Split u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu.

Za najbolje glumačko ostvarenje u radio drami i za TV, drami, koja se dodjeljuje bijenalno svake neparne godine, nagrada je pripala Mariji Kolb za ulogu u radio drami “Tuga” Les Hommes Aproximatifs u režiji Stephanie Jamnicky, a Goranu Rukavini za režiju TV serije “Počivali u miru”.

Nagrada za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju, te za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Za najbolju kazališnu scenografiju nagradu je dobila Zdravka Ivandija za dramu “Geranium” Ive Vojnovića u režiji Marine Pejnović i produkciji 70. Dubrovačkih ljetnih igara i u predstavi za djecu i mlade “Bajka o ribaru i ribici” Aleksandra Sergejevića Puškina / Ane Proliću režiji Ane Prolić i produkciji Gradskog kazališta “Zorin dom” Karlovac.

Nagrada za najbolju kazališnu kostimografiju dobila je Dženisa Pecotić  za predstavu za djecu i mlade “Tonček i Točkica” Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti pripala je ansamblu i autorskom timu predstave Flex, u koprodukciji KunstTeatra iz Zagreba i Umjetničke organizacije Punctum iz Zagreba, u režiji Ivana Penovića za sve njezine segmente, za inovativni pristup, novi smjer kazališta i specifično shvaćanje svijeta i trenutka u kojem živimo.

OPERA – ‘Naj’ predstava u cjelini, dirigentsko ili redateljsko ostvarenje, žensku i mušku ulogu

Nagradu za najbolju predstavu u cjelini u operi dobila je “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji HNK u Zagrebu.

Nagrada za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje pripala je Ivi Lipanović za dirigiranje opere “Nabucco” Giuseppea Verdija u režiji Georgija Para i Jelene Bosančić i produkciji HNK u Splitu za 64. Splitsko ljeto.

Nagradu za najbolju umjetničko ostvarenje u operi – za žensku ulogu dobila je Ivana Lazar za ulogu Kraljice noći u operi “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji HNK u Zagrebu.

Za najbolje umjetničko ostvarenje u operi – muška uloga nagrada je pripala Giorgiu Surianu za ulogu Macbetha u operi “Macbeth” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Marca Boemija, u režiji Marina Blaževića, i za ulogu Falstaffa u operi “Falstaff” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

BALET – ‘naj’ predstava u cjelini, koreografsko ili dirigentsko ostvarenje, najbolja umjetnička ostvarenja – muška i ženska uloga

Najbolja baletna predstava u cjelini u 2019. je “Smrt u Veneciji” na glazbu Gustava Mahlera u koreografiji Valentine Turcu i u izvedbi zagrebačkoga HNK-a.

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje u baletu nagradu je primila Valentina Turcu za koreografiju predstave “Smrt u Veneciji” na glazbu Gustava Mahlera i u izvedbi HNK u Zagrebu.

Nagradu za najbolje baletno umjetničko ostvarenje- – žensku ulogu dobila je  Iryna Chaban Bilandžić za ulogu Medore u baletu “Gusar” na glazbu Adolpha Adama u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split, a za najbolje umjetničko ostvarenju – mušku ulogu Tomislav Petranović za ulogu Vikonta De Valmonta u baletu “Opasne veze” na glazbu Josepha Haydna u koreografiji Giorgia Madije i ulogu Rudolfa Habsburškog u baletu “Elizabeta Bavarska – Sissi” na glazbu Bedricha Smetane u koreografiji Patricea Barta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Posebna priznanja Zlatku Vitezu i Sonji Kastl

Posebna priznanja Upravni odbor HDDU-a dodijelio je Zlatku Vitezu, glumcu, redatelju, utemeljitelju i umjetničkom ravnatelju kazališne družine “Histrion” u povodu 50-te obljetnice njegovog umjetničkog djelovanja, a za cjelokupnom doprinosu HDDU kojem je bio i predsjednik.Nagradu je preuzeo Hrvoje Klobučar.

Posebno priznanje Hrvatskoga društva profesionalnih baletnih umjetnika pripala je Sonji Kastl, istaknutoj baletna umjetnica, koreografkinja, pedagoginja, prva ravnateljica Baleta HNK u Zagrebu u svojih 90 godina života zadužila je baletnu struku svojim iznimnim nastupima, koreografijama predstava, radom i promocijom baletne umjetnosti kako u Zagrebu tako i diljem Hrvatske i inozemstva. Laureatkinji će nagrada biti uručena naknadno. 

Ucitavanje vijesti

Kultura

Beč: Multimedijska izložba “Osijek na udaru brutalne agresije”

Published

on

Arhiva

Multimedijska izložba “Osijek na udaru brutalne agresije”, autora Zlatka Dernaja  i braniteljske udruge “Heroji Osijeka”, o stradanju  tog slavonskog  grada u Domovinskom ratu  otvorena je u petak navečer u prostorijama Društva hrvatskih poduzetnika u Beču.

Izložba obuhvaća  26 panela sa četrdesetak fotografija te osmominutni dokumentarni filmski zapis o brutalnom ratnom razaranju grada Osijeka 1990-tih.

“Ta reprezentativna izložba, prikazana  u mnogim gradovima Hrvatske, zatim u  europskom parlamentu u Bruxellesu, Budimpešti, Pečuhu, stekla je veliku popularnost i izuzetnu dobru posjećenost”, rekla je otvarajući izložbu  hrvatska veleposlanica u Beču Vesna Cvjetković.

Dodala je, da sadržaj postave čini kolaž individualnih priča o razaranju Osijeka u nametnutom ratu i brutalnoj agresiji 1990-tih.

O značenju i aspektima izložbe govorio je njezin autor, predsjednik braniteljske udruge “Heroji Osijeka” Zlatko Dernaj koji je odabrao fotografije s upečatljivim prikazom razaranja kulturne i urbanizacijske osječke baštine tijekom Domovinskog rata.

“Izložba ima snažnu antiratnu poruku i svojevrsni je podsjetnik budućim naraštajima za očuvanje mira, a protiv svih agresija”, rekao je Dernaj.

Taj reprezentativni kulturni projekt  o stradanju Osijeka u Domovinskom ratu nastao je  na temelju izbora fotografija iz Zbirke fotografija ratnih razaranja Osijeka 1991. Državnog arhiva Osijeka, uz financijsku potporu Ministarstva hrvatskih branitelja i Grada Osijeka.

Gostovanje u austrijskoj metropoli organizirali su braniteljska udruga “Heroji Osijeka” u suradnji sa hrvatskim veleposlanstvom u Austriji i Društvom hrvatskih poduzetnika u Beču.

Ucitavanje vijesti

Kultura

VUKOVAR: Održani 15. novinarsko-književnički susret „Grad – to ste vi“

Published

on

U sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u vukovarskoj Gradskoj knjižnici u utorak je održan 15. novinarsko-književnički susret „Grad – to ste vi“, posvećen novinaru i uredniku Hrvatskog radio Vukovara i književniku Siniši Glavaševiću, ubijenom na Ovčari 20. studenoga 1991. godine.

U tematskom razgovoru “Istinom protiv zaborava” sudjelovali su novinari Hrvatskog radija Vukovar 1991. godine Josip Esterajher i Alenka Mirković-Nađ.

 Esterajher je govoreći o ratnim uvjetima rada istaknuo da je Radio Vukovar bio jedna od čestih meta topništva JNA.

  “Jednom prilikom izbrojao sam 36 tragova od udara minobacačkih granata u krugu od 30-ak metara od studija Radio Vukovara. Vrlo brzo nam je isključen i glavni odašiljač. Kada smo ostali bez struje, napravili smo generatore, ali jednoga dana su nas pronašli i neprestano granatirali toliko da nismo mogli izaći napolje da upalimo generator”,  rekao je.

Također je istaknuo da je Hrvatski radio Vukovar u eter slao istinu. “Činjenica jeste da je percepcija onoga što se događalo u Vukovaru bila drugačija od kraja do kraja u Hrvatskoj. Stav svih nas je bio da se Vukovar mogao obraniti dodatnim angažmanom, ali činjenica jest i da je perpcepcija toga bila znatno drugačija izvan Vukovara”, rekao je priznavši kako se nije moglo baš o svemu izvješćivati, kao i u svakom drugom ratu.

 Esterajher je rekao i kako je Siniša Glavašević imao izniman osjećaj za kontakt program

Po riječima Alenke Mirković-Nađ, u ljeto 1991., nakon što je došlo do promjena na tadašnjem Radio Vukovaru, ona se prijavila za posao novinarke i dobila posao. “Na početku je sve išlo onako normalno. Kad je situacija postala ratna, radili smo na generator pa se emitiralo samo u određeno vrijeme. Nismo mogli emitirati cijeli dan pa smo se podijelili u timove, a pred kraj smo prestajali odlaziti kućama”, svjedočila je Mirković-Nađ.

Govoreći o radu sa Sinišom Glavaševićem, navela je kako ga je poznavala još o osnovne škole i dolazeći na radio znala je da će tamo i njega zateći.

“Privatno nismo bili veliki prijatelji, ali smo na radiju bili zajedno 24 sata. Siniša je povremeno znao biti vrlo neozbiljan i time dizati moral svima nama. Vidjela sam ga onu večer kada su mu tatu odveli iz kuće i tih je dana bio šutljiv i neprepoznatljiv”, rekla je. Također je napomenula kako se na početku rata nitko od novinara nije predstavljao kada se javljao u program.

“I onda je Siniša jednog dana rekao da se predstavljamo imenom i prezimenom kada se javljamo u eter. Danas je to standard u medijima”, rekla je.

Dotaknuvši se zanimanja stranih medija za događaje u Vukovaru 1991., navela je kako su na početku rata strani izvjestitelji dolazili bez problema u Vukovar i Radio im nije bio zanimljiv.”Imali su popriličnu slobodu. Kako se situacija zakuhavala sve ih je dolazilo manje, a onda dugo, dugo nikoga nije bilo, da bi nas najednom svi počeli zvati na telefon, od BBC-a do Sky Newsa i drugih interesirajući se o tome što se događa u Vukovaru, rekla je. 

 Uglavnom se ona javljala, jer je, kako je rekla, znala nešto engleski.  “Sky News se javljao svako jutro, dok je BBC bio dosta sumnjičav, a CNN komotan. Njima je to bio jedan od ratova i ja ih danas razumijem. I mi se tako odnosimo kada danas gledamo druge ratove”, ocijenila  je.

Tijekom programa kojemu su nazočni bili i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko te dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, puštene su i radio snimke javljanja u eter novinara ratnog Hrvatskog radija Vukovara.

Siniša Glavašević ubijen je na Ovčari 20. studenoga 1991. zajedno s ranjenicima i civilima odvedenim iz vukovarske bolnice. Posljednje izvješće poslao je iz vukovarske bolnice 18. studenoga u večernjim satima.

Novinarsko-književnički susret „Grad – to ste vi“ utemeljili su Hrvatsko novinarsko društvo, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatski radio Vukovar i vukovarska Gradska knjižnica.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije