Miro Kovač: U demokraciji nema verbalnog delikta

Dr. Miro Kovač/Izvor: Nacionalno

Bivši veleposlanik Hrvatske u Njemačkoj Miro Kovač, u Dnevniku u 18, govorio je o tridesetoj obljetnici pada Berlinskom zida . Govorio je i o unutarstranačkim izborima u HDZ-u, ali i najnovijeg sukoba oko ponašanja članova strake na društvenim mrežama.

“Ono što su kancelarka Merkel i njemački predsjednik Steinmeier poručili u Berlinu oslikava današnju realnost. Europa se u 30 godina otkako je pao zid promijenila, nema više tog entuzijazma. 1989. godine ljudi su vjerovali da će preko noći biti bolje, da je došla sloboda, da je došla demokracija.

Međutim, danas vidimo da su izazovi veliki. U Europskoj uniji imamo procese koji su teški za samu EU – vrlo izvjestan izlazak Velike Britanije, migrantsku kriza koja se još uvijek osjeća, kriza eura, ako hoćete – i potpuno novu realnost s Njemačkom koja je neplanirano postala neka vrsta hegemona u Europi na gospodarskom planu. Eurozona na neki način odgovara njemačkom gospodarstvu, ne odgovara toliko gospodarstvima na jugu Europe – Španjolskoj, Grčkoj, Italiji.

Morat ćemo svi skupa sjesti, vidjeti kako dalje, kojie su strateške smjernice, kako zamišljamo partnerstva u svijetu, tko su naši partneri. Vidimo da SAD sve više ima konkurentski odnos prema Europskoj uniji. Morat ćemo ozbiljno početi razmišljati kako skrbiti o vlastitoj sigurnosti, gdje želimo biti prisutni na vojnom, sigurnosnom planu, jer je i naša uloga da budemo u Siriji. Moramo početi razmišljati aktivno, ne dopustiti da netko drugi umjesto nas bude krizni menadžer, u ovom slučaju Turska i Rusija”, objašnjava Miro Kovač, prenosi N1.

Kaže da je problem što se velike zemlje poput Španjolske i Italije bave same sobom i na taj način pasiviziraju svoju ulogu u Europskoj uniji. Poljska se, kaže Kovač, osjeća neshvaćenom. Tako da je Europska unija na neki način, smatra, reducirana na Francusku i Njemačku od velikih zemalja.

Osvrnuo se i na objavu Tomislava Karamarka o antifašizmu, ali i kandidaturi na unutarstranačkim izborima u HDZ-u.

“Hrvatska ima specifičnu prošlost. Smatram važnim da imamo dane u godini kada se moramo prisjetiti toga što to znači totalitaran sustav, što je značio fašizam, što je značio komunizam – to su bila vremena kada se niste mogli slobodno izjašnjavati, vremena jednopartijskih diktatura. Na sreću, ta su vremena iza nas. Ja bih preporučio da takve dane zaista organizirano u Hrvatskoj slavimo u cijeloj zemlji i da znamo cijeniti demokratski sustav u kojem danas živimo.”

“Demokracija je takva da ljudi imaju pravo kandidirati se. HDZ ima statut, svatko se može kandidirati, svatko tko plaća članarinu može biti kandidat, može birati. To je pozitivno. Sad su predsjednički izbori, nakon kojih će krenuti proces unutarstranačkih izbora. Drago mi je da kandidata ima. Ako gospodin Karamarko ima tu ambiciju, što se mene tiče, neka je ima. Bit će zanimljivo.”

“U demokraciji nema verbalnog delikta. On je prestao postojati uspostavom Hrvatske demokracije. Nema zakona o zaštitit lika i djela Josipa Broza Tita, nestao je 1991. godine. Imamo mogućnost slobodno se izražavati – i u strankama pa i u HDZ-u.

Ali naravno da na tom planu moramo biti savjesni, znati se ponašati. Mi kao HDZ-ovci borimo se protiv govora mržnje. Dakle, govor mržnje ne, ali sloboda izražavanja uvijek da. Nitko nikoga u demokraciji ne može natjerati da nekoga voli ili ne voli.”

Nacionalno/N1