Povezite se

Vijesti

Ministarstvo branitelja: Mrsić vrijeđa, omalovažava, blati hrvatske branitelje

Objavljeno

-

Ministarstvo hrvatskih branitelja najoštrije osuđuje izjave saborskog zastupnika Miranda Mrsića iznesene na konferenciji za medije 3. rujna 2019. u Hrvatskom saboru vezano za mirovinski sustav s posebnim osvrtom na mirovine hrvatskih branitelja.

U priopćenju za medije iz Ministarstva hrvatskih branitelja poručuju da je zastupnik Mrsić na vrlo neprimjeren i politikantski način iznio optužbe na račun hrvatskih branitelja, Vlade RH, ovog Ministarstva i ministra hrvatskih branitelja osobno.

Ovo nije prvi put da Mirando Mrsić izlazi sa sličnim tezama koje omalovažavaju ulogu hrvatskih branitelja i značaj hrvatske pobjede u Domovinskom ratu te nam je zaključiti da svjesno potiče netrpeljivost prema hrvatskim braniteljima što je nedopustivo i za svaku je osudu.

Jedna od Mrsićevih neprihvatljivih teza je da građani neće moći živjeti od svoje mirovine zbog izdvajanja za one „povlaštene“ braniteljske. Ovakvim izjavama upravo on potiče podjele i nejednakost jer u njegovim tezama nema istine, što potvrđuje i današnje reagiranje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Dužni smo podsjetiti da je ovo Ministarstvo reagiralo na izjave Miranda Mrsića i u svibnju ove godine kada je iznosio neistine i blatio hrvatske branitelje. Zato ponovno iznosimo najvažnije podatke kako bi ukazali na njegove zlonamjerne konstrukcije.

Gospodin Mrsić nije iznio činjenicu da hrvatski branitelji bez statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, po općim propisima ili uz dodatak zajamčen Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, imaju prosječnu mirovinu u visini od 2.577 kuna, koja je niža od prosječne mirovine u Republici Hrvatskoj.

Nije iznio ni činjenicu koju bi kao bivši ministar trebao znati da je, kao posljedica velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku, u mirovini 56.000 hrvatskih ratnih vojnih invalida koji su i prije i tijekom Domovinskog rata, sve do stradavanja, uplaćivali doprinose u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Nadalje, on 14.000 članova obitelji poginulih, ubijenih i nestalih hrvatskih branitelja koji su izgubili svoje članove obitelji u obrani Domovine na izuzetno okrutan način naziva povlaštenima.

Pritom Mirando Mrsić propušta naglasiti mirovine po posebnim propisima koje ostvaruju bivši pripadnici JNA kojih je 5.800, a koji su prije Domovinskog rata 20 i više godina uplaćivali u mirovinski fond JNA u Beogradu i koje je Republika Hrvatska preuzela, omogućila im mirovinu, a da nisu niti kune uplatili u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Mirando Mrsić tendenciozno i zlonamjerno u kontekstu rizika za mirovinski sustav dovodi u pitanje i mirovine hrvatskih branitelja koji su mirovine stekli na temelju općih propisa, uplaćujući u mirovinski sustav 30 godina. Zapravo ovdje se radi o 37.839 hrvatskih branitelja koji su mirovinu ostvarili na temelju općih propisa i koji su u ovoj kategoriji vidljivi iz razloga što im je priznat radni staž u vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu. Njihova prosječna mirovina manja je od prosječne mirovine u Republici Hrvatskoj i iznosi 2.587 kn.

Upravo je Mirando Mrsić kao ministar 15.168 djelatnih vojnih osoba (DVO) i policijskih službenika uvrstio u kategoriju mirovina po posebnim propisima koje on naziva povlaštenima. Naime, radi se o hrvatskim braniteljima koji su nakon Domovinskog rata bili zaposleni u HV-u i MUP-a, uplaćivali su doprinose i umirovljeni su s prosječno 30 godina radnog staža.

Netočna je Mrsićeva tvrdnja da većina građana ima manje mirovine dok braniteljske rastu. Na ovaj način on pokušava prikupiti političke bodove potičući netrpeljivost prema hrvatskim braniteljima, stigmatizira braniteljsku populaciju, prikazujući je kao privilegiranu. Hrvatski branitelji privilegirani su samo u tome što su časno branili Domovinu!

Unatoč pokušajima da se branitelje prikaže kao teret društva koji će uništiti postojeći mirovinski sustav, službeni podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigurane opovrgavaju navedene teze i demantiraju zlonamjerne konstrukcije.

Zato ove i slične teze ocjenjujemo zlonamjernima i štetnima. Bez obzira na neistine i zlobne konstrukcije, ova Vlada i Ministarstvo hrvatskih branitelja je u dosadašnjem radu ispravila mnoge nepravde koje su prema braniteljskoj populaciji učinjene u mandatu vlade u kojoj je ministar bio i Mirando Mrsić.

Ova Vlada poduzima sve kako bi uloga hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata bila trajno i dostojanstveno vrednovana, a njihova žrtva nikada zaboravljena.

Crna Kronika

Deseci ozlijeđenih u željezničkoj nesreći blizu Praga

Published

on

Foto: Hasičský záchranný sbor ČR

Deseci ljudi ozlijeđeni su kada se putnički vlak sudario s teretnim blizu Praga u utorak navečer, objavili su lokalni mediji.
 

Prema službama spašavanja, u nesreći je ozlijeđeno 35 osoba – četiri putnika su teško ozlijeđena. Prema ministru prometa Karelu Havlíčeku to nije bila tehnička greška.

Neka izvješća govore o tome da je jedan od vlakovođa poginuo.

Po prvim informacijama, putnički vlak sudario se s vlakom za poštanske usluge na stanici Česky Brod, 30 kilometara od Praga.

Željeznički promet morao je biti prekinut na toj vrlo frekventnoj liniji.

Češki ministar prometa Karel Havlicek odmah je otišao na mjesto nesreće.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Plenković negativan na koronavirus

Published

on

Premijer Andrej Plenković obavio je u utorak testiranje na prisutnost koronavirusa i nalaz je negativan, potvrđeno je iz Vlade.

“Predsjednik Vlade Andrej Plenković obavio je danas testiranje na prisutnost koronavirusa. Nalaz je negativan”, rekao je Hini glasnogovornik Vlade Marko Milić.

Premijer Plenković testirao se na prisutnost koronavirusa jer je jučer bio na sastanku s ministricom Blaženkom Divjak kojoj je danas određena mjera samoizolacije.

Plenković je jučer predsjedao šestom sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a na tom sastanku sudjelovala je i ministrica Blaženka Divjak koja je danas u konzultacijama s epidemiolozima dobila uputu o samoizolaciji i testiranju na koronavirus.

Plenković se testirao, kako je u ranijoj današnjoj izjavi rekao glasnogovornik Vlade, s obzirom na odgovornu dužnost koju obnaša.

Negativan je i nalaz ministrice Divjak.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Senat potvrdio suspenziju dekanice Filozofskog fakulteta

Published

on

Senat Sveučilišta u Zagrebu u utorak je na četverosatnoj elektroničkoj sjednici potvrdio odluku rektora Damira Borasa o suspenziji  Vesne Vlahović Štetić s dužnosti dekanice Filozofskoga fakulteta, a na njezino mjesto, do izbora novoga dekana, imenovan je prorektor Miljenko Šimpraga.

Senat je odluku donio dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova Senata, pri čemu je od ukupno 70 članova Senata glasovanju pristupilo 67 članova. Za odluku o potvrdi suspenzije glasovalo je 48 članova Senata, dok je 12 članova glasovalo protiv, a sedam je članova ostalo suzdržano, stoji u priopćenju Senata.

Navodi se i da je odluku o suspenziji dekanice Filozofskoga fakulteta rektor Boras donio 8. srpnja zbog ozbiljnoga i trajnoga kršenja zakona i Statuta Sveučilišta u Zagrebu te na njima temeljenih odluka.  Boras je odluku o suspenziji Vlahović Štetić donio nakon pravomoćne odluke Županijskog suda u Zagrebu da je dekanica mobingirala Borasovog prorektora i zaposlenika Filozofskog fakulteta Antu Čovića.

Odluka je prema zakonskim i statutarnim odredbama podlijegala potvrdi Senata.

Senat je danas na sjednici također potvrdio i odluku rektora kojom je za obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu do izbora novog dekana imenovan prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Miljenko Šimpraga.

Na sjednici je imenovano i pet obnašatelja dužnosti prodekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Tomislava Galovića s Odsjeka za povijest,  Vinka Kovačića s Odsjeka za talijanistiku,  Naide Mihal Brandl s Katedre za judaistiku,  Ane Munk s Odsjeka za povijest umjetnosti i Krešimira Pavline s Odsjeka za komunikacijske i informacijske znanosti.

Odluka o suspenziji Vlahović Štetić izazvala je velike reakcije na Filozofskom fakultetu pa su predstavnici Inicijative za Filozofski ranije danas  Vladi uručili peticiju s više od 8000 potpisa za neopozivu ostavku rektora Damira Borasa.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije