foto HINA/ Daniel KASAP

Ministar financija Zdravko Marić i ministar uprave Lovro Kuščević predstavili su na konferenciji za medije Konačni prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koje je Vlada danas uputila u Hrvatski sabor.

Ministar financija istaknuo je da je najvažnija novina u Konačnom prijedlogu zakona o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave da se Državni proračun u potpunosti odriče prihoda od poreza za dohodak. „Ukupan se iznos, koji je ove godine na razini od nešto preko 2 milijarde kuna, prepušta jedinicama lokalne i područne odnosno regionalne samouprave“, naglasio je.

Kazao je da je nova raspodjela puno jednostavnija, preglednija i pravednija, jer 60 posto ukupnog iznosa ide gradu, odnosno općini, 17 posto županiji,  6 posto ostaje u sustavu za decentralizirane funkcije, a 17 posto namijenjen je fondu fiskalnog izravnanja.

Pojasnio je da se fond fiskalnog izravnanja koristi prema kriteriju fiskalnih kapaciteta, dakle fiskalno slabije županije, gradovi i općine imaju pravo na ta sredstva na način da su izračunate referentne vrijednosti za sve županije, gradove i općine i svaki se pojedinačno uspoređuje s tim referentnim vrijednostima, a transfer sredstava ide za tu razliku pomnoženu  s brojem stanovnika.

One jedinice koje će ovim izmjenama eventualno proći lošije, iz Državnog će proračuna primiti kompenzacijske mjere, pojasnio je ministar.

Ministar Marić poručio je da je ovim izmjenama napravljen značajan iskorak u smislu fiskalne i funkcionalne decentralizacije i održivosti lokalnih proračuna.  

Ministar uprave Lovro Kuščević kazao je da se radi o paketu mjera koje će pomoći u radu jedinicama lokalne samouprave. „To je jasna poruka Vlade Republike Hrvatske da želi ravnomjeran regionalni razvoj“, poručio je ministar ističući da su jedinice lokalne i regionalne samouprave jedni od glavnih nositelja toga razvoja.

Dodao je da će porezna promjena, o kojoj je govorio ministar Marić, značajno pridonijeti jačanju lokalne samouprave te da su župani, gradonačelnici i načelnici izrazili zadovoljstvo mjerama koje donose izmjene ovih zakona.

Istaknuo je nekoliko bitnih razlika u odnosu na prvo čitanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samouprave.

Najvažnija je dodatno jačanje predstavničkoga tijela i jačanje utjecaja građana na rad čelnika, s obzirom da referendum za opoziv čelnika sada može raspisati i predstavničko tijelo s dvotrećinskom većinom glasova. Do sada je to moglo učiniti samo na zahtjev 20 posto birača.

Odustalo se od limitiranja vijećničkih naknada s obzirom da je u saborskoj raspravi istaknut prigovor da se na taj način ograničava fiskalna neovisnost jedinica lokalne i regionalne samouprave te da to pitanje treba prepustiti njima.

Naglasio je da je dodatno smanjen utjecaj Vlade na jedinice lokalne samouprave na način da je propisano da kada zamjeniku čelnika koji obnaša dužnost čelnika prestane mandat, Vlada imenuje povjerenika i odmah raspisuje izbore. Na taj će se način prepustiti građanima da sami odaberu onoga tko će upravljati jedinicom lokalne ili regionalne samouprave.

Smanjit će se i trošak lokalnih tijela u kontekstu tiskanja službenih glasila. Naime, kada predstavničko ili izvršno tijelo donese odluku o imenovanju  članova skupština u trgovačkim društvima, više neće tu odluku morati objaviti u roku osam dana u službenom glasilu, već u prvom sljedećem službenom glasilu.

Na kraju, čelnik tijela koji je ponovno izabran nakon izvanrednih izbora, mora predložiti novi proračun u roku od 45 dana od ponovljenih izbora, a predstavničko tijelo ga mora prihvatiti u roku od idućih 45 dana.

Nacionalno.hr

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here