Povezite se

Vijesti

Ministar Horvat: Vladajući predlažu 14 radnih nedjelja kroz godinu

Objavljeno

-

Ministar Darko Horvat /Izvor: Nacionalno/D.Prša

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat najavio je u subotu u Čakovcu da u javnu raspravu idu izmjene i dopune Zakona o trgovini po kojemu će 14 nedjelja biti radnih, a poslodavci će moći odabrati kojih će to 14 nedjelja biti.

Za takvo rješenje se, naglasio je, odlučilo nakon više od dvije godine analiziranja situacije u trgovinu na području Hrvatske i uz veliku dozu konsenzusa koji je postignut, ne samo sa socijalnim partnerima,  nego i sa zainteresiranom javnošću. Mijenja se članak 57. unutar kojeg se regulira rad trgovina nedjeljom, a 14 je odabrano zbog stava Obrtničke i Gospodarske komore te  velikog dijela HUP-a da je 14 nedjelja profitabilnih, a ostale stvaraju poslodavcima gubitke.

„Konsenzusom je dogovoreno da se blagdanima i praznicima ne radi, a mi ćemo u tom članku zakona još definirati rad subotom, hoće li to biti do 21 ili 22 sata“, izjavio je Horvat kazavši kako će Zakon pustiti u javnu raspravu nakon što to epidemiolozi dozvole i iz uredbe maknu epidemiološku neradnu nedjelju.

Na pitanje novinara što sa turističkom sezonom, odgovorio je kako trgovački sektor u onim dijelovima zemlje gdje je turizam prioritetan također smatra kako u 14 nedjelja trgovine rade profitabilno.

„Svjesni činjenice da su nam petak, subota i ponedjeljak negdje na 16 posto ukupnog volumena trgovine i ako nam ta ista analiza pokazuje da je ta nedjelja na 8 posto, postoji jasna ekonomska konotacija unutar čega te nedjelja ne treba biti radna“, poručio je dodavši kako su posljednja tri mjeseca pokazala da trgovačku nedjelju vrlo efikasno možemo kompenzirati s petkom, subotom i ponedjeljkom.

„Nema nikakvoga prijepora da se ovakav zakon pusti u javnu raspravu i konstrukcijom nove Vlade u rujnu i usvoji“, istaknuo je. Kazao je kako su vrlo dobro proučili sve europske zemlje, a tri modela su se iskristalizirala kao prioritetna unutar kojih se regulira rad nedjeljom. Naglasio je da je jedan od njih slovenski, ali su se odlučili za malo drugačiju varijantu.

„Poslodavci će dobiti priliku da između sebe odrede ili dogovore koje će to trgovine raditi kojih 14 nedjelja“, rekao je Horvat.

Ni jedan konstruktivan prijedlog od Bernardića

Demantirao je da je riječ o predizbornom triku jer se Zakon pripremao više od dvije godine, a konstrukcijom novih uvjeta u granskom kolektivnom ugovoru, dođemo u situaciju da ta nedjelja bude plaćena minimalno 50 posto više, dometnuo je.

Na izjavu predsjednika SDP-a Davora Bernardića da je Andrej Plenković neodlučan oko svega, pa tako i neradne nedjelje, poručio je kako bi volio da Bernardić malo češće obilazi Hrvatsku kao što to radi predsjednik Vlade RH.

„Ni jedan konstruktivan prijedlog nisam čuo od Bernardića. Europske investicije mijenjaju Čakovec i sjeverozapadnu Hrvatsku, a to što gospodin Bernardić ne želi o tome ništa znati ili još manje obići ta gradilišta, je sušta suprotnost onome što radi Andrej Plenković“, odgovorio je.

Predizbornu retoriku SDP koji Vladu proziva za korupciju i da nije napravila ni jednu reformu, Horvat je komentirao kako je puno više članova i dužnosnika iz SDP osuđivano zbog korupcije.

„Gospodin Bernardić neka prvo reda napravi u ‘svom kokošinjcu, a nakon što jedna takva lisica kao što je on uđe u kokošinjac, sve korisne kokice će se razletjeti’. To će se dogoditi na ovim izborima jer HDZ na izbore ne izlazi s kočijaškom retorikom gospodina Bernardića“, kazao je Horvat.

Ministar gospodarstva podsjetio je kako su se u protekle tri godine stabilizirale javne financije, povećala sposobnost hrvatskog gospodarstva za proizvodnjom dodane vrijednosti, povećao izvoz, tri godine za redom proračunski suficit, a sve to, istaknuo je, znači da ova Vlada vrlo dobro kontrolira proračunski novac i investira ga tamo gdje je najpotrebnije.

O izjavi čelnog čovjeka SDP-a da je glas za HDZ glas za korupciju, nakon što je Andrej Plenković izjavio kako je glas za SDP glas za Miroslava Škoru, rekao je kako danas rijetko tko sluša jednog Bernardića pogotovo retoriku kakvom se služi. „Mislim da je Bernardić preskočio koji razred osnovne škole i možda bi se u nju trebao vratiti“, dometnuo je Horvat.

Smatra da je Plenkovićeva i HDZ-ova retorika suprotna, ona “ide prema viziji moderne europske države s kontinuiranim gospodarskim rastom, bez nepotrebnog trošenja proračunskog novca, kao i eliminacijom svih onih problema iz prošlosti koji su nam se srušili iz ormara, a sada su iza nas”.

Vijesti

Sindikat novinara: Poslodavci koriste pandemiju za smanjenje prava

Published

on

Izvor: Nacionalno/D.Prša

Poslodavci u medijskim kućama koriste pandemiju kao izgovor za smanjenje prava novinara i medijskih djelatnika, a poteškoće izazvane koronavirusom nesrazmjerno se naplaćuju zaposlenima, rečeno je u subotu na skupštini Sindikata novinara Hrvatske (SNH).

“Takvi uvjeta naglašavaju potrebu sindikalnog organiziranja i djelovanja”, rekla je predsjednica SNH-a Maja Sever.

Poslodavci, po njezinim riječima, u zadnje vrijeme često poteškoće u poslovanju izazvane koronavirusom prebacuju na leđa zaposlenih, koji uštede zbog rada od kuće ne osjećaju na plaćama.

Posebno je naglasila stanje u lokalnim medijima ocjenjujući ga “katastrofalnim”, pri čemu su na udaru osobito slobodni novinari i honorarci.

Primarnim zadatkom sindikata označila je sklapanje kolektivnih ugovora u medijskim kućama, koji donose zaštitu interesa zaposlenih povrh Zakona o radu, kao i granskog kolektivnog ugovora na nacionalnoj razini, što sindikat bezuspješno pokušava godinama.

“Kolektivni ugovori konstanta su u javnim medijima – Hini i HRT-u, ali treba ih sklapati i u privatnima”, rekla je Sever.

Najavila je da će se SNH zalagati i za izmjene “zastarjelog medijskog zakonodavstva” koje “uopće ne poznaje moderne oblike i modele rada”.

Opisujući stanje u podružnicama, sindikalni povjerenici iznijeli su niz zamjerki poslodavcima među kojima su smanjenje plaća nesrazmjerno padu prihoda, ukidanje naknade za prijevoz iako novinari odlaze na zadatke, te izostanak financijske naknade za troškove rada od kuće.

Na skupštini je posebno istaknut problem neučlanjivanja mladih kolega u sindikat. Kako animirati mlade za uključivanje u rad sindikata, jedno je od prioritetnih pravaca djelovanja SNH-a, istaknuto na današnjoj skupštini.

Neki povjerenici smatraju da bi dijelom školskih i akademskih programa u sklopu odgoja o građanskim pravima, trebale biti i prednosti sindikalnog organiziranja i koristi koje ono donosi.

Nagradu za povjerenika godine Skupština SNH dodijelila je Vladimiru Trstenjaku, povjereniku u listu Međimurje, za uspješno organiziranje rada podružnice i povećanje broja članova.

Sindikalnog “krumpirka” za najgoreg poslodavca podijelile su uprave Glasa Istre i Zadarskog lista, zbog otkaza zaposlenima starijima od 60 godina te uprava Večernjeg lista iz 2019. godine, zbog otkaza povratnicama s porodiljnog dopusta, diskriminacije članova sindikata i sindikalnih povjerenika. O tome su izvijestili povjerenici u tim medijima.

Sindikalni “smješko” za najboljeg poslodavca nije dodijeljen, a nitko nije ni predložen.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Novi predsjednik DHK Zlatko Krilić

Published

on

Zlatko Krilić/belisce.hr

Na izbornoj skupštini Društva hrvatskih književnika (DHK), koja se u subotu održala u Zagrebu, za novog predsjednika DHK izabran je Zlatko Krilić, a za potpredsjednike Boris Domagoj Biletić i Mirko Ćurić.

Skupština je izabrala i članove novoga Upravnog i Nadzornog odbora te Časnoga suda DHK.

Novi predsjednik DHK Zlatko Krilić Zlatko rođen je 1955. u Osijeku. Piše za djecu i odrasle. Rano djetionjstvo proveo je u Čepinu, a školovao se u Zagrebu gdje je završio Pedagošku akademiju.
Objavio je više knjiga za djecu i mlade, među kojima i priče “Početak plovidbe”, “Prvi sudar”, “Veliki zavodnik”, “Šaljive priče i priče bez šale” te romane “Čudnovata istina”, “Zagonetno pismo” i “Zabranjena vrata”. Za odrasle je napisao roman “Živi pijesak”.
Objavio je i zbirku igrokaza “Krilate lutke” i “Kazalište lutaka i drugi igrokazi”. Za pripovijetku “Početak plovidbe” dobio je i nagradu “Grigor Vitez”.

Zlatko Krilić se bavi i pisanjem filmskih i televizijskih scenarija.

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Zagrebačka policija pronašla gotovo 45 kilograma droge

Published

on

Ilustracija

Policijski službenici Policijske uprave zagrebačke dovršili su kriminalističko istraživanje nad 43-godišnjakom i 30-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“.

Naime, sumnja se da je 43-godišnjak protivno odredbama članka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, na za sada neutvrđen način 25. rujna 2020. godine na području Bosne i Hercegovine nabavio veću količinu marihuane te ju sakrio u posebno preuređene prostore unutrašnjosti svog vozila marke Nissan, a s ciljem da drogu prokrijumčari na područje grada Zagreba radi daljnje prodaje osumnjičenom 30-godišnjaku.

Obavljenom pretragom njegovog automobila na području Peščenice policijski su službenici pronašli 34 plastična paketa ispunjena s ukupno 36.374,00 grama marihuane.

Također, sumnja se da je 30-godišnjak, s ciljem dalje preprodaje, na za sada neutvrđeni način nabavljao veću količinu marihuane, hašiša i kokaina, koje je zatim sakrivao, prešao, dodavao punila za povećanje mase, prepakiravao i vagao u kući na području Maksimira, nakon čega je tako pripremljenu drogu prodavao.

Pretragom kuće policijski su službenici pronašli ukupno 8.385,00 grama marihuane pakirane u 24 paketa, 116,85 grama hašiša, 10,57 grama kokaina, 13.463,00 grama različitih punila za povećanje mase pakiranih u pet plastičnih omota i jedan plastični paket, uređaj za vakumiranje, dvije digitalne vage, hidrauličnu prešu te veći novčani iznos za koji se pretpostavlja da je pribavljen preprodajom droge.

U pretrazi je pronađen i jedan pištolj s pripadajućim spremnikom te osam komada pištoljskog streljiva zbog čega će protiv 30-godišnjaka zbog počinjenog prekršaja iz čl. 11. st. 4. i čl. 30. st. 3. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana biti podnijet optužni prijedlog.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni su predani pritvorskom nadzorniku dok je kaznena prijava podnijeta Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije