Povezite se

Vijesti

Ministar Horvat: Dogodine će rasti industrijska proizvodnja, izvoz, investicije, padati porezi

Objavljeno

-

Ministar gospodarstva Darko Horvat najavio je u srijedu u Varaždinu na konferenciji “Europa koja se razvija” da će iduća godina u Hrvatskoj biti još jedna u kojoj ćemo imati dobro balansiran proračun, u kojoj će padati porezno i administrativno opterećenje, a rasti industrijska proizvodnja, izvoz te investicije.

Na skupu o prvom stupu prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije na konferenciji “Europa koja se razvija”, osim ministra Horvata, sudjelovale su i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica poljoprivrede Marija Vučković. 

Uvodno je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Nikolina Brnjac podsjetila da su četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna, a ministar Horvat je rekao kako je Europa koja raste i razvija se prioritetno područje Ministarstva gospodarstva. Smatra da će iduća godina u Hrvatskoj biti još jedna u kojoj ćemo imati dobro balansiran državni proračun, u kojoj će padati porezno i administrativno opterećenje, a rasti industrijska proizvodnja, izvoz te investicije.

“Godina u kojoj ćemo imati zaokret u sustavu strukovnog obrazovanja, godina u kojoj ćemo investirati više od 200 milijuna kuna u novi naraštaj hrvatskih majstora, godina u kojoj nećemo improvizirati i eksperimentirati, godina u kojoj će se u Hrvatskoj primjenjivati sve ono što je u Europi već primijenjeno”, najavio je Horvat, dodajući da će sve to rezultirati jačim i bržim gospodarskim rastom u Hrvatskoj.

Na predstavljanju je bila i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je istaknula da će njezino ministarstvo u sljedećih šest mjeseci imati vrlo odgovornu ulogu te je najavila neke teme.

“Vrlo važno pitanje je zdravlje bilja, sigurnost hrane, bolesti i dobrobit životinja. Naši hrvatski stavovi, što se tiče naše buduće zajedničke poljoprivredne politike, ne smanjenju potpora, da većim potporama za mlade, da generacijskoj obnovi gospodarstva, da okolišno održivoj i prihvatljivoj poljoprivrednoj politici”, istaknula je ministrica te ocijenila da teret takve odgovornosti ne bi smjeli nositi samo poljoprivrednici. 

“Naravno da ćemo u ovom predsjedanju, gdje nas čekaju rasprave o vrlo važnim zakonodavnim paketima i druge teme, nastojati politikom kompromisa doći barem do prijedloga rješenja što većeg broja otvorenih pitanja”, najavila je Vučković.

Ministrica Bedeković je istaknula da je upravo zahvaljujući Hrvatskoj  demografija prvi put u povijesti Europske unije stavljena kao portfelj i kao dio njezine strateške agende za sljedeće razdoblje. Samim time, dodala je, demografija će biti u fokusu u šest mjeseci hrvatskog predsjedanja Europskom unijom i jedan od prioriteta Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

“Svjesni smo činjenice da se Hrvatska, jednako kao i velik broj članica Europske unije, čak više od polovice, susreće sa sličnim problemima, a to su negativni demografski trendovi”, istaknula je te najavila da će se za vrijeme predsjedanja održati mnoge aktivnosti vezane za demografiju.

Među ostalim, najavila je pokretanje cjelovite rasprave o demografskim trendovima te razmjenu iskustva s drugim zemljama članicama.

Govoreći o Vladinim mjerama usmjerenima prema demografskoj obnovi, ministrica Bedeković je istaknula kako je bitno razlikovati što su demografske mjere koje se trenutačno provode i što je strategija demografske revitalizacije Hrvatske koja je trenutačno u izradi. Za mjere koje se provode rekla je kako će se učinci tek vidjeti. 

Sport

EP rukomet: Hrvatska kroz dva produžetka do prvog finala od 2010.

Published

on

Dodao

EPA/Erik Simander SWEDEN OUT

Hrvatska rukometna reprezentacija po treći put u svojoj bogatoj povijesti borit će se za naslov europskog prvaka, nakon što je u šokantnom polufinalu u Stockholmu, odlučenom tek u drugom produžetku, svladala Norvešku sa 29-28 (26-26, 23-23, 12-10) te će se u nedjelju (16.30 sati) za jedino zlato koje joj nedostaje boriti protiv pobjednika dvoboja Španjolske i Slovenije.   

Pogodak vrijedan finala četiri sekunde prije isteka drugog produžetka postigao je Željko Musa, kojemu je to bio jedini pogodak na utakmici.

Hrvatsku je do pobjede predvodio kapetan Domagoj Duvnjak sa osam pogodaka i realiziranim kaznenim udarcem za izjednačenje na kraju prvog produžetka. Šest golova postigao je Marino Marić, koji je izborio spomenuti sedmerac. Marin Šego je sakupio 11 obrana, u zadnjih pet minuta drugog produžetka obranio sve pokušaje Norvežana, a njegov kolega Matej Ašanin je u završnici osnovnog dijela utakmice obranio dva sedmerca.

Norvežanima ni 10 pogodaka Sandera Sagosena, ni 14 obrana Torbjoerna Bergeruda nije bilo dovoljno za pobjedu pa će dvostruki svjetski doprvaci već u subotu (18.30 sati) igrati utakmicu za broncu na Europskom prvenstvu kojem su bili sudomaćini s Austrijom i Švedskom.  

U početnih deset minuta utakmice nijedna momčad nije uspjela stvoriti osjetnu prednost. Igralo se “gol za gol”, dok Marin Šego nije zaključao svoja vrata. U razdoblju od 11. do 20. minute hrvatski je vratar zaustavio sve pokušaje Norvežana.

Napadački je najbolje funkcionirala veza između vanjskih igrača i Marina Marića pa je naš kružni napadač već u prvih 17 minuta postigao četiri pogotka, a do polufinala ih je u sedam utakmica imao deset.

Hrvatska je u 19. minuti preko Zlatka Horvata prvi put na utakmici stigla do tri pogotka prednosti (9-6). Norvežani su, osim Sandera Sagosena, u drugoj polovici prvog poluvremena uspjeli uključiti još nekoliko strijelaca pa je hrvatska prednost svedena na jedan gol da bi na isteku vremena Marić svojim petim pogotkom donio dva gola viška za drugo poluvrijeme (12-10). 

Na pogon obrane i probuđenog Igora Karačića, koji je u prvom poluvremenu promašio sva četiri šuta, Hrvatska je u 35. minuti došla do vodstva 15-12 te imala otvoreni kontranapad za četiri pogotka viška. No, Bergerud je obranio Karačićev pokušaj, nakon čega su se Norvežani vratili u utakmicu i s tri uzastopna gola došli do izjednačenja na 15-15, a u 43. minuti i do prvog vodstva (17-16) nakon 9. minute.

Hrvatski rukometaši su odgovorili serijom 3-0 koju je zaključio Domagoj Duvnjak realiziranim sedmercom za vodstvo 19-17 u 45. minuti. Bez opcije s kružnim napadačem, koju su Norvežani zaustavili u drugom poluvremenu, hrvatski napad je postao sterilan pa je Norveška zaostatak od dva gola u 54. minuti pretvorila u prednost od jednog pogotka (22-21). Još kad je Sagosen dobio priliku sa sedam metara odvesti Norvežane na +2, činilo se da će novo finale ostati san za Červarove izabranike.

No, ukazao se Matej Ašanin i obranio kazneni udarac najefikasnijem igraču ovog Eura. Ponovio je to i protiv Joendala u 58. minuti i istaknuo kandidaturu za junaka. Do tada je to bio Domagoj Duvnjak.

Hrvatski odgovor na norvešku obranu “6-0” bila je igra bez vratara u kojoj je kapetan Duvnjak dvaput “probio” Bergeruda i ponovno donio prednost našoj reprezentaciji (23-22). Joendal je 27 sekundi prije kraja s krila pogodio za izjednačenje. Hrvatska je imala napad za finale, ali ni minuta odmora nije bila dovoljna da se osmisli akcija koja bi donijela željeni pogodak pa je odluka ostavljena za produžetak.

U prvih pet minuta prvog produžetka Duvnjak je donio prednost Hrvatskoj, a Sagosen izjednačio. Stepančić je u 7. minuti pogodio za 25-24, da bi Sagosen postigao svoj deseti pogodak nakon samo nekoliko sekundi norveškog napada.

Hrvatska bezidjenost u napadu nije izliječena. Redali su se promašaji, uz ponešto dvojbenih odluka španjolskih sudaca. Norvežani su iz kontranapada preko Bjornesena došli do vodstva 26-25 i imali finale u rukama do posljednje sekunde, kad je Marino Marić izborio sedmerac.

Sjećanje na polufinale SP-a 2017. u Francuskoj i promašeni sedmerac Zlatka Horvata za finale bilo je neizbježno. No, loptu je uzeo Domagoj Duvnjak, još jednom prevario Bergeruda, i donio novi produžetak.

Joendal je u donio prednost Norveškoj, ali su snalažljivi Marino Marić i vižljasti Zlatko Horvat vratili prednost na hrvatsku stranu. Imali su naši rukometaši i napad za +2, ali na Duvnjaku nije suđen prekršaj, a u kontranapadu je Bjornsen izjednačio na 28-28.

Na novi pogodak trebalo je čekati do četiri sekunde prije isteka drugog produžetka, nakon što je Sagosen uzdrmao vratnicu, a Johannessenov udarac u posljednjem napadu Norvežana obranio Marin Šego. Za deset sekundi lopta je završila pred norveškim vratima, u rukama Željka Muse, koji je smireno pogodio mrežu i odveo Hrvatsku u prvo finale na velikim natjecanjima nakon deset godina.

HRVATSKA – NORVEŠKA 29-28 (26-26, 23-23, 12-10)

Tele 2 Arena Stockholm. Gledatelja: 16.573 (kapacitet 19.000). Suci: Oscar Raluy Lopez i Angel Sabroso Ramirez (Španjolska). 

HRVATSKA: Šego (11 obrana), Ašanin (2); Marić 6, Duvnjak 8 (2), Hrstić, Stepančić 3, Horvat 4, Šarac, Karačić 2, Musa 1, Mamić, Cindrić 1, Brozović, Matanović 2, Mandić 2, Šipić.

NORVEŠKA: Christensen, Bergerud (14 obrana); Nikolaisen Svegard, Sagosen 10 (3), Overjordet, Overby, Joendal 2, Aar, Bjornsen 2, Gullerud 4, Johannessen 4, O’Sullivan 1, Tangen 4, Reinkind 1, Gulliksen, Christoffersen Blonz.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Ministar Kujundžić objavio novu imovinsku karticu

Published

on

Dodao

Pozajmicu od 300 tisuća kuna supruzi ministra zdravstva Milana Kujundžića za kupnju kuće dao je predsjednik Nadzornog odbora veledrogerije Pharma Net te vlasnik ljekarni Palac, Miro Palac.

Na stranicama Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa u petak je objavljena Kujundžićeva nova imovinska kartica. Iz nje se vidi da je pozajmicu za kupnju kuće u Zagrebu, veličine 280 metara kvadratnih, dao Miro Palac.

Palac je predsjednik Nadzornog odbora veledrogerije Pharma Net i vlasnik ljekarni Palac, a pozajmicu u iznosu od 300 tisuća kuna dao je ministrovoj supruzi Tatjani Kujundžić za kupnju njihove najnovije kuće u Zagrebu.

Ministar Kujundžić je objasnio kako je novu imovinsku karticu nadopunio onim što je “što je bilo propušteno u formalnom smislu, a u sadržajnom je sve stajalo u njoj” te ustvrdio da oko njegovih kuća nema ništa sporno.

Međutim, prvi puta u imovinskoj kartici ministar je unio kako je njegova supruga Tatjana Kujundžić, zaposlena u Poliklinci Croatia zdravstveno osiguranje za prethodne tri godine, ukupno primila 105 tisuća kuna bonusa.

Ministar je promijenio i vrijednost kuće u Ivanbegovini u Imotskom s 400 tisuća na 650 tisuća kuna, no imovinska kartica i dalje navodi kako je površina kuće 100 metara kvadratnih.

Međutim, Slobodna Dalmacija izvijestila je kako je u zemljišnim knjigama upisano da je površina kuće 184 metra kvadratna. Također, zemljišne knjige pokazuju da je Kujundžić vlasnik parcele na kojoj se nalazi kuća, veličine 1016 kvadrata.

U novoj imovinskoj kartici promijenjena je i vrijednost ministrovih nekretnina. Kuća na Markuševcu od 131 metra kvadratnog, umjesto na 900 tisuća, sada je procijenjena na milijun i 500 tisuća kuna, a apartman u Novalji s pola milijuna na 750 tisuća kuna.

Povjerenstvo za sukob interesa jučer je potvrdilo kako je pokrenulo redovnu proceduru provjere dužnikove imovinske kartice. U tom postupku usporedit će podatke iz imovinske kartice s podacima zatraženima od nadležnih tijela – Porezne uprave, zemljišno-knjižnih odjela i drugih tijela.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Istraživanje: Koliko su u Hrvatskoj česti seksualni poremećaji i tko ih liječi?

Published

on

Dodao

U medicinskoj praksi uobičajeno je da dijagnoze uspostavljaju nadležni specijalisti, ali seksualne zdravstvene probleme hrvatskim pacijentima dijagnosticiraju najčešće psihijatri, pa iza njih urolozi, pokazuje istraživanje koje je nedavno objavio psihoterapeut Goran Arbanas.

Psihijatar na Klinici Vrapče krenuo je od činjenice da u Hrvatskoj ne postoji specijalizacija iz seksualne medicine, pa čak ni jedan od medicinskih fakulteta u Hrvatskoj ne podučava studente na području seksualnog zdravlja, te analizirao jednogodišnje slučajeve seksualnih problema (2013.) dijagnosticiranih u bazi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Statistika seksualnih poremećaja

Arbanas je rezultate objavio u časopisu “Socijalna psihijatatrija” – u toj godini evidentirano je ukupno 288 osoba, od kojih čak 83 posto muškaraca i 17 posto žena (239 muškaraca i 49 žena).

Najčešće dijagnosticirani poremećaji kod muškaraca bili su erektilni poremećaj i poremećaj sa smanjenom seksualnom željom, dok nije dijagnosticiran ni jedan slučaj dispareunije, odnosno bolnog seksualnog odnosa.

Kategorija seksualnih disfunkcija, odnosno  poremećaji koji ometaju zanimanje ili sposobnost za spolni odnos dijagnosticirana je kod 244 osobe (66,3 posto), za njom slijede poremećaji spolnog identiteta, koji su zamijećeni kod 66 osoba (19,5 posto), psihološki i bihevioralni poremećaji povezani sa seksualnim razvojem i orijentacijom utvrđeni su kod 33 pacijanta (9,8 posto), te poremećaji seksualne sklonosti kod 15 osoba ili 4,4 posto svih pacijenata.

Postoje značajne razlike u spolnoj raspodjeli tih četiriju skupina, pri čemu su seksualne disfunkcije bile najčešće dijagosticirane kod muškaraca, a poremećaji rodnog identiteta kod bioloških žena, ističe Arbanas.

Najčešća opća dijagnoza erektilna disfunkcija

U podacima je najčešće postavljena opća dijagnoza seksualne disfunkcije (tzv. F52), bez navođenja točne disfunkcije, a od specifičnih disfunkcija najčešća je erektilna disfunkcija (48,6  posto), koju slijedi poremećaj sa smanjenjem seksualne želje (31,9 posto).

Samo devet žena dobilo je dijagnozu neke od seksualnih disfunkcija, a ni jedan od pacijenata nije dobio dijagnozu pretjeranog seksualnog nagona i dispareunije.

Od parafilija, kod žena je dijagnosticiran jedan slučaj fetišizma, dok je kod muškaraca dijagnosticirano tri slučaja ekshibicionizma, jedan slučaj pedofilije i jedan slučaj višestrukog poremećaja seksualnih sklonosti. 

Parafilija ili patološka seksualna sklonost definira se kao iskustvo intenzivne seksualne uzbuđenosti koju uzrokuju atipični predmeti, situacije, fantazije, ponašanje ili pojedinci.

Tko je dijagnosticirao?

Od svih slučajeva seksualnih disfunkcija, 100 su ih dijagnosticirali psihijatri, 67 urolozi, 17 specijalisti interne medicine, a 3 ginekolozi.

Od svih slučajeva erektilne disfunkcije polovcu su dijagnosticirali psihijatri, a gotovo trećinu urolozi. Od slučajeva poremećaja sa smanjenom seksualnom željom 40 posto su dijagnosticirali psihijatri, a 30 posto urolozi.

Rodne disforije (osjećaj zarobljenosti u tijelu suprotnog spola) u 61 posto slučajeva dijagnosticirali su psihijatri, 38 posto specijalisti interne medicine, a u 3 posto ginekolozi.

Sve slučajeve parafilija dijagnosticirali su psihijatri, dok su najveći broj slučajeva transseksualnosti dijagnosticirali internisti, ističe Arbanas.

Ne prepoznaju liječnike kao osobe koje im mogu pomoći

Ranija istraživanja pokazala su da je učestalost seksualnih disfunkcija u Hrvatskoj slična onoj u drugim zemljama širom svijeta i pokazuje visoke vrijednosti, da se javlja otprilike kod trećine žena i petine muškaraca, ali je samo malom broju njih taj problem medicinski utvrđen.

Prema našem mišljenju, najvjerojatnije ljudi ne traže pomoć stručnjaka, ističe Arbanas i dodaje da je anketom kod privatnih ordinacija utvrdio svega još desetak pacijenata.

Čini se da ljudi u Hrvatskoj sami pokušavaju riješiti svoje seksualne poremećaje, jer ne prepoznaju liječnike kao osobe koji bi im mogle pomoći, dodaje.

Drugi je iznenađujući podatak to što je među pacijentima većina muškaraca, čak tri četvrtine. Oni češće traže pomoć nego žene, možda zato što seksualno funkcioniranje ima veće značenje za mušku spolnu ulogu, smatra Arbanas.

Treba seksualna pitanja uvesti na fakultete

Hrvatski liječnici – specijalisti imaju slabu ili nikakvu edukaciju u seksualnoj medicini pa su im zbog toga manje poznati načini prepoznavanja i dijagnosticiranja seksualnih disfunkcija i srodnih stanja.

Mnogi od njih ne navode specifične šifre/dijagnoze, dok su ginekolozi koji rade u sekundarnoj razini zdravstvene zaštite dijagnosticirali mali broj seksualnih problema kod žena, zaključuje Arbanas.

Stoga on predlaže promjene plana i programa medicinskih fakulteta i cjeloživotne liječničke edukacije kako bi se uključila seksualna pitanja, tehnika kako razgovarati s pacijentima o seksualnosti, te kako prepoznati, dijagnosticirati i liječiti seksualne poremećaje.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije